Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta privatnim zakupcima ponovno uzburkava duhove

 
 
Više od polovice poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ne obrađuje se. Ni planirani novi zakon o agraru to zacijelo ne će promijeniti. Jer navodno ide na ruku uvoznicima, a ne proizvođačima hrane.
http://ocj.com/wp-content/uploads/2013/08/IMG_5046.jpg
Dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta privatnim zakupcima ponovno uzburkava duhove u Hrvatskoj. Ovom prilikom povod je novi Zakon o poljoprivredi – legislativni akt koji se od osamostaljenja Hrvatske mijenjao 18 puta. Domaći agrar u međuvremenu je krahirao, no dio te ekonomske grane i dalje se grčevito održava. Jedan od nezaobilaznih aspekata u njezinu daljnjem razvoju svakako je povoljni najam državnih parcela. Ipak, taj dio sektora praćen je i najvećim dubiozama, zbog kroničnog pogodovanja velikim tržišnim akterima čiji lobiji u pravilu ostvaruju glavni utjecaj na političare.
 
Posrijedi je državnih oko 30 posto zemljišta, ukupno približno dva milijuna i 700 tisuća hektara poljoprivrednih površina. Svega je oko milijun i 100 tisuća hektara u funkciji, dok je ostalo zapušteno. Ali, među prvih 20 najvećih korisnika državnih parcela nisu obiteljska gospodarstva (OPG) čiji je prosperitet navodno u srži hrvatske agrarne politike. Najveći pojedinačni korisnik i dalje je Agrokor, pa oponenti aktualnih zakonskih izmjena u medijima predviđaju da će i novi zakon ići u korist „novim Todorićima“. Utoliko treba primijetiti da je velike firme državni zakup koštao i do 12 puta jeftinije nego male korisnike, u nekim slučajevima.
 
Nema pravog spora između ratara i stočara
 
Glavna izmjena u najnovijoj verziji Zakona o poljoprivredi tiče se prebacivanja ovlasti za dodjeljivanje s državne razine na općinsku. Zasad izostaje revizija ranijih sumnjivih dodjela, no državno odvjetništvo konačno bi trebalo dobiti izravniju ulogu u tom procesu. Nadalje, mladi poljoprivrednici imali bi nešto veću prednost za preuzimanje parcela. „Naša udruga tražila je reviziju, o kojoj se dosta govorilo, no još uvijek čekamo da se to i provede. Ipak, ima osnove da se ubuduće nadamo boljoj praksi“, rekao nam je Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika (HUP) koja, čuli smo od njega, broji 6.124 člana, mješovito ratara i stočara.
 
Upravo sukob ratara i stočara spominje se kao jedan od mogućih efekata novog zakona, ali Jaić to pobija. „To je dizanje panike bez osnove. Mogući su i dalje pojedini loši primjeri“, nastavlja on, „ali ne i problem širih razmjera. Najbitnije što očekujemo jest dobar rad lokalnih uprava na dodjeli zemljišta, što ranije nije bio slučaj, a tek ćemo vidjeti kako će biti ubuduće. Zatim se ni državna agencija nije pokazala efikasnom, pa je tada bilo dodijeljeno tek 20 posto parcela, uz razne dubioze. No treba znati da tom prilikom državno odvjetništvo nije u procesu imalo ulogu koja mu je dodijeljena sada.“
 
Lokalne uprave nisu dorasle težini zadatka
 
S druge strane, ima i kritičnijih pogleda na ovu temu, pa je tako Udruga OPG-ova „Život“ zatražila odustajanje od prebacivanja ovlasti za dodjelu zemljišta na lokalnu upravu. Slično već rezoniraju i neki općinski načelnici, javno tražeći da se od toga odustane, jer nemaju državni autoritet da provedu ono što im se čini presloženo za njihove realne mogućnosti. Povrh svega, „Život“ je upozorio da još uopće ne postoji popis ukupno raspoloživog državnog zemljišta, pa bi u nacionalni sustav identifikacije parcela (ARKOD) trebalo dodati kartu s ucrtanim površinama i njihovim statusom.
 
„Život“ je tako bio protiv novog zakona, dok je HUP pozdravio najavljeno, pa je donekle stvoren dojam da se baš preko te dvije organizacije provlači navodna podjela interesa koju posreduje i predlagatelj zakona. Ali, u razgovoru s njihovim voditeljima zaključili smo da obje udruge demantiraju mogućnost sukoba ratara i stočara te žele transparentniji nadzor dodjela parcela i sankcioniranje nepravilnosti. Okupljeni u „Životu“ smatraju da je osnovni problem zaštita malih proizvođača u odnosu na velike koji forsiraju uvoz – stoke i druge robe – kao dominantnu praksu danas. Nažalost, na koncu nismo uspjeli dobiti potpunu autorizaciju izjave predstavnika te udruge.
 
Prekupci pod maskom stočara
 
Ipak, temeljnu napetost detektirali smo uz njihovu pomoć: lošim i nedorečenim zakonskim okvirima dosad su najviše bili zadovoljni uvoznici i trgovci. A oni se često kamufliraju u proizvođače, iako im je proizvodni dio u biti samo alibi-djelatnost. Pa i stočari u Hrvatskoj mogu službeno biti, i pritom koristiti javne beneficije, čak i oni koji ne uzgajaju stoku, nego je samo uvoze i kolju te prodaju. I Goran Đulić, ekonomski medijski analitičar i dobar poznavatelj agrarnih prilika u Hrvatskoj, u novom zakonskom prijedlogu prepoznaje prostor za održanje starih obrazaca.
 
„Hoće li neki opet uzeti državnu zemlju pa je radi mešetarenja dati u podzakup? To i ovim zakonom ostaje posve neregulirano. I kolika će biti cijena najma državne zemlje, i po kojim točno kriterijima? Broj hektara - koliko netko može dobiti, i koliko netko dosad već ima zemlje, odnosno nema na raspolaganju - nije usklađen. To će dovesti do toga da će veliki dobiti još više, a manji malo ili ništa“, rekao nam je Đulić, dodajući da su točni i prigovori oko kapaciteta lokalnih uprava za ovu svrhu. Kao i oni na temu revizije ranijih dodjela, odnosno stanja registra s evidencijom poljoprivrednih površina, što će ukupno, po njemu, lokalnim upravama samo otežati rad.
 

Igor Lasić, Deutsche Welle

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 876 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević