Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Struja i vodik nisu slijepi nasrtaj na promet

 
 
Ambiciozni emisijski ciljevi i, među ostalim, financijska 'packa' koju Europska komisija daje proizvođačima automobila za svaki gram ugljikova dioksida (CO2) po prijeđenom kilometru iznad dopuštenog, sve više guraju elektromobilnost iz sfere okolišnog pomodarstva za vozače dubljih džepova prema prometnom 'mainstreamu'. Također, pojmovi kao što su održivost, energetska tranzicija, klimatska neutralnost te dokumenti poput Pariškog sporazuma ili Europskog zelenog plana pridonose snažnijem zaveslaju automobilske i drugih industrija ka proizvodnji električnih i hibridnih vozila te prateće infrastrukture. 
https://fuellinginnovations.com/files/dreamstime_xxl_113923790.jpg
Nenadmašne bravure na tom području gotovo svakodnevno čine proizvođači. Štoviše, dokazani fakini u proizvodnji snažnih automobila koji plasirajući na tržište nove modele žele učiniti sve što je u njihovoj moći kako se Europska unija prema njima ne bi ponijela poput bivše razočarane družice.
 
Manji obujam 
 
No, na pitanje hoće li automobili s unutarnjim izgaranjem koji kao pogonsko gorivo koriste benzin i dizel sretno ostarjeti i potom otići u zasluženu mirovinu ili pak biti prijevremeno okrutno odbačeni zbog električnih i vozila na vodik, odgovor zasad daju tržišna kretanja. 
Naime, na dizelaše i benzince još uvijek otpada oko 70 posto prodaje u Europskoj uniji. Dakle, velika većina vozača i dalje se odlučuje za njih. Nekoliko je razloga za takve odluke. Ponajprije, primjetno je veća ponuda prijevoznih sredstava koja koriste benzinska i dizelska goriva. Zatim, proizvođači već neko vrijeme posežu za 'downsizingom', tj. smanjivanjem obujma motora. Tako se smanjuje potrošnja i onečišćenje, dok tehnološki razvoj omogućava da takva vozila i dalje imaju odgovarajuća svojstva za uobičajene potrebe. K tomu, moderni dizelski (i benzinski) agregati zahvaljujući novim ekološkim emisijskim standardima (normama) ispuštaju primjetno manje grama CO2 po km nego prije desetak godina.
 
Mrtva utrka 
 
Međutim, prvi put u modernoj automobilskoj povijesti, europska prodaja vozila s mogućnošću punjenja električnom energijom (baterijskih električnih vozila – BEV i hibrida s mogućnošću punjenja – PHEV) te hibrida (HEV) u rujnu je nadmašila broj registracija na novim vozilima koja koriste dizelsko gorivo. Prema podacima analitičke tvrtke Jato Dynamics, udjel novoregistriranih električnih automobila, hibrida s mogućnošću punjenja te 'klasičnih' hibridnih vozila u rujnu je dosegnuo 25,3 posto, a dizelskih 24,8 posto. Dakle, oni trenutačno vode, slobodno se može reći, mrtvu utrku koja je do jučer bila nezamisliva. Iako mnogi to ne žele priznati, električna vozila također onečišćuju. Prema većini istraživanja, to je onečišćenje ipak manje od motora s unutarnjim izgaranjem i nije ljudima ispred nosa. Korištenjem električnih automobila ili autobusa onečišćenje se izmješta u postrojenja gdje se proizvodi električna energija ili baterije, a koja se najčešće nalaze izvan gradova i naselja. Elektromobilnost tako nema izravan utjecaj na gradski zrak, već na onaj u, primjerice, okolici termoelektrane.
 
Obnovljivi izvori 
 
Ovdje valja istaknuti kako moderne termoelektrane emitiraju znatno manje štetnih čestica u okoliš zahvaljujući novim tehnologijama (filtriranje, odsumporavanje i sl.) te tako idu na ruku elektromobilnosti. Uostalom, kao i kada bismo bili sigurni da će kroz naš punjač protjecati isključivo električna energija dobivena iz obnovljivih izvora. No, to još uvijek nisu dovoljno dobri motivi kako bi se što više vozača odlučilo za kupnju 'strujića'. Ponajprije zbog toga što je cijena električnih vozila znatno veća u odnosu na konvencionalne automobile te njihov doseg često nije dovoljan za cjelodnevne gradske dostavne manevre ili odlazak na dulji put bez potrage za punionicom i čekanja na punjenje. Cjenovno izjednačavanje benzinaca i dizelaša s električnim vozilima, prema procjenama, očekuje se ovome desetljeću.
 
Novi načini 
 
Benzinci i dizelaši ni nakon toga neće nestati s tržišta, kao što priželjkuju mnogi površni i povodljivi moderni junaci elektromobilnosti koji imaju ili žele imati električni automobil pritom jednostrano promatrajući promet. 
Prometnu slika sadašnjice, a vrlo vjerojatno i budućnosti, moguće je usporediti s energetskim proizvodnim miksom u kojem se isprepliću ugljen, plin, nafta, obnovljivi izvori i nuklearna energija. Tako već sada u prometu sudjeluju vozila koja kao pogonsko gorivo koriste dizel, benzin, plin, električnu energiju, ali i vodik. 
 
Tko će zavladati, kada i u kojem dijelu prometa, sada je teško reći jer veličina tržišnih udjela ovisi o mnogo čimbenika na koje utječu spomenuto ispunjavanje ciljeva nacionalnih politika, pridržavanje mjera lokalnih uprava, tehnološki razvoj, razne potpore, dostupnost odgovarajuće infrastrukture za punjenje i modela, korištenje novih materijala u proizvodnji (baterija) te stvarne korisničke potrebe. Stoga, nema potrebe za dubokom prometnom podijeljenošću i isključivošću. Elektromobilnost i vodikova energetika nisu slijepi nasrtaj na konvencionalni promet, već iznalaženje novih načina kako svakodnevicu učiniti čišćom, a Europsku uniju inovativnom i sretnom. Naravno, uz odgovarajuću zadovoljštinu za proizvođače koji se već (s)nalaze u prometnoj tržišnoj prijelomnici.
 

Boris Odorčić, www.energetika-net.com

Zelena akcija

 
 
Humanitarnom akcijom "Zraka Sunca – Svjetlo nade“ Zelene akcije i inicijative "Ljudi za ljude" šest najsiromašnijih kućanstava, od kojih neka i više od deset godina žive bez električne energije, dobilo je energiju iz Sunca.
https://ichef.bbci.co.uk/news/976/cpsprodpb/034B/production/_111234800_installation.g.jpg
Decentralizirana i off-grid proizvodnja koju omogućuje fotonapon izvrstan je alat za borbu protiv energetskog siromaštva. Šest siromašnih kućanstva u Sisačko-moslavačkoj županiji, koja su godinama funkcionirala bez električne energije, u rujnu je dobilo male fotonaponske elektrane. Sve to ostvareno je zahvaljujući dobrim ljudima udruženim u akciju „Zraka Sunca – Svjetlo nade“, koju je pokrenula Zelena akcija surađujući s inicijativom „Ljudi za ljude“, koja na području Gline već dugo pomaže ljudima u potrebi. Oni su pomogli u identificiranju kućanstava koja već dugo, neki čak i desetljeće i više, nemaju pristup električnoj energiji, a u većini su to stariji sugrađani i sugrađanke iako ima i mlađih ljudi. Svima njima ugrađeni su solarni paneli i baterije i nisu priključeni na distribucijsku mrežu. 
 
Fotonaponski sustavje ugrađen u dva kućanstva u mjestu Gornja Mlinoga u kojem dvojica muškaraca žive bez struje već 15 godina, kao i jednoj invalidnoj umirovljenici, koja se teže kreće. Električnu energiju tako je dobio i muškarac koji živi u napuštenoj školi te čini jedino kućanstva u selu Borovita. U selu Segedin Donji fotonaponske panele je dobila obitelj Ognjenović, koja je zbog siromaštva i neprimjerenih uvjeta života ostala bez dvoje djece koji su smješteni u udomiteljsku obitelj. 
 
Ognjenovići su za Telegram.hr ispričali da im je drugo dijete oduzeto prije par mjeseci, a sada kad su dobili električnu energiju planiraju se angažirati da im Centar za socijalnu skrb vrati djecu. Ideja za ovu vrst pomoći javila se lani, kada su u Zelenoj akciji počeli razmišljati kako obilježiti 30 godina postojanja, a kako kaže voditeljica projekta Marija Mileta, htjeli su da to bude nešto što će imati pozitivan učinak na zajednicu te da ujedno bude svojevrstan 'statement' o njihovim stajalištima i radu. Humanitarni karakter ujedno je i upozorenje o problemu energetskog siromaštva u Hrvatskoj. 
 
Darežljivi donatori
 
Početni cilj koji su si zadali bilo je donijeti električnu energiju u pet kućanstava, no pokazalo se da su premašili cilj i solarne panele dobilo je šest kućanstava. Osim što sada mogu upaliti svjetlo i ne biti pod svijećama u večernjim satima, također konačno mogu stavljati hranu u frižider, gledati TV ili slušati radio. Dakle, sada su im zadovoljene neke temeljne životne potrebe, a ujedno su samodostatni što se tiče električne energije. 
 
Na platformi GoGetfunding pokrenuta je akcija prikupljanja novca za izgradnju fotonaponskih kroz koju je prikupljeno 102.000 kuna koju je uplatilo oko 500 donatora. S ugradnjom se trebalo krenuti odmah, ali proces se odužio zbog pandemija koronavirusa. Kako su se pojedine kuće razlikovale, sume nisu ujednačene, no svaki sustav je koštao oko 13.000 kn uz dodatne troškove ovisno o tehničkim potrebama. 
 
Intalacije sustava su proveli sami odnosno stručnjak iz Zelene akcije uz pomoć ostalih kolega. Za svaku instalaciju je trebalo oko dva dana. „Sami radovi jesu fizički zahtjevniji, posebno jer je pristup nekim krovovima bio otežan ili su bili u lošem stanju, no nisu nemogući te smo jako dovoljni postignutim rezultatima. Vjerojatno je najveći izazov bio taj što su i ostali uvjeti u kojima ljudi žive loši, odnosno ljudi žive u derutnim kućama uglavnom bez potrebnih instalacija i s lošim krovovima. Stoga je svaka instalacija bila drugačija i imala svoje izazove zbog stanja u kojem su kuće. Jako smo zadovoljni postignutim rezultatima“, kaže Mileta. 
 
Traži se sustavna promjena
 
U Zelenoj akciji kažu da im se nakon provedene akcije počelo javljati još ljudi koji žive bez električne energije iz drugih dijelova Hrvatske, ali trenutno nemaju planova za dalje, jer su tek završili s akcijom a priprema za crowdfunding dugo traje. Namjeravaju nastaviti suradnju s inicijativom „Ljudi za ljude“ te vršiti pritisak na državu da konkretno pomogne energetski siromašnim građanima. „Smatram da stvari treba mijenjati na sustavnoj razini. Ovakve i slične humanitarne akcije su odlična prilika za osvještavanje šire javnosti o problemima i mogućnostima rješavanja energetskog siromaštva, a energetska učinkovitost tu treba biti prvi korak. Treba više ulagati u decentralizirane sustav za proizvodnju energije, a kako je rekla pučka pravobraniteljica, socijalne naknade za rješavanje energetskog siromaštva bi trebalo mijenjati jer rješavaju posljedice, a ne uzroke, dakle treba raditi na podizanju energetske kvalitete domova“, upozorava Marija Mileta.
 
Više od 5.000 naših sugrađana živi bez električne energije
 
Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj velik je problem – prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku iz 2017. bez električne energije živi 5.038 u 2.537 stanova, a dodatno, 7,4% građana živi u kućanstvima u kojima si tijekom zimskih mjeseci ne mogu priuštiti adekvatno grijanje. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je u svom Izvješću za 2019. istaknula da iako se pojam energetskog siromaštva nalazi u Zakonu o energetskoj učinkovitosti, njezina preporuka iz 2018. o uspostavi sustava mjera i praćenja energetskog siromaštva nije bila provedena. To bi značilo da u Hrvatskoj nije definirano tko je energetski siromašan niti tko je u opasnosti da to postane, kao ni metoda za definiranje i praćenje energetskog siromaštva, niti regulatorni okvir za njegovo suzbijanje. Država u svojim planskim dokumentima spominje korištenje obnovljivaca na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi, ali samo tamo. 
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Trebamo nove smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice

 
 
Udruga BIOM u više je navrata, s uspjehom, osporavala dozvole za vjetroenergetske projekte na obali, a Hrvatsku su prijavili i Europskoj komisiji koja sada sudski prijeti i traži promjene u praksi. Upozoravaju na nedostatne podatke oko procjene utjecaja VE na faunu, osobito ptice, kao i na manjkave procjene kumulativnog utjecaja projekata. Izradili su nove smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. Više o tome za naš portal govori prirodoslovka Dunja Delić, dipl. ing., Udruga BIOM, Zagreb.
https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-0/s526x395/67404362_10157391162064183_8881131051091492864_o.jpg?_nc_cat=101&ccb=2&_nc_sid=09cbfe&_nc_ohc=ipkBXlU8ixEAX-1pbP8&_nc_ht=scontent-vie1-1.xx&tp=7&oh=e4b7f34b0f816ece07f5836f75d15298&oe=5FD83AF5
• Molim Vas recite nam par riječi o sebi i o udruzi Biom koje ste član. 
- Završila sam diplomski studij Znanosti o okolišu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radim u sektoru zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj od 2014. godine, kao stručna suradnica za zaštitu prirode. Osnovni cilj mog rada je usklađivanje sverasutućeg korištenja prirodnih resursa i očuvanja bioraznolikosti, odnosno osiguravanje kvalitetne primjene EU zakonodavstva u zaštiti prirode prilikom realizacije novih projekata u prostoru. Udruga Biom, osnovana 2006. godine, jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Predstavnik je Hrvatske u BirdLife International, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode. Udruga Biom se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom, kroz praćenje stanja sastavnica prirode i provedbu mjera očuvanja prirode, potom usklađenje ekonomskog razvoja i zaštite prirode te, kako bismo dugoročno zaštitili i očuvali prirodu, građenje i očuvanje pozitivnog odnosa između ljudi i prirode. 
 
• Zbog čega su ptice važne za naš ekosustav? 
- Ptice su dio značajnog dijela hranidbenih lanaca. Sposobnost reguliranja tjelesne temperature i leta, omogućila im je specifičan način korištenja prostora i resursa, ali i naseljavanje većini skupina nedostupnih dijelova Zemlje. One poput drugih živih i neživih sastavnica našeg Planeta, kao jedinstvenog ekosustava, na neki način formiraju i dio su prirodnih procesa koji se na njemu odvijaju i čine ga živim. Upravo zbog spoznaje kako zaštitom prirode, pa time i ptica, ustvari štitimo sebe, odgovarajuće mehanizme za njenu zaštitu na različite smo načine integrirali u međunarodna i nacionalna zakonodavstva. 
 
• Poznato je da turbine vjetroelektrana ubijaju ptice - o koliko velikom problemu se radi u Hrvatskoj i drugim zemljama? 
- Vjetroelektrane, kada su postavljene u područjima visoke bioraznolikosti imaju potencijal istrijebiti velik broj grabljivica diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je veliki broj lokacija za istraživanje vjetra upravo i definiran u zonama visoke bioraznolikosti a danas je veliki broj tih lokacija dio ekološke mreže Natura 2000. Naime, korištenje energije vjetra u Europi naglo je poraslo tijekom posljednjeg desetljeća. Zbog toga se broj vjetroelektrana u cijeloj EU naglo povećava, a taj nagli rast u zemljama u tranziciji ne prati kvalitetna primjena mehanizama zaštite prirode. Dosadašnja istraživanja pokazuju da vjetroelektrane izazivaju negativne utjecaje na ptice, poput direktne kolizije s elisama, gubitka dijela staništa, efekta barijere te uznemiravanja koje dovodi do napuštanja staništa. Ti utjecaji mogu biti posebno značajni onda kada se takve strukture nalaze unutar područja koja su važna za ptice, što npr. uključuje poznate migracijske putove. Govoreći o Hrvatskoj, ono što nam nedostaje da bismo shvatili kakav je utjecaj izgrađenih vjetroelektrana je sustavna analiza podataka s tih postrojenja. Radi se dakle o podacima koji se prikupljaju prije izgradnje te prilikom monitoringa potencijalnih utjecaja nakon izgradnje zahvata. Neke zemlje u EU (npr. Njemačka) analiziraju podatke prikupljenje s lokacija postojećih vjetroelektrana te na osnovu tih podataka donose nove preporuke za što bolje planiranje novih zahvata u prostoru. Tako recimo Njemačka ima puno bolji uvid u utjecaje postojećih postrojenja za pojedinu vrstu: npr. za pokrajinu Brandenburg je procijenjeno da postojeće vjetroelektrane, prema procjeni, ubiju najmanje 308 crvenih lunja (Milvus milvus) godišnje. Upravo ovakav pristup nama nedostaje; dakle nužno je uspostaviti kvalitetan sustav praćenja utjecaja vjetroelektrana na nacionalnoj razini, što je moguće kroz analizu podataka koji se prikupljaju kroz monitoringe ovih postrojenja nakon izgradnje. Uz poboljšanje kvalitete podataka koji se prikupljaju prilikom monitoringa, ovakve analize bi nam mogle pomoći u kreiranju efikasnih mjera ublažavanja utjecaja. 
 
• Temeljem čega se procjenjuje opasnost koju vjetroelektrane imaju na ptičju populaciju u Hrvatskoj? Kako je to u inozemstvu – jesu li ulazni podaci o kretanju ptica bolji, ima li ih više… 
- Kako bismo mogli ocijeniti potencijalni utjecaj vjetroelektrane na određenu vrstu, nužni su nam podaci o kretanju te vrste na širem području zahvata. Osim podataka o vrstama, za analizu rizika od kolizije ptica s elisama nužni su nam i podaci o vjetroagregatima (visina stupa, dužina elisa i sl.). Što se tiče ulaznih podataka, podaci o vrstama, tj. njihovom kretanju, najčešće nisu dovoljno kvalitetni za procjenu utjecaja, stoga je nužno njihovo prikupljanje za vrijeme procjene utjecaja na okoliš te je jednogodišnje (u svijetu sve češće i dvogodišnje) istraživanje ptica dio standardne procedure. Za vrijeme tog istraživanja prikupljaju se podaci o prisutnim vrstama na lokaciji zahvata te o načinu na koji vrste koriste predmetno područje. Ono što je bitno analizirati jeste na koji način gubitak staništa može utjecati na prisutne vrste, koliki je rizik od kolizije, da li se očekuje značajn uznemiravanje za vrijeme izgradnje, ali i rada postrojenja, koliko je značajan efekt barijere i slično. Ono za čime zaostajemo je otvorenost i dostupnost podataka za nacionalne analize i modeliranje pogodnih zona za postavljanje vjetroelektrana. Za daljnji razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj nužna je bolja suradnja između investitora i sektora zaštite prirode. 
 
• Postoji li način u kojem postojeća vjetroelektrana u području koje je osjetljivo zbog preleta prica može režimom rada i sličnim mjerama (npr. bojanje lopatica) ublažiti negativan utjecaj na ptice? 
- Da, moguće je ublažiti negativne utjecaje vjetroelektrana na ptice. Neki od načina su promjena lokacije tj. rasporeda vjetroagregata, potom upravljanje turbinama, tako da se u određenom periodu vjetroelektrana gasi, također jako je bitna izolacija prijenosne mreže. Mislim da se u Hrvatskoj primjenjuje bojanje lopatica, ali nisam sigurna da li su na nekom postrojenju uvedene druge mjere za ublažavanje utjecaja na ptice.
 
• Udruga Biom pokretala je upravne sporove protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša da su ti zahvati prihvatljivi za ptice i tu ste postigli određeni uspjeh na sudu. Možete li navesti neki od uspješnih primjera? 
- Visoki upravni sud je poništio rješenje Ministarstva zaštite okoliša kojim je projekt vjetroelektrana Vrataruša II, koja se planira kraj grada Senja, oslobođen provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Presudom Visokog upravnog suda iz srpnja 2020. okončan je spor između Biom-a i nadležnog Ministarstva koji je trajao gotovo tri godine. Udruga Biom je ukazala na značajne nedostatke u provedenim postupcima ocjene mogućih utjecaja za Vratarušu 2. Posebno je značajno istaknuti činjenicu da nisu točno utvrđeni mogući utjecaji vjetroelektrane na bjeloglave supove i sure orlove, a radi se o strogo zaštićenim i rijetkim vrstama ptica u Hrvatskoj. Visoki upravni sud je potvrdio argumentaciju Udruge Biom da nisu ocijenjeni kumulativni utjecaji vjetroelektrane Vrataruša 2 sa susjednom vjetroelektranom Senj. S druge strane, u slučaju VE Senj, Visoki upravni sud odbacio je žalbu udruga Biom, Sunce i Zelena akcija, zbog proceduralnih razloga. 
 
• Hrvatska se sustavno nije pridržavala Direktive o staništima pri odobravanju izmjena projekata vjetroelektrana uz obalu, zbog čega smo dobili i službenu opomenu Europske komisije. Vaša udruga je EK ukazala na probleme – koji su to? 
- U postupcima odobravanja izmjena projekata vjetroelektrana nisu na adekvatan način procijenjeni utjecaji, odnosno zaključci tih postupaka doneseni su bez dostatnih dokaza da ti projekti neće negativno utjecati na ptice, ali i druge sastavnice prirode. Problemi na koje je udruga Biom ukazala Europskoj komisiji odnosili su se na postupke u kojima smo i sudjelovali bilo kroz komentiranje stručnih studija ili putem sudskih sporova. U dvije godine udruga Biom je Europskoj komisiji dostavila podatke vezano za devet okolišnih postupaka. Na primjer, dio problema odnosi se na projekte vjetroelektrana koji su prošli kroz postupak procjene utjecaja na okoliš prije 10-ak godina i tada su dobili pozitivna rješenja Ministarstva. Sada, nakon što je prošlo dovoljno vremena da se priroda u tada analiziranim područjima već izmijenila, a ujedno su i kriteriji procjene utjecaja postali stroži, neki od tih projekata kreću u realizaciju, uz izmjene karakteristika vjetroelektrane. Problem nastaje kada se u postupku ocjene o potrebi procjene za izmjene zahvata koriste podaci iz studija koje su rezultat postupaka provedenih za prve verzije zahvata. Većina ornitoloških istraživanja koja su provedena za „stare“ projekte ne zadovoljavaju standardnu praksu, odnosno nisu provedena sukladno metodama koje daju kvalitetne podatke potrebne za analizu potencijalnih negativnih utjecaja vjetroelektrana. 
 
• Svjedočimo velikim promjenama u postojećim projektima koji se optimiraju – broj stupova je manji ali su elise veće – je li ovo o čemu sada govorite praksa, da se i danas daje zeleno svjetlo bez traženja novih procjena utjecaja na okoliš, ili je vaša buna urodila plodom pa Ministarstvo želi nove studije? 
- U 2020. godini smo pratili nekoliko procedura izmjena zahvata vjetroelektrana za koje smo smatrali da je nužno provođenje postupaka procjene utjecaja na okoliš te glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te smo i sudjelovali u javnom savjetovanju za vrijeme postupaka ocjene o potrebi procjene izmjena tih zahvata. Rješenja koja su donesena uputila su te zahvate na procjenu utjecaja na okoliš te glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, stoga možemo reći da su odluke Ministarstva u tim slučajevima zadovoljavajuće. 
 
• Kako komentirate želju investitora u VE Krš Pađene da praktički udvostruči snagu svog vjetroparka? Ministarstvo traži glavnu ocjenu na ekološku mrežu, može li to proći? 
- Pritisci na donošenje odluka dešavaju se i u sustavu procjene utjecaja na okoliš, čemu svjedoči upravo i slučaj vjetroelektrane Krš-Pađene. Činjenica da Ministarstvo zahtijeva Glavnu ocjenu kada su u pitanju izmjene ovog zahvata, odnosno njegovo proširenje, svakako predstavlja pomak u odnosu na prijašnje odluke. Međutim, valja naglasiti da se već sad (bez proširenja) radi o zahvatu koji može imati značajne negativne posljedice na prirodu i okoliš u Hrvatskoj. Pritom mislim da rad vjetroelektrane može ugroziti faunu okolnog područja (uključujući utjecaj gubitka dijela staništa) čime se dugoročno utječe na opadanje bioraznolikosti. Rizik je posebno visok kada su na lokaciji zahvata prisutne ugrožene vrste, kao što je slučaj s lokacijom vjetroelektrane Krš-Pađene.
 
• Udruga Biom je napravila smjernice za procjenu utjecaja vjetroenergetskih projekata na ptice u Hrvatskoj. Zašto ste se na to odlučili i koje su ključne preporuke? 
- Prve smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na okoliš izrađene su 2010. godine. Te su smjernice doprinijele kvaliteti studija, pogotovo u dijelu procjene utjecaja na ptice, gdje su propisale korištenje škotskih smjernica za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. S druge strane, ovlaštenici su primjenom škotskih smjernica, a nevladine organizacije njihovim tumačenjem, otvorili brojna nova pitanja. To znači da smo zapravo došli do zaključka da su nam nužna pojašnjenja pojedinih dijelova škotskih smjernica, kao i da je potrebno prilagoditi određene njihove dijelove našem podneblju. Svrha novih smjernica je definirati minimalne standarde za istraživanje ptica na lokacijama predviđenima za razvoj vjetroelektrana, kao i poboljšati razmjenu podataka između investitora i sektora zaštite prirode. Iako se ovim dokumentom ne mogu odrediti standardi za svaki mogući scenarij, ako ga se slijedi može se na kvalitetan način “skrojiti” istraživanje koje će omogućiti prikupljanje kvalitetnih informacija za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. Smjernice zaključuju da dužina trajanja istraživanja ovisi o sastavu vrsta na pojedinom području, odnosno da za pojedine vrste treba razmisliti o produljenju trajanja istraživanja ptica koje zasad u svim slučajevima traje godinu dana. Osim toga, predlaže se formiranje zajedničke baze podataka o izgrađenim i planiranim vjetroelektranama koja će omogućiti kvalitetno procjenjivanje kumulativnih utjecaja. 
 
• Kakva vam je suradnja s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja po pitanju smjernica… 
- Suradnja s Ministarstvom po pitanju izrade smjernica podrazumijevala je sudjelovanje predstavnika Ministarstva na stručnim radionicama na kojima smo definirali fokus smjernica te smo raspravljali o metodologiji istraživanja ptica, kumulativnim utjecajima te monitoringu stanja nakon izgradnje. Međutim, s obzirom da se radi o dokumentu koji nije službeno usvojen od strane Ministarstva, kako bi se osiguralo njegovo korištenje i kasnije unaprjeđenje, neophodna je volja, odnosno kvalitetna suradnja svih zainteresiranih strana – investitora, udruga, ovlaštenika, nadležnih tijela. 
 
• Poznato je gdje je dobar vjetar na našoj obali – zadarsko i šibensko zaleđe – može li taj relativno mali prostor podnijeti kumulativno opterećenje planiranih projekata, kad je riječ o migratornim rutama i zaštićenim vrstama? 
- Upravo je nedostatak sustavne analize dosadašnjeg razvoja vjetroelektrana u Hrvatskoj jedan od razloga zašto toliko malo znamo o realnim utjecajima realiziranih zahvata na ptice i prirodu općenito. Dosad nije napravljena kvalitetna analiza kumulativnih utjecaja vjetroelektrana na nacionalnoj razini, koja bi nam ukazala na veličinu rizika s kojom se priroda suočava. Jedan od problema predstavlja činjenica da su u većinu prostornih planova lokacije za istraživanje vjetra unesene bez analize kumulativnih utjecaja na prirodu, odnosno prije početka implementacije strateške procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu u Hrvatskoj. Kasniji postupci izmjena i dopuna prostornih planova uključivali su i stratešku procjenu, ali kumulativni utjecaji u najviše slučajeva nisu bili kvalitetno obrađeni. Analize kumulativnih utjecaja u okviru svakog zasebnog postupka procjene utjecaja na okoliš (uključujući Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) nisu uključivale ocjenu kumulativnog rizika od kolizije, niti su davale kvalitetne analize gubitka i fragmentacije staništa, stoga smo i dalje puni pitanja kada je riječ o kumulativnom opterećenju vjetroelektrana na prirodu Hrvatske.
 

Nina Domazet, http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/trebamo-nove-smjernice-za-procjenu-utjecaja-vjetroelektrana-na-ptice-31219?utm_source=portal_newsletter_2020_11&utm_medium=email&utm_campaign=Newsletter%20portala%20-Studeni%202020&utm_content=intervju_mjeseca_title_link

Ponedjeljak, 30/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2102 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević