Proteklih godina vrijednost robnog uvoza bila je dva puta veća od vrijednosti izvoza

 
 
Prošlogodišnji je robni izvoz prvi put premašio vrijednost od stotinu milijardi kuna te je iznosio 103,9 milijardi. Na godišnjoj je razini izvoz rastao 12 posto, no ako se lanjski izvoz uspoređuje s ostvarenjem iz 2008. godine, kunska mu je vrijednost upola veća. Rast izvoza jedina je svijetla točka hrvatske ekonomije u prethodnom devetogodišnjem razdoblju, a njegovo znatno povećanje veže se uz ulazak u EU.
http://petronn.ir/UserFiles/fa/Images/News/2017/Fur-exports_Fixd.jpg
Proteklih godina vrijednost robnog uvoza bila je dva puta veća od vrijednosti izvoza, recimo 2008. godine kretala se 70 prema 150 milijardi kuna u korist uvoza. U odnosu na 2008. vrijednost uvezene robe porasla je prošle godine samo sedam posto te je lani dosegnula 161,3 milijarde kuna. Godinu 2017. završili smo s pokrivenošću uvoza izvozom od 64,4 posto. Sporije povećanje uvoza u promatranom razdoblju ponajprije je posljedica pada investicija, ali i slabije kupovne moći prezaduženih kućanstava. Prošle je godine izvoz u države članice EU rastao 9 posto, dok je stopa rasta izvoza izvan EU područja bila dvaput veća – 18 posto. Veliko povećanje uglavnom se bilježi na tržištima SAD-a, Srbije te Bosne i Hercegovine. Vanjskotrgovinski deficit u razmjeni s inozemstvom lani je bio 57,4 milijarde kuna, za razliku od 2008. kad je minus u razmjeni bio oko 81 milijarde kuna.
 
Kad je riječ o prošloj godini, HGK upozorava da su se po utjecaju na rast vrijednosti ukupnog izvoza najviše isticale naftna industrija, proizvodnja farmaceutskih proizvoda te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. Prosječna Brent cijena je u jedanaest mjeseci povećana na godišnjoj razini približno 22%, što je uz povećanu razinu proizvodnje i izvezenih količina, dovelo do približno 45% veće vrijednosti izvoza naftnih derivata. Farmaceutska industrija u prvih jedanaest mjeseci povećala je izvoz (33%), prije svega na tržište SAD-a. Po negativnom ostvarenju nešto se više isticala tek proizvodnja namještaja, čiji je izvoz na godišnjoj razini pao 6%. Inače, dvije trećine hrvatskog izvoza odlazi u Europsku uniju, što je i glavni razlog da su se izvoznici prometnuli u velike zagovornike uvođenja eura. Osim zbog poskupljenja energenata i pojedinih sirovina, uvoz je pogurala i domaća potražnja koja je primjerice znatno povećala vrijednost uvoza motornih vozila.
 

Ljubica Gatarić, https://www.vecernji.hr/biznis/skocio-izvoz-u-sad-srbiju-i-bih-1225505