Održana godišnja konferencija pod nazivom "Ekonomika javnog sektora posvećenu oporezivanju imovine i nekretnina"

 
 
Institut za javne financije u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert organizirao je godišnju konferenciju Ekonomika javnog sektora posvećenu oporezivanju imovine i nekretnina. Konferenciju je otvorio pomoćnik ministra financija i ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, sudjelovali su brojni inozemni i domaći znanstvenici i stručnjaci, a pozvana predavanja održali su svjetski poznate stručnjakinje Enid Slack, ravnateljica Instituta za financije i upravu u lokalnoj samoupravi, Munk škola međunarodnih odnosa i javnih politika Sveučilišta u Torontu (Kanada), i Sarah Perret iz Centra za poreznu politiku i upravu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u Parizu (Francuska).
Slikovni rezultat za Real estate and property taxation
Na godišnjim konferencijama o ekonomici javnog sektora Instituta za javne financije i znanstvenog časopisa Public Sector Economics znanstvenici i stručnjaci razmjenjuju rezultate svojih istraživanja i raspravljaju o tekućim pitanjima javnih politika. Ove je godine naglasak stavljen na pitanja oporezivanja nekretnina i imovine. Cilj konferencije je pružiti procjene vodećih stručnjaka o potencijalima i ograničenjima tih poreza i njihovoj ulozi u današnjem gospodarstvu.
Porezi na nekretnine – posjedovanje, prijenos ili povećanje vrijednosti zemljišta, stambenih, poslovnih i drugih vrsta nekretnina – primjenjuju se u brojnim zemljama u vrlo različitim oblicima. Međutim, ukupni prihodi od poreza na nekretnine u većini zemalja su ograničeni.
 
Porezi na imovinu daleko su manje rasprostranjeni i donose znatno manje prihoda nego u prošlosti. Njihovi oblici uključuju poreze na bruto ili neto financijsku i/ili nefinancijsku imovinu, poreze na nasljedstvo ili poklone, a često se u istom kontekstu razmatraju i porezi na kapitalnu dobit iako su oni u pravilu ugrađeni u porez na dohodak. Posljednjih godina zanimanje za oporezivanje nekretnina i imovine značajno je poraslo. Jedan od razloga je brz rast ukupne imovine stanovništva uz istovremeni porast nejednakosti. Drugi razlog je da su nakon velike financijske krize mnoge države iscrpile mogućnosti povećanja prihoda od poreza na dohodak ili poreza na dodanu vrijednost. Istovremeno se u stručnim krugovima vode rasprave o porezima na nekretnine i imovinu kao instrumentima protucikličke ekonomske politike,  smanjivanja nejednakosti u imovinskom stanju, ali i dohotku stanovništva.
 
S konferencije izdvajamo zaključke pozvanih govornica.
Sarah Perret (OECD) je istaknula da bi oporezivanje imovine moglo imati puno veći potencijal za prikupljanje proračunskih prihoda, ali i zadovoljavanje načela pravednosti oporezivanja. Naglasila je da je ključan njihov dizajn (osobito oporezivanja nasljedstva), transparentnost, ali i kontekst te razina dohodovne nejednakosti pojedine zemlje.
Enid Slack (Institut za financije i upravu u lokalnoj samoupravi, Sveučilište u Torontu) se osvrnula na važnost oporezivanja nekretnina za lokalnu samoupravu. „Iako mnogi ekonomisti smatraju da je porez na nekretnine učinkovit i pravedan te ima potencijal osigurati stabilne i predvidljive prihode lokalnoj samoupravi, ipak takvi su porezi u mnogim zemljama niski. Politički pritisak za održavanje poreznih opterećenja na ili blizu sadašnje razine, kako bi se osigurala stabilnost, često nadmašuje ekonomska načela učinkovitosti i pravednosti. Barem dio rješenja je pridobivanje javne potpore porezima na nekretnine naglašavanjem prednosti poreza i izgradnjom javnog fiskalnog povjerenja“, naglasila je Slack.
Konferencija je završila panel diskusijom o dosadašnjim saznanjima i perspektivama razvoja poreza na nekretnine i imovinu. Konferenciju su podržali Europska komisija, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, OTP banka, Raiffeisen banka, Udruga gradova te Zagrebačka banka. (a.f.)