Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Lani je ostvaren dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja turista

 
 
Prema posljednim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku je lani došlo 17,4 milijuna turista što je 12,7 posto više nego godinu prije, a oni su ostvarili ukupno 86,2 milijuna noćenja ili 11 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka 89 posto čine strani turisti, a po broju ostvarenih noćenja uz dosegnutih više od 80 milijuna, njihov je udjel čak 93 posto. Lani je Hrvatsku posjetilo 13,7 posto više stranih turista nego godinu prije, ostvarivši 11,3 posto više noćenja. Sve u svemu, ostvaren je dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja turista, a ove se očekuju novi rekordi.Prve su prognoze oko 20 milijuna dolazaka, 110 milijuna noćenja te ostvarenje oko 12 milijardi eura prihoda od turizma. Hoće li te brojke biti dosegnute, tek će se vidjeti.
https://croatia.hr/Images/t900x600-20397/Hotel-Mediteran-%7C-Moscenicka-Draga.jpg
Turisti iz Njemačke prvi po broju noćenja
 
Kako navodi službena statistika, turisti iz Njemačke ostvarili su lani najveći broj noćenja u Hrvatskoj, čak 19,5 milijuna, što je 24 posto ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Najviše su noćili u Istarskoj županiji, u kojoj su ostvarili 8,6 milijuna noćenja. Po broju ostvarenih noćenja slijede turisti iz Slovenije i Austrije s udjelima od devet posto, a niz nastavljaju turisti iz Poljske, Češke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Mađarske i Slovačke. Na turiste iz tih zemalja otpada 79 posto lani ostvarenih noćenja. Najviše noćenja i to 42 milijuna ostvareno je u odmaralištima (sobe, apartmani) i sličnim objektima za kraći odmor, uz zabilježen rast od 15 posto u odnosu na godinu prije. Oko 25 milijuna noćenja ili šest posto više nego prethodne godine ostvareno je u hotelima, a 19 milijuna u kampovima što je povećanje za devet posto.
 
Najviše noćenja ostvarila Istarska županija
 
Prošle je godine, kaže statistika, najviše noćenja ostvarila Istarska županija, i to 25 milijuna, što je 29 posto ukupno ostvarenih noćenja. Tu županiju posjetilo je više od četiri milijuna turista, oko devet posto više nego godinu prije, koji su ostvarili šest noćenja po dolasku,  dok je na razini cijele zemlje taj odnos 5,1. Po broju dolazaka turista i ostvarenim noćenjima slijedi Splitsko-dalmatinska županiju, uz ostvarenih 3,2 milijuna posjeta i 16,6 milijuna noćenja te rastom od 15,4 odnosno 11,5 posto. Na trećem je mjestu Primorsko-goranska županija s 2,8 milijuna dolazaka i 14,9 milijuna ostvarenih noćenja, što je rast nešto veći od sedam posto. Niz nastavljaju Dubrovačko-neretvatska županija koju je posjetilo 1,9 milijuna turista ostvarivši skoro osam milijuna noćenja, te Zadarska županija s 1,6 milijuna dolazaka i oko devet milijuna noćenja. Inače, županije Jadranske Hrvatske zabilježile su lani ukupno 15 milijuna dolazaka turista i 82 milijuna noćenja, uz ostvaren rast od 12 i 10,4 posto u odnosu na godinu prije.
 
Turistički rast Kontinentalne Hrvatske
 
Kontinentalni dio Hrvatske lani je posjetilo oko dva  milijuna turista, što je skoro 17 posto više nego prethodne godine, a oni su ostvarili oko četiri milijuna noćenja uz rast od 16 posto. Prvi na turističkoj ljestvici je Grad Zagreb kojeg je lani posjetilo skoro 1,3 milijuna turista, a ostvareno je više od 2,2 milijuna noćenja, a bio bi to u odnosu na godinu prije rast od 16 odnosno 15 posto. Po broju turističkih dolazaka i noćenja slijede Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Osječko – baranjska županija, a niz nastavljaju Vukovarsko-srijemska, Međimurska i Varaždinska županija. Većina kontinentalnih županija ostvarila je turistički rast, a najveći od 53 posto u odnosu na prethodnu godinu dogodio se u Međimurskoj županiji.
 
Strani turisti najviše noćili u Dubrovniku, a domaći u Zagrebu
 
Hit odredište po broju ostvarenih noćenja lani je bio Dubrovnik s 3,9 milijuna noćenja, od kojih 96 posto otpada na strane turiste.Oni su potom najviše noćili u Rovinju, Poreču,  Medulinu, Umagu, Splitu, Zagrebu te u Puli, što je 26 posto od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista.Domaći turisti najviše noćenja ostvarili su u Zagrebu, Crikvenici, Malom Lošinju, Vodicama, Šibeniku, Dubrovniku, Opatiji te u Biogradu na Moru, što je također 26 posto od ukupnog broja noćenja domaćih turista.
 

Snježana Habulin

Poslovni, a osobito industrijski korisnici dobro znaju sve prednosti plina

 
 
"Brojni su primjeri korisnika plina u Dalmaciji, koji ne samo da su preživjeli teška vremena pametno investirajući u prelazak na plin, nego im prirodni plin danas omogućuje ekspanziju na druga tržišta na kojima do sada nisu bili konkurentni", kaže Vlado Mandić, mag. oec., član uprave EVN Croatia plin d.o.o., Zagrebm novi prvi čovjek EVN Croatia plina, tvrtke koja ima koncesiju za plinofikaciju Dalmacije. Nakon sedam godina velikih ulaganja i kontinuiranog rasta isporučenih količina plina, tvrtka računa da će 2019. ući u pozitivu.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/vlado-mandic-1-20171016153520693.jpg
S vašim dolaskom u Upravu napravljen je značajan korak, jer ste nakon dva predsjednika Uprave iz Austrije vi kao prvi domaći čovjek preuzeli odgovornost za vođenje tvrtke. Osim toga, imenovan je i novi tehnički direktor, g. Zaruba. Pušu li neki novi vjetrovi u EVN-u i kakva vam je vizija?
- Uprava EVN-a u Austriji ukazala mi je veliku čast, ali i povjerenje, kad me je imenovala u Upravu tvrtke. S tehničkim direktorom Peterom Zarubom, kao prvi Hrvat u Upravi, nastavit ću voditi projekt plinofikacije Dalmacije. U EVN Croatia sam od 2010. godine, skoro od samog početka. U projekt sam zajedno sa svim svojim kolegama uložio veliki trud kako bismo ostvarili postavljene ciljeve. Imao sam sreću što sam u tom razdoblju više od pet godina surađivao s Wernerom Casagrandeom, mojim prethodnikom, od kojeg sam jako puno naučio. Na neki način, on me pripremao za moju sadašnju poziciju i sve izazove koji je prate. A izazovi nisu mali. Jedan od važnijih kratkoročnih ciljeva nam je puštanje u rad plinske mreže u Splitu. Drugi izazovan cilj koji namjeravamo ostvariti sljedeće godine je da počnemo pozitivno poslovati. Znam da se ponavljam, ali plinofikacija je vrlo kompleksan i izazovan projekt, čiji je horizont dugoročan i jedino ga je tako moguće promatrati. Stoga je i naša vizija dugoročno osigurati snažnu prisutnost u distribuciji i opskrbi na našem tržištu i biti pouzdan partner svojim korisnicima, pri čemu im želimo omogućiti visoko kvalitetnu uslugu uz konkurentne cijene.
 
Kako napredujete u plinofikaciji mjesta gdje imate koncesiju?
- Izgradili smo više od 118 kilometara plinske distribucijske mreže u sve tri županije. U Zadarskoj smo izradili 42 kilometara, u Šibensko-kninskoj 30 kilometar, a u Splitsko-dalmatinskoj 46 kilometara. Spojeni smo se i na sedam plinsko mjernih redukcijskih stanica Plinacrovog transportnog sustava u Zadru, Biogradu n/m, Benkovcu, Šibeniku, Kninu, Dugopolju, a od kraja prošle godine i u Drnišu.
 
Greenfield ulaganja nose svoje specifičnosti
 
Kolike količine plina distribuirate i kada računate ući u pozitivu?
- Plinom dnevno opskrbljujemo nešto više od 1100 korisnika. To su većinom kućanstava, zatim javne zgrade i ustanove, turistički objekti, poslovni i industrijski korisnici. U 2016. godini distribuirali smo 8 milijuna m3 plina, što je bilo dvostruko više nego u 2015. godini. Prošle kalendarske godine isporučili smo više od 16,6 milijuna m3 plina, tako da od 2012. godine iz godine u godine udvostručujemo isporučene količine. Jasno, ovakav visoki trend rasta nije moguće očekivati u budućnosti i sada nam je cilj da s isporučenim količinama prijeđeno 20 milijuna m3, po čemu ćemo se prema isporučenim količinama približiti Plinari Pula. Spominjem Plinaru Pula jer ona jedina u Hrvatskoj, osim nas, gradi plinsku distributivnu mrežu. Greenfield ulaganja nose svoje specifičnosti zbog kojih još uvijek poslujemo s gubitkom, ali cilj nam je i nadamo se, kao što sam već rekao, da 2019. počnemo pozitivno poslovati.
 
Već godinama promovirate plin i ističite da je to za gospodarstvo ulaganje koje se vraća u roku od osam mjeseci do četiri godine. Kakav je odaziv velikih potrošača?
- Poslovni, a osobito industrijski korisnici dobro znaju sve prednosti plina. Od rujna 2012. godine, kada se Maraska kao naš prvi industrijski korisnik spojio na plin, iskustvo svih poslovnih i industrijskih korisnika neposredno dokazuje naše tvrdnje da je plin jedini pravi izbor. Plin donosi značajne uštede u poslovanju kroz niske troškove energije i održavanja. Kontinuirana isporuka na mjestu potrošača olakšava svakodnevno poslovanje jer nema spremnika goriva, nije potrebno skladištenje, nema straha od nestašice, a sve to doprinosi boljoj optimizaciji i racionalizaciji poslovanja. Danas su sva velika industrijska postrojenja u Šibensko-kninskoj županiji spojena na plin, ali i brojni turistički objekti. Grad Šibenik trenutno doživljava procvat na krilima aluminijske industrije i izvrsnih turističkih rezultata. Primjerice, u Impol TLM-u plinofikaciju su objeručke prihvatili i zahvaljujući plinu mogu računati na širenje proizvodnje. Poduzetnici jedni od drugih doznaju prednosti plina, a interes za plin pokazuje i sve veći broj praonica rublja koje odlično posluju. Imamo klijente koji su ukapljeni naftni plin zamijenili prirodnim plinom i time postigli uštede veće od 60 %. Brojni su primjeri korisnika, koji ne samo da su preživjeli teška vremena pametno investirajući u prelazak na plin, nego im prirodni plin danas omogućuje ekspanziju na druga tržišta u kojima do sada nisu bili konkurentni, a tu bih svakako istaknuo tvrtku Knauf.
 
Kada ste 2016. započeli s plinofikacijom u Splitu najavljivala se plinofikacija obje bolnice, osnovnih škola, nekolicine hotela, bazena, toplana. Kako sada stojite s obzirom na broj potrošača i gdje su uska grla? Hoćete li ići u smjeru Kaštela?
- Prilično smo se namučili da dovedemo plin do Splita. Spustili smo se s 410 metara nadmorske visine niz staru Klišku cestu, prošli smo Salonu, što je bio veliki izazov. Na jednom kilometru otvorenih radova znali smo imati i 45 arheologa. Posebno me veseli što su radovi rezultirali i različitim vrijednim otkrićima. Pronađena je i kamena glava za koju jedan od vodećih autoriteta za arheologiju Nenad Cambi tvrdi da je zapravo Faustina Mlađa, žena Marka Aurelija. Isto tako, bušenje ispod rijeke Jadro, prolazak kroz velike i nezgodne prometne čvorove, u cestama koje su zakrčene drugim oblicima infrastrukture, presijecanje željezničke pruge plinovodom doista je pothvat za sebe, pun izazova i zastoja. To je svakako kruna plinofikacije Dalmacije. Trenutno smo snažno fokusirani na završavanje svih otvorenih trasa plinovoda u Splitu i dobivanje potrebnih dozvola. Želimo čim prije korisnicima poput bolnica, škola, ali i svima drugima koji su u visokom stupnju tehničke pripremljenosti za prelazak na plin, omogućiti spajanje na našu mrežu. Svakog dana imamo oko 50 različitih korisnika u različitim fazama priključenja. Bolnice su spremne, a cilj nam je da ih zajedno s nekoliko škola priključimo prije ljeta. Zatim nastavljamo s aktivnostima prema svim ostalim najavljivanim korisnicima. Ovo je idealan trenutak da se riješi problem s grijanjem na Blatinama kroz obnovu 14 MW stare kotlovnice i toplinarske infrastrukture, kojom upravlja Grad Split, ali za ovo su potrebni zajednički napori. U ovom trenutku nije nam u fokusu plinovod prema Kaštelima.
 
Cijena priključka destimulira potrošače. Zašto je cijena takva i da li postoji potencijal za smanjenje cijene?
- Cijenu priključka regulira HERA i ona iznosi 5.500 kuna te je vrlo slična svim drugim gradovima i općinama u Hrvatskoj, a od nekih je čak i jeftinija. U iznos od 5.500 kuna koji se plaća nama, uključena je naknada za priključenje na mrežu, kućište, razvodnik i regulator tlaka. Za višestambene zgrade cijena je niža, ovisno o broju stanova. Pored toga se plaća trošak od 1.500 kuna za mjerno mjesto, no ne nužno EVN-u. Dakle, sve zajedno to iznosi 7.000 kn uvećano za PDV i taj trošak je jednokratan. Ostali troškovi ovise o kućanstvu, ovisno o stupnju opremljenosti za prelazak na prirodni plin. Ako trenutno koriste ukapljeni plin, se građani se vrlo jednostavno i povoljno mogu prebaciti na prirodni plin. Nije vjerojatno da bi se cijena priključka mogla bitno mijenjati, međutim to nije jedini element kojim se treba rukovoditi pri prelasku na plin. Glavni motiv za prelazak na plin zapravo je razlika u cijeni energenata. Tako korisnici ukapljenog naftnog plina plaćaju 60 % višu cijenu po kWh energije, dok korisnici lož ulja plaćaju 40 % višu cijenu po kWh energije. Jednom kada se plati priključak, slijedi značajno bolji komfor uz znatno niže troškove i potpuni izostanak logističkih briga koje bi korisnik imao s drugim energentima.
 
Razmatrali ste svojedobno dati ponudu za kupovinu udjela u Koprivnica plinu, no odustali ste. Nedavno je RWE kupio Montcogim plinaru a spominje se i privatizacija još nekih distributera. Kako gledate na konsolidaciju u sektoru i imate li tu kakve ambicije?
- Istina, razmatrali smo te mogućnosti, no do sada se nismo odlučili predati obvezujuću ponudu. Zanima nas što se događa na tržištu i aktivno pratimo trendove. Dobro poznajemo regulativu i tržište i sve dionike na tržištu i zato nam je sada puno lakše procjenjivati. Otvori li se neka prilika koja se uklapa u našu strategiju, ali i u naše visoke tehničke i sigurnosne standarde, zasigurno ćemo razmisliti. U ovoj fazi razvoja tržišta konsolidacija je logičan proces i vjerujem da je neizbježna, pogotovo kad se uzme u obzir broj sudionika i veličina tržišta. Pri tome bi svakako trebalo izbjegavati je bilo kakvu prisilnu ili administrativno nametnutu konsolidaciju. To bi svakako bio korak natrag.
 
Ličko-senjska županija zainteresirana je dati koncesiju za plinofikaciju, no čini se da nemaju novaca ni za potrebnu dokumentaciju. Bi li bi vas zanimalo širiti svoje koncesijsko područje u tom smjeru?
- Pozdravljam svaki korak prema plinofikaciji područja bez plinske infrastrukture. Plin donosi brojne koristi cijeloj zajednici, pa zašto u njima ne bi uživala i Lika? Ličko-senjska županija je 2013. imala natječaj koji nije uspio, a u međuvremenu je istekla i lokacijska dozvola. Mi smo bili jedini koji smo tada preuzeli dokumentaciju. Na kraju ipak nismo dali ponudu jer nismo vidjeli business case, a i fokus nam je tada bio drugačiji. Pratit ćemo razvoj situacije, ali u ovom trenutku smo fokusirani na plinofikaciju Splita, Šibenika i u nekim dijelovima Zadra.
 
Prošlu godinu obilježila je vrlo agresivna kampanja protiv termoelektrane Peruća na plin pa mu je na koncu i županija okrenula leđa. Jeste li to doživjeli kao atak na plin kao gorivo?
Nipošto. Prirodni plin je najčišće fosilno gorivo i uz distribucijsku infrastrukturu visokih tehničkih i ekoloških standarda, kakvu mi gradimo, omogućuje građanima, javnim ustanovama, sportskim objektima, poslovnim i industrijskim korisnicima dugoročno najbolje rješenje svojih energetskih pitanja. Mislim da se tu ne radi toliko o plinu kao energentu, već o tehnologiji proizvodnje električne energije, na bilo koje gorivo, i procjeni koliko ona može utjecati na okoliš.
 
Možete li komentirati prijedlog novog Zakona o tržištu plina, koji između ostalog prolongira liberalizaciju cijena plina za kućanstva do 2021.?
- Liberalizacija cijena podrazumijeva njihovo određivanje na tržištu kroz ponudu i potražnju. Cijene svih energenata u Hrvatskoj su liberalizirane i podložne su tržišnim utjecajima, ma kakvi god oni ustvari bili, osim prirodnog plina za kućanstva. Novi Zakon o tržištu plina predstavlja pola koraka prema potpuno liberaliziranom tržištu, iako zapravo mnogima nije jasno zašto to nije završni korak prema tržišnim cijenama za sve. Ne vjerujem da bi bilo velikih promjena u cijenama jer se cijene već sada određuju pomoću benchmarka s različitih burzi i mi kao zemlja ne možemo puno utjecati na pomake u ponudi i potražnji. U tom smislu smo svi sudionici tog velikog Europskog tržišta, ali više kao pratitelji zbog same veličine našeg tržišta, kao što je to slučaj kad su u pitanju naftni derivati. Ono što mislim da će liberalizirano tržište definitivno donijeti građanima su pogodnosti kroz tzv. cross selling i vezivanje drugih proizvoda i usluga, što u konačnici otvara cijeli spektar koristi liberalizacije. Vjerujem da bi se građani za nekoliko godina navikli na cijenu plina koja se određuje na tržištu.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Kako zaustaviti propast lučkoga prometa?

 
 
Rotterdam je najveća luka u Europi i sedma u svijetu koja godišnje ostvari oko 300 milijuna tona prometa. Kroz luku godišnje prođe oko 430 milijuna tona tereta, a godišnji joj je promet oko 11 milijardi eura. Na prvom mjestu po pretovarenoj robi posljednjih su se desetljeća izmjenjivali Rotterdam i Singapur, a prošle ih je prestigao Šangaj. U Rotterdamu je 2004. prekrcano 354 milijuna tona tereta. Luka ima čak pet rafinerija nafte. Sisak ima samo jednu, i tu jednu žele nam ugasiti. Zato sam se svojevremeno začudio i zabrinuo da Kinezi traže novu veliku luku u Europi i to na Rijeci u Hrvatskoj. Odmah sam znao da nam taj pokušaj Nizozemci ne će oprostiti. Jer to nizozemsko posredništvo preko njihovih luka ima korijene u kolonijalnom dobu.
https://www.vesselfinder.com/ports/photo/AUPHE/1
Sigurno je Rotterdam među najvećim lukama svijeta, ali nije zlato sve što sija. Toje jako loša i nesigurna luka, oprema je sve starija itd. Stagnira jer nema prostora za razvoj. Inače teret se može evidentirati  na razne načine a ne samo u metričkim tonama. Primjerice, dijelovi ili krila za vjetrenjače za proizvodnju struje su ogromni i manipulacija komplicirana, a teže samo 15 tona. Njima se vozarina naplaćuje u stvarnim prostornim tonama odnosno metrima kubnim itd.
 
Šanghai danas ne možemo izdvojti od njegove okolice - dakle prostor koji zauzima zajedno s terminalima na rijekama i kanalima je kao pola Hrvatske. Tereti su sve što postoji na svijetu. Sve kupuju i sve izvoze. To je daleko najviši lučki promet u svijetu. Inače najveća luka na svijetu po izvozu je Port Hedland Australija, slijedi Sao Luis Brazil, Tubarao Brazi (izvoz željezne rudače). U Port Hedland West Ausu većina brodova je od 200.000 tona nosivosti pa naviše.
 
Luka Bar ima sve veće šanse za veliki promet - usput gradi se autocesta od Bara do srpske granice. Grade ju Kinezi i bit će ubrzo gotovo. Luka ima ogromne prostore, veliki gaz za superbrodove. Zadar i Maslenica isto tako imaju puno prostora za razvoj, blizinu autoceste... Tu bi trebala biti jasna strategija razvoja, pa i sklopljeni ugovori. Sve drugo su male lokalne luke uključujući i Rijeku s Bakrom. Mala protočnost tereta, mali skladišni prostor, bez državne strategije za razvoj, a u taj se dio Hrvatske utuklo toliko novca. Luka odavno stagnira jer ne može konkurirati Kopru i Trstu, a pogotovo po protoku tereta
 

Cvijeto Božović

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 676 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević