Inflacija kao promotor (i turističke) potrošnje!?

 
 
Statistika je kao bikini, otkriva mnogo, ali skriva najvažnije! Državni zavod za statistiku objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u lipnju porasla za 6,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lanjski lipanj ojačala 6,1 posto.S druge strane, inflacija je, mjerena rastom potrošačkih cijena, u lipnju u Hrvatskoj bila najviša od travnja 2013. dosegnuvši 2,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Brojke državnih statističara iznenadile su veleumne analitičare koji su doduše očekivali ubrzanje inflacije, no ne i da bi mogla premašiti granicu od 2 posto.Toliko iznosi i prva procjena inflacije u EU-u u lipnju; dakako, analitičari nisu usporedili prosječne eu-plaće s hrvatskim!?
Povezana slika
Statistika skriva pravo stanje. Takva inflacija nije iznenadila samo suhoparne statističare i analitičare nego u prvom redu nas, potrošače kojima se od stvarne inflacije zamrači pred očima kad dođu na tržnicu 'malog turističkog mista' i pogledaju cijene voća, povrća, ribe…! Inflacija prema svakodnevnim mjerilima potrošača, običnih ljudi, daleko premašuje podatke suhoparnih statističara, realno se penje na desetke postotaka! Primjerice grožđe, jasno da je iz uvoza, nudi se na štandovima prekupaca po cijeni od nevjerojatnih osamdeset kuna i to za pola kilograma (provjeren podatak kod autora, kupac, mjesto i vrijeme!)???  Mahune odnosno 'fažolet' prodaje se po dosad nezabilježenoj cijeni od 50 kuna pa naviše, rajčice su po 15-20 kuna, blitva 15 kuna i više (primjerice, koprivnička  'Podravka' otkupljuje rajčice od kooperanata s istarskih plantaža po cijeni od 0,60 kuna!?, nap. a.)... Čak je i popularna a danas rijetka, sirotinjska srdela značajno 'skočila' s lanjskih deset na ovogodišnjih dvadeset, najnoviji podatak govori o trideset kuna po kilogramu. Ali to nije ona prava, masna srdela nego mršava, izgladnjela srdelica, minijaturna!
 
A kad smo već kod riba, rijetkost je na 'peškariji' ovog 'malog mista' naći jeftiniji riblji asortiman poput nekad brojnih papalina, girica, inčuna, gavuna pa i skuša a rijetke su i palamide ili tune… makar bile i iz uzgajališta. Je li to kod riba u pitanju aktualna demografska dekadencija ili su i ribe trbuhom za kruhom emigrirale u tuđinu poput naše mladeži?? I konačno, nekad davno lignje su bile sirotinjska hrana naših ribara i težaka a danas… postadoše vrhunski kulinarski specijalitet nedohvatljiv velikoj većini običnih smrtnika. Lignja kao šampion inflacije: na 'peškariji', navodno jadranska lignja, (bez računa!) vrijedi iznad dvjestotine kuna (200-250) po kilogramu a u boljem restoranu istaknuta cijena u jelovniku glasi: 'Jadranska lignja na žaru 450 kuna/kg'! Uistinu, famozna restoranska marža od preko sto posto koja bi se slobodno mogla nazvati 'deračinom' ili ordinarnom plačkom….turista jer domaći potrošači lignju tek gledaju. Od 'peškarije' do gradela lignja 'krešila' sto posto!
 
Uza sve to niste sigurni nije li i ta takozvana Jadranska lignja ilegalni imigrant iz MAGREB-a (Alžir, Maroko, Tunis)? I žabe uvozimo: Odete li pak u poznati restoran našeg 'malog mista' i naručite nekad domaći specijalitet, pohane žabe, nećete dobiti pohanu cijelu, oderanu žabu nego tek žablje krakove a na njima samo što ne piše 'made in China'… šest krakatih žaba za (nepristojnih!, nap. a.) sto kuna. Jasno, žablji krakovi su stigli u restoran duboko smrznuti (krio-terapija!?) zbog dugotrajnog dalekoistočnog transporta! Ako uz to naručite još i vino ponosne etikete 'domaće', crno ili bijelo, platit' ćete ga okruglo 100 kuna po litri… za vino istančanog okusa oprane bačve! I za kraj, ni obrok naš svagdanji, jutarnja kavica nije ostala imuna galopirajuće inflacije… u našem 'turističkom malom mistu' u nepune dvije godine 'espresso' je s četiri kune 'krešio' na šest, u boljim kafićima i na sedam kuna što znači da inflacija kod kave iznosi više od pedeset posto!
 
Povećana potrošnja nije nikakav kriterij višeg standarda nego dokaz kako danas iste (i uvezene) artikle plaćamo skuplje nego što smo ih plaćali jučer! Nema sumnje da potrošnja raste paralelno s porastom cijena a time raste i državni PDV, puni se time dakako i državni proračun a paralelno s tim prazni se dakako i naš potrošački džep! Isto tako nema sumnje da je turizam 'žarkog sunca i bistrog mora' u debeloj krizi pa strani gosti preskaču skupu Hrvatsku tražeći jeftinije i u svakom pogledu za džep 'pristojnije' destinacije poput Albanije, Crne Gore, Turske…!
 

Damir Kalafatić