Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Kupci će odabrati tvrtke koje nude inovativna i cjelovita rješenja

 
 
MET Croatia članica je MET Grupe, europske energetske kompanije čije je sjedište u gradu Zug, u Švicarskoj. Grupa trenutačno zapošljava 1700 ljudi u 15 zemalja, posluje na 26 plinskih tržišta i aktivna je na 22 trgovinska plinska čvorišta. MET Grupa na tržištu je prisutna 13 godina i vodeća je nezavisna kompanija koja trguje energentima na tržištu srednje i istočne Europe. Mario Matković, član Uprave tvrtke MET Croatia, kaže kako je Grupa u 2018. trgovala s 42 milijarde prostornih metara prirodnog plina, što čini gotovo 10 posto ukupne potrošnje prirodnog plina kontinentalne Europe. Pored trgovine energentima i opskrbe, MET Grupa ima ambiciozne planove u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u središnjoj i istočnoj Europi.

Ovih dana je došlo do značajne promjene u vlasništvu MET Grupe, 20 posto vlasništva preuzeo je Keppel Corporation. O kakvom je partneru riječ i što to znači za buduće poslovanje Grupe? 
- MET Grupa i dalje je u većinskom vlasništvu menadžmenta, što osigurava kontinuitet i nastavak rasta i razvoja Grupe. Našu ambicioznu viziju i priliku za razvoj vlastitog poslovanja u Europi prepoznao je naš novi strateški partner, singapurski Keppel Corporation koji od 16. siječnja ove godine sudjeluje u vlasničkoj strukturi Grupe s 20 posto udjela. Ulazak Keppel Corporationa u vlasničku strukturu dodatno je osnažio financijske pozicije MET Grupe, budući da se radi o uglednom partneru koji upravlja s više od 300 milijardi dolara i ima iskustvo u energetskim projektima. MET već ima potrebne timove stručnjaka, znanja i sustave za takve akvizicije, a dodatni kapital je osiguran ovim strateškim partnerstvom. Ova transakcija je dokaz kako smo na najboljem putu da postanemo energetska tvrtka budućnosti i provodimo strategiju MET Grupe te da predvodimo konsolidaciju europskog energetskog tržišta.
 
Donosi li novi partner i neke promjene u poslovanje, i kako će se to odraziti na poslovanje MET grupe na hrvatskom tržištu? 
- Novi partner dodatno će ojačati financijsku poziciju Grupe, što će nam omogućiti još aktivniju ulogu na energetskim tržištima Europe. Lokalna strategija nam je usmjerena na prodaju prirodnog plina industrijskim potrošačima, odnosno poslovnim subjektima. MET Croatia koristi sve prednosti Grupe i, konkurentnim ponudama na hrvatskom tržištu, iz godine u godinu uspješno povećava broj kupaca i količine isporučenog plina. U 2019. ostvarili smo zadane ciljeve te je poslovni rezultat na očekivano pozitivnoj razini, a nadamo se da će se taj trend nastaviti i u 2020. godini. MET Croatia će i dalje težiti što povoljnijim energetskim uslugama, još većoj sigurnosti opskrbe i, jednog dana, širem portfelju usluga koje nudimo krajnjim korisnicima, što je moja velika želja.
 
Prema očekivanjima, Hrvatska će i u 2021. imati velik broj distributera i tek par opskrbljivača. Je li to dobro te kako će se to odraziti na krajnju cijenu plina koju će plaćati građani? 
- Na hrvatskom tržištu trenutno posluje tridesetak distributera prirodnog plina, što je velika brojka, s obzirom na veličinu tržišta. Rastu izazovi zbog čega je već nekoliko opskrbljivača napustilo domaće tržište plina i struje. Smatram da je razdoblje u kojem je najniža cijena igrala glavnu, a ponekad i jedinu ulogu, iza nas i da će u budućnosti opstati samo oni koji razviju dobro upravljanje rizikom i fleksibilnost u poslovanju. U segmentu kućanstva na cijene će najviše utjecati najavljena potpuna liberalizacija tržišta, odnosno deregulacija cijene, zbog koje će konsolidacija opskrbe biti neizbježna. Energetske tvrtke prolaze kroz veliku transformaciju te će krajnjim kupcima svih energenata, ne samo plina, morati ponuditi cjelokupna i inovativna rješenja. Navedeno će sigurno dodatno povećati razinu kvalitete energetskih usluga te će krajnji kupci od toga najviše profitirati.
 
MET Grupa vlasnik je najvećeg mađarskog distributera plina TIGÁZ. Lani ste rekli da vas zanimaju akvizicije i u Hrvatskoj. Što ste do sada po tom pitanju poduzeli i kakav je vaš stav o konsolidaciji distribucije koja je vrlo spora i otežana nizom okolnosti i čimbenika koji, čini se, nemaju puno veze s tržištem? 
- Okrupnjavanje je neizbježno i ono se, kao što vidimo na tržištu, već polako i događa. To nas ne treba čuditi jer je za približavanje kupcima i ponudu složenijih usluga važna integracija, a ona je sve nužnija kako se bliži potpuna liberalizacija tržišta. Europsko regionalno tržište ima značajan utjecaj i na naša tržišta, a i tu svjedočimo rastućoj konkurenciji. Sigurno i održivo poslovanje danas zahtijeva složenije procese i sve sofisticiranije sustave upravljanja rizicima, a vidimo da u takvoj okolini manje tvrtke sve češće bankrotiraju ili ih preuzimaju veće kompanije. Smatram da je od iznimne važnosti prepoznati pravi trenutak za prodaju manje učinkovite tvrtke, budući da je teško konkurirati velikim sustavima koji nude bolje opcije krajnjim korisnicima. Zainteresirani smo za akviziciju distributera plina, ako se pokaže da je poslovni model kompatibilan s našim i ako tu tvrtku vidimo kao dodanu vrijednost za našu kompaniju. Kod razmatranja kupnje određene tvrtke je primarna valorizacija iste, a ta svakako mora odražavati realno stanje i poziciju te tvrtke na tržištu. Svjedoci smo da to nije slučaj, stoga do sad nismo realizirali kupnju. Ponavljam, nas zanima kupnja distributera, ali cijena mora odražavati vrijednost koju taj distributer donosi kompaniji lokalno, ali i MET Grupi.
 
Što se može očekivati s cijenama plina na veleprodajnom tržištu u bliskoj budućnosti s obzirom na obilje plina na tržištu te nove transportne pravce koji su u izgradnji ili su već pušteni u rad? 
- Godina 2019. je bila iznimno dinamična i zanimljiva za europsko tržište plina jer je fokus bio usmjeren na produljenje tranzitnog ugovora između Rusije i Ukrajine, koji je isticao 1. siječnja 2020. godine. Zanimljivo je kako je tranzit preko Ukrajine pokrivao gotovo polovicu ukupne ruske isporuke plina u Europu. Samim tim, očekivao se potencijalno veliki problem u regiji kojim bi i Hrvatska bila pogođena. Zbog straha od nove ukrajinsko-ruske krize i zastoja u opskrbi, mi smo se dobro pripremili i napunili naša skladišta u regiji, ali, srećom, nismo bili primorani testirati takvu situaciju jer je, nakon dugih pregovora, sporazum ipak postignut 30. prosinca prošle godine. Također, neizvjesnost oko produljenja tranzitnog ugovora između Rusije i Ukrajine potaknula je europske plinske kompanije da, umjesto povlačenja plina iz skladišta u zadnjem kvartalu 2019. godine, plin ostave u skladištu. Tako, krajem siječnja, imamo situaciju u kojoj je u Europi uskladišteno 20-ak milijardi prostornih metara plina više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slikovito rečeno, radi se o količini koja je ekvivalent oko osam godišnjih potrošnji plina u Hrvatskoj. Uz to, potrošnja plina je slabija zbog blage zime te je ovakav rasplet srušio cijene plina u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S novom infrastrukturom koja se razvija poput LNG terminala u Europi, Sjevernog toka 2 i Turskog toka, srednja i istočna Europa će postati dio globalnog tržišta plina te je pred nama jako uzbudljivo razdoblje. Najveći izazov u sljedećih nekoliko godina je stvaranje ravnoteže između potreba kupaca za duljim ugovornim razdobljima, ciljeva kompanija da povećaju svoju konkurentnost na tržištu i neizvjesnost regionalne sigurnosti opskrbe.
 
Projekt LNG terminala na otoku Krku je u izgradnji i uskoro će biti u funkciji. Kako gledate na njega i prepoznaje li MET Grupa tržišni potencijal budućeg terminala u Omišlju? 
- Zadovoljni smo što projekt LNG terminala u Omišlju ide dalje. To je važan energetski projekt za Hrvatsku i Europu jer novi dobavni pravac povećava sigurnost opskrbe i otvara nove tržišne prilike. Očekuje se početak rada u siječnju iduće godine te aktivno pratimo kako se projekt razvija. Za uspjeh na zahtjevnom tržištu LNG-a, osim specifičnih znanja, potrebno je imati lokalnu prisutnost, odnosno tržište za plasman plina i globalni LNG desk, a kao trading kompanija jedini smo u regiji koji posjeduju oboje. Vladina politika usmjerava razvoj projekta, a MET Croatia ga pozdravlja i prepoznaje potencijal budućeg terminala. MET Grupa aktivno prati globalni rast potražnje za ukapljenim prirodnim plinom i iz dana u dan povećava količine isporučenog LNG-a. Prognoze koje smo radili prije pet godina u vezi s LNG-om ostvaruju se: regionalna tržišta LNG-a pretvaraju se u jedinstveno globalno tržište pa je velika vjerojatnost da će Europa imati vodeću ulogu u definiranju razine cijena na ovom tržištu.
 
Hoće li MET Croatia i u Hrvatskoj razvijati projekte energetske učinkovitosti ili proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora? 
- Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i projekti energetske učinkovitosti spadaju u strateške interese MET Grupe. Dosad su provedeni različiti projekti u tom segmentu na brojnim tržištima na kojima djelujemo, što nam daje potrebna iskustva i znanja, primjenjiva u Hrvatskoj. Intenzivno radimo na pronalasku dobrih projekata i vjerujem da ćemo se uskoro i u Hrvatskoj aktivirati po tom pitanju, imajući u vidu da, ubrzanim razvojem tehnologija, uspješnost takvih projekata sve manje ovisi o državnim subvencijama. Trebalo je neko vrijeme da se tehnologije sustava, temeljene na obnovljivim izvorima, afirmiraju u svakodnevnoj upotrebi. U početku su subvencije bile brojne i davale su se gotovo svakom projektu. Tvrtke su danas spremnije ulagati, a prisutan je i trend brendiranja tvrtki kao potrošača ili proizvođača zelene energije. Mi u MET Grupi vjerujemo da je naša odgovornost pridonijeti globalnim društvenim i ekološkim promjenama kroz zelena i održiva rješenja.
 
Ima li osnove za doista kvalitetnu tržišnu utakmicu u tom segmentu koji nije velik, ali je potrošnja sigurna i naplata uglavnom predvidljiva? 
- Upravo iz razloga što takvi projekti postaju tržišno isplativi i bez subvencija države, vjerujem da su stvoreni preduvjeti da ovo postane dobro razvijeno tržište. Sa strane države, bitna je, pritom, samo stabilnost i dosljednost u propisima i regulativi, s obzirom na to da se radi o dugoročnim projektima, pa učestale izmjene regulative mogu destimulirati ulaganja, kao i komplicirana administracija.
 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., www.energetika-net.com

Dio šire hrvatsko-slovenske suradnje

 
 
Početkom prosinca prošle godine u Kukuljanovu pokraj Rijeke u pogon je puštena prva hrvatska punionica vozila ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Riječ je o dijelu hrvatsko-slovenskog projekta ukupne vrijednosti oko 2,5 mil. eura kojim je predviđena gradnja tri takve punionice u Hrvatskoj i Sloveniji.
Slikovni rezultat za lng word
U Kukuljanovu je 5. prosinca prošle godine uz prigodnu svečanost u pogon puštena prva punionica za ukapljeni prirodni plin (LNG, UPP) u Hrvatskoj. Riječ o hrvatsko-slovenskom ulaganju koje je ostvareno u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uz financijsku podršku INEA-e, europske agencije koja raspolaže s ukupno 23,7 milijardi eura za financiranje komponente prometa, jedne od tri okosnice CEF-a. 
Projekt te prve hrvatske punionice za LNG ujedno je dio europske prometne infrastrukture, odnosno Transeuropske mreže prometnica (TEN-T) i ona je već upisana u europsku mrežu punionica za LNG.
 
Dio šire hrvatsko-slovenske suradnje
 
Zapravo, radi se o dijelu šireg projekta u ukupnoj vrijednosti 2,47 milijuna eura koji obuhvaća tri punionice za LNG na području Slovenije i Hrvatske. Uz to, novom se punionicom Hrvatska napokon uključila u europski projekt Blue Corridor i postala dio europske infrastrukture punionica za LNG kao alternativnog goriva s malim udjelom ugljika za teška cestovna vozila.
Značajno je i kako taj projekt, iako je riječ o privatnom ulaganju, doprinosi većoj primjeni LNG-ja u teškom teretnom prometu, što ima pozitivan ekonomski učinak (jeftinije gorivo), a kao alternativno gorivo s malim udjelom ugljika i pozitivan učinak na okoliš (manje štetnih plinova). 
Pri uspostavi mreža za opskrbu teških motornih vozila LNG-jem kao gorivom članice Europske unije trebale bi osigurati uspostavu javno dostupnih mjesta za opskrbu, barem uzduž postojećeg osnovnog TEN-T-a, na odgovarajućim udaljenostima, uzimajući u obzir najmanju udaljenost koju takva vozila na LNG mogu prijeći. Okvirno bi potrebna prosječna udaljenost mjesta za opskrbu trebala bi biti 400 km.
Hrvatska kaska za Europom
Za razliku od većine članica EU-a, Hrvatska još ne daje poticaje za ulaganja u razvoj i izgradnju infrastrukturu i prelazak teških kamiona na LNG. Dakle, nema investicijskih kredita ni poticajnih mjera niti se primjenjuje Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/2016) koji je na snazi još od kraja 2016. godine, a koji se veže uz Direktivu 94/14/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Hrvatska će takvom politikom teško dostići europski cilj udjela od 14% alternativnih goriva u prometu do 2030. godine, s obzirom da je tek na 3,1% i to računajući ukapljeni naftni plin (UNP, LPG, autoplin). 
Iako svake godine  Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na ime posebne naknade za motorna vozila ubire gotovo 200 mil. kuna, ona se nenamjenski troše mimo prometa, kojem se daju tek mrvice u odnosu na ubrana sredstva.
 
Što su to europski prometni koridori i TEN-T? Povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU-a. Stoga EU kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstveni TEN-T. Oblikovanjem takve mreže uklonila bi se uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica. Sukladno prijedlogu Uredbe o smjernicama EU-a za razvoj transeuropske prometne mreže i CEF-a, TEN-T bi se trebao razvijati na temelju dvoslojnog pristupa (eng. dual-layer approach), sastojeći se od sveobuhvatne i osnovne mreže. Sveobuhvatna mreža (eng. comprehensive network) predstavlja opći sloj TEN-T-a i uključuje svu postojeću i planiranu infrastrukturu koja udovoljava zahtjevima Smjernica, a treba biti uspostavljena najkasnije do 31. prosinca 2050. godine. Prema ranijim tumačenjima Europske komisije, za Hrvatsku bi to trebala biti mreža dogovorena u okviru Transeuropske mreže P21. S druge strane, osnovna mreža (eng. core network) uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najznačajniji, a treba biti uspostavljena najkasnije do 31. prosinca 2030. godine. Odlukom EK-a iz listopada 2013. godine definirano je devet koridora Osnovne prometne mreže EU-a kao okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 38 ključnih zračnih luka sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja (između ostalih, to su i Luka Rijeka i Zračna luka 'Franjo Tuđman' u Zagrebu), te razvoj 15 000 km željezničke infrastrukture kapacitirane na postizanje zadovoljavajućih brzina za putničke i teretne vlakove i 35 graničnih prijelaza.
 
Tih devet koridora prioritet su prometne politike EU-a zbog čega je i osnovan CEF kao dodatni financijski fond u vrijednosti 26 mlrd. eura, iz kojeg članice EU-a, osim iz postojećih strukturnih i kohezijskih fondova, također mogu financirati projekte na tim koridorima na temelju natječaja koje raspisuje EK.
Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i koridoru Rajna - Dunav. Mediteranski povezuje jug Iberskog poluotoka i preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, a zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka - Zagreb - Budimpešta. Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb - Slovenija. Preko tog koridora Hrvatska će biti spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Koridor Rajna - Dunav je pak riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu i Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more.
 

B. L., www.energetika-net.com

Julije Domac o EU Green Dealu

 
 
Dana 14. siječnja ove godine Europska komisija predstavila je EU Green Deal. Nakon predstavljanja plana slijedila su pitanja je li moguće mobilizirati tako velika financijska sredstva za postizanje prvog klimatski neutralnog bloka u svijetu. Da bi se to dogodilo, trebat će osigurati ne samo znatna ulaganja EU-a, nego i nacionalnih javnih sektora i privatnog sektora. Od toga dana pa nadalje, svi EU programi, ali i operativni programi koji se donose na razini zemalja članice trebaju biti usklađeni upravo sa ciljevima EU Green Deala. Ključ uspjeha bit će u mobilizaciji javnih ulaganja i privlačenju privatnih sredstava putem financijskih instrumenata te jačanju javno-privatnog partnerstva kako bi ukupna ulaganja iznosila najmanje bilijun eura potrebnih tijekom sljedećih 10 godina za dostizanje zacrtanih ciljeva.
https://www.geopolitika.news/wp-content/uploads/2020/01/green-deal-foto.jpg
Je li Hrvatska prepoznala izazove, ali i prilike ovog plana te koliko su političke strukture spremne pitati struku, progovorio je na danas na konferenciji EU Green New Deal i dr. sc. Julije Domac, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija FEDARENE.
 
Energetska tranzicija i klima izrazito zanimaju mlade ljude koje je tradicionalno teško zainteresirati za političke teme. Jako me zabrinjava da trenutno niti jedna politička opcija u Hrvatskoj nije ove teme na kvalitetan način uključila u svoj program. Osobno se nadam da će novi predsjednik Milanović i premijer Plenković prepoznati važnost teme koja je iznad svih političkih interesa i u pravom smislu tema od najvećeg nacionalnog interesa te na njoj ostvariti punu zajedničku suradnju. Sada je odličan trenutak za konačno uhvatiti val na kojem se kreće EU, sada ili nikada.
Ne zanemarujući težinu trenutka, dr. Domac je dodao kako je postati prvi klimatski neutralan kontinent u svijetu do 2050. najveći izazov i prilika našeg doba, no i ponudio je konkretne načine. Green Deal je prilika koju Republika Hrvatska treba iskoristiti za otvaranje višemilijunskog investicijskog ciklusa i svoje vlastito repozicioniranje i brendiranje u EU.
 
Energetska tranzicija u kontekstu EU Green Deala pruža priliku Republici Hrvatskoj da se pozicionira kao jedan od EU lidera što nikada do sada nije ni približno uspjela te da se što prije brendira kao 100% klimatski neutralna. Energetskom tranzicijom radimo i na održivom turizmu, ali i otvaramo velike investicije u tzv. pametnim sektorima gospodarstva.
Financiranje i financijski instrumenti trebaju igrati važnu ulogu u tzv. HR Green Deal paketu. Potrebno je otvoriti linije financiranja poduzetnika/gospodarstva kroz takozvana nacionalna sredstva FZOEU (iz prodaje emisijskih jedinica) s obzirom da ta sredstva uplaćuje gospodarstvo; treba pokrenuti i investicijsku platformu koja će u puno većoj mjeri kombinirati EU sredstva s privatnim kapitalom te ustanoviti i jamstveno-poticajnu liniju za javni sektor koja će osigurati njihovo sudjelovanje u EU fondovima s obzirom na njihov potrošeni kreditni potencijal i preuzeto opterećenje i obveze.
 
U svemu će biti potrebno i stvoriti odgovarajuću institucionalnu mrežu i okvir za provedbu aktivnosti HR Green Deala, u to treba na pravi način uključiti postojeće institucije poput FZOEU i HBOR-a, ali i formirati nacionalnu energetsko-klimatsku agenciju koje se može jednostavno ustrojiti odgovarajućim restrukturiranjem Energetskog instituta Hrvoje Požar. Takva agencija trebala bi povezati i sve postojeće energetske agencije koje imaju vrlo vrijedne rezultate, ali i potaknuti otvaranje novih u Slavoniji i Dalmaciji. Samo s učinkovitom i dobro postavljenom strukturom u kojoj rade isključivo stručnjaci te s novim pristupom u financiranju možemo potaknuti velike investicije. Bez toga sve što nam se može dogoditi je -samo još jedna propuštena prilika. EU Green Deal uključuje je i otoke koji na razini EU sve više dobivaju na važnosti. Rezultat je to rada postojećeg Tajništva za otoke, ali i velikog posla kojeg je napravio hrvatski EU zastupnik Tonino Picula sa svojim timom.
Na razini Bruxellesa u zadnje se vrijeme dosta lobira da se oformi stalno tijelo koje će brinuti europske za otoke. Još jedna izvrsna prilika koju bismo, a pogotovo za vrijeme predsjedanja trebali iskoristiti jer u Hrvatskoj zasada ne postoji niti jedna EU agencije. Uspostava nove EU agencije za otoke, u zemlji s više od 1000 otoka, bio bi i više je nego logičan potez. zaključio je dr. Domac.
 

https://www.geopolitika.news/vijesti/dr-domac-o-eu-green-dealu-prilika-koju-hrvatska-treba-zgrabiti/

Anketa

Čega se više bojite?

Utorak, 07/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1121 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević