Get Adobe Flash player
Srbijanski komentari i izraelska čestitka

Srbijanski komentari i izraelska čestitka

»Teško je prihvatiti, ali je Milošević udaljio Srbe od...

Romske laži Veljka Kajtazija

Romske laži Veljka Kajtazija

I romska komemoracija poziv je na istraživanje...

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Domoljublje se živi svaki pojedini dan     Mislim da...

Popis hrvatskih branitelja junaka

Popis hrvatskih branitelja junaka

Koji su u samo 72 sata razbili zločinačku tvorevinu i natjerali teroriste...

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

Većinu ulica rashrvatili i nazvali ih po Talijanima i...

  • Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:15
  • Romske laži Veljka Kajtazija

    Romske laži Veljka Kajtazija

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:09
  • Trebaju nam dostojanstvene proslave

    Trebaju nam dostojanstvene proslave

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:05
  • Popis hrvatskih branitelja junaka

    Popis hrvatskih branitelja junaka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:01
  • IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    subota, 03. kolovoza 2019. 09:43

Dok Zemlja ide prema 1,5 Celzija globalna politika i business kupuju vrijeme

 
 
Uoči nove runde UN-ovih klimatskih pregovora u rujnu vrijedi istaknuti da su zemlje potpisnice Pariškog sporazuma sa predviđenim planovima smanjenja emisija tek na trećini zacrtanog do 2030. Razloga za optimizam baš i nema jer globalne emisije se i dalje kreću po oštroj uzlaznoj krivulji koja prijeti životu na planetu.
https://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/151/590x/life-on-earth-origin-space-news-rice-university-study-theia-1077401.jpg?r=1548367058655
Rusija, četvrti najveći emitent emisija ugljičnog dioksida, objavila je da će krenuti u ratifikaciju Pariškog klimatskog sporazuma, kojim se pokušava globalni rast temperature na zemlji obuzdati do 1,5 Celzija. Pri tom treba znati da će Zemlja već sada toplija za 1,1 Celzij u odnosu na predindustrijsku razinu. Rusija je jedna od 12 od ukupno 197 potpisnica Pariškog sporazuma koje ga još nisu ratificirale, a te su zemlje zaslužne za oko 8% emisija stakleničkih plinova, izračunao je Climate Watch. Među zemljama koje nisu ratificirale klimatski sporazum, Rusija je najveći emitent stakleničkih plinova, s čak pet posto globalnih emisija. Sporazum, dakako, postaje obvezujuć tek nakon ratifikacije i zemlje su obvezuju predati svoje planove za smanjivanje emisija. Hrvatska je ratificirala Pariški klimatski sporazum u svibnju 2017. godine, a među zemljama koje još nisu ratificirale sporazum su Španjolska, Turska, Iran i Irak. 
 
Rusija se konačno primila posla
 
Rusija se obvezala smanjiti emisije do 2030. za 25 i 30% u odnosu na razinu iz 1990. godinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je najavljujući ratifikaciju sporazuma rekao da obnovljivi izvori energije ne bi trebali voditi „prema potpunom napuštanju nuklearne energije i ugljikovodika“, te je upozorio da „slijepa vjera u jednostavna, upadljiva i neučinkovita rješenja vodi u probleme“. Ruski dogovor uslijedio je nakon višemjesečnog natezanja ministara a Vlada je objavila da će Rusiji ratifikacija dati mogućnosti da sudjeluju u pregovaračkom procesu i zaštiti svoje interese u međunarodnoj sferi pri određivanju pravila za smanjivanje CO2. Trenutno je u gornjem domu ruskog parlamenta na raspravi zakonodavni paket kojim će se državi dati moć da industriji nametne postizanje ciljeva za smanjivanje emisija te naplaćuje kazne za one koji ih premaše, kako bi se financirali projekti za smanjivanje emisija. Istovremeno, država nastavlja s namjerom da postigne partnerstvo s Kinom u istraživanju nafte i plina na Arktiku. Američki predsjednik Donald Trump najavio je da želi izvesti SAD iz klimatskog sporazuma, a taj proces najranije može započeti u studenom 2020. 
 
Tek na trećini cilja do 2030.
 
Nažalost, sudeći prema planovima potpisnica Pariškog sporazuma nema razloga za optimizam. Trenutne namjeravane obveze zemalja (tzv. INDC – Intended, nationally determined contribution) koje su potpisale Sporazum čine tek trećinu od potrebnog smanjenja emisija za 45% do 2030. To je tako jer glavninu emisija emitira relativno mali broj zemalja. Dosadašnji napori zemalja bili su frustrirajuće neambiciozni – samo su četiri zemlje i Europska unija predali svoje INDC planove na vrijeme. Rusija pak smatra da će sadnjom drveća apsorbirati emisije, Australija je ignorirala mišljenje državne Agencije za klimu, a neke zemlje, poput Indonezije, odlučile su da ne definiraju svoj 'business as usual' scenarij, čime praktički onemogućavaju da se izmjeri njihov eventualni budući doprinos. Svima je poznato da je potrebno bar imati plan - koji se obično ne ostvari u stopostotnom opsegu, tako da s obzirom na dosadašnje 'napore' nema razloga za veselje. 
 
Optimisti smatraju da će UN-ova klimatska konferencija koja će se održati u rujnu biti ključna da se poveća brzina događanja koja je vrlo troma. Neovisno o Trumpovoj namjeri izlaska SAD-a iz Sporazuma ta zemlja poduzima dosta napora na smanjivanju emisija, a dosta obaveza dale su lokalne vlasti i poslovna zajednica u različitim dijelovima zemlje. Prelazak s ugljena na plin znatno je doprinio smanjivanju emisija, no cvjetajuća industrija ugljikovodika iz škriljaca veliki je emitent metana, čiji staklenički potencijal je znatno veći nego ugljičnog dioksida. Skupina od 215 najvećih svjetskih kompanija (Apple, Microsoft, Nestle, Sony i dr.) čija tržišna kapitalizacija iznosi gotovo 17 bilijuna dolara ocjenjuje kako bi rizici povezani s klimatskim promjenama njihovo poslovanje mogli stajati i do bilijun dolara. Treba se nadati da će "big money" stoga potaknuti politiku na akciju.
 
Zagrijana Zemlja
 
Sve je više znanstvenih istraživanja koje upozoravaju da emisije ugljičnog dioksida ne prestaju rasti, čak ne pokazuju da su dosegle najvišu točku te se očekuje da će svijet već 2030. biti za 1,5 Celzija topliji nego u predinsutrijsko vrijeme. Kada ta razina bude dostignuta globalno zagrijavanje će se ubrzati a klimatske promjene bit će sve izraženije i pogubnije za sav živi svijet na Zemlji pa tako i čovjeka. Prema tome scenariju svijetu bi prijetilo zagrijavanje od pet stupnjeva Celzija do 2100. godine. 
 
U nedavno objavljenom izvještaju australskog think-tanka upozorava kako je zagrijavanje od četiri stupnja nespojivo s organiziranom globalnom zajednicom, da bi bilo razorno za većinu ekosustava te da postoji velika vjerojatnost da će biti nestabilni. Čak i Svjetska banka je izjavila kako bi planet mogao biti “izvan prilagodbe” takvim uvjetima. Čak i da dođe do zagrijavanja od dva stupnja Celzija, više od milijardu ljudi možda bi se moralo premjestiti na drugu lokaciju, a u krajnjim scenarijima razmjeri uništenja su toliki da bi postojala velika vjerojatnost nestanka ljudske civilizacije, tvrdi se.
 

Nina Domazet, EGE

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Subota, 17/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1427 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević