Get Adobe Flash player
Arsen Bauk i GONG pobijedili HDZ u Vukovaru

Arsen Bauk i GONG pobijedili HDZ u Vukovaru

GONG je ministra Arsena Bauka trebao vodati u Vukovar, Obrovac,...

HDZ se približio HSP-u da ga iskoristi i raskopa

HDZ se približio HSP-u da ga iskoristi i raskopa

Danas se pokušava približiti inicijativi "U ime...

Bajiću, Ostojiću, uhitite ovoga četničkog vojvodu čim stupi na hrvatsko tlo!

Bajiću, Ostojiću, uhitite ovoga četničkog vojvodu čim stupi na hrvatsko tlo!

Hoćemo reciprocitet!     Kada govorimo o odnosima...

Mesić bi ponovno zabranjivao i cenzurirao

Mesić bi ponovno zabranjivao i cenzurirao

Nisu mu zasmetali ni njemački a ni sovjetski vojnik. Smeta mu samo...

  • Ustavna kriza traje od trenutka kada su Josipović, Šeks i HDZ retroaktivno promijenili Ustav

    Ustavna kriza traje od trenutka kada su Josipović, Šeks i HDZ retroaktivno...

    srijeda, 12. lipanj. 2013. 20:46
  • Arsen Bauk i GONG pobijedili HDZ u Vukovaru

    Arsen Bauk i GONG pobijedili HDZ u Vukovaru

    srijeda, 12. lipanj. 2013. 20:28
  • HDZ se približio HSP-u da ga iskoristi i raskopa

    HDZ se približio HSP-u da ga iskoristi i raskopa

    četvrtak, 13. lipanj. 2013. 18:26
  • Bajiću, Ostojiću, uhitite ovoga četničkog vojvodu čim stupi na hrvatsko tlo!

    Bajiću, Ostojiću, uhitite ovoga četničkog vojvodu čim stupi na hrvatsko tlo!

    četvrtak, 13. lipanj. 2013. 18:21
  • Mesić bi ponovno zabranjivao i cenzurirao

    Mesić bi ponovno zabranjivao i cenzurirao

    srijeda, 12. lipanj. 2013. 20:37

Jadranko Berlengi zatražio Koračevićevu odgovornost jer je svojim izjavama naštetitio HEP-ovim interesima

 
 
Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević 16. ožujka na zajedničkom sastanku s gradonačelnikom Preloga Dragutinom Glavinom (HNS) i zamjenikom tamošnjeg župana Matijom Posavcem (HNS) govorio je o štetnom utjecaju hidroelektrana na okoliš i ljude. I ne samo to, najavio je da će HEP ubuduće lokalnim proračunima po toj osnovi isplaćivati više novca. Taj njegov istup koji je prenio portal E-Međimurje izazvao je revolt člana Nadzornog odbora HEP-a Jadranka Berlengija, koji je zatražio da se na sljedećoj sjednici NO razmotre Koračevićeve riječi jer drži da je predsjednik Uprave djelovao protiv interesa HEP grupe, te u interesu političke stranke kojoj pripada, čime je grubo povrijedio funkciju koju obnaša.
Zlatko Koračević
 
"Znano je da akumulacije izravno utječu na mikroklimu okolnog područja, da dolazi do promjene cijelog ekosustava, sniženja razina podzemnih voda, sušenja šuma i raslinja, potapanje polja, povećane magle i komaraca. Sve to sigurno utječe na zdravlje i kvalitetu života ljudi kako na područjima u neposrednoj blizini, tako i široj okolici akumulacija. U najskorijem mogućem roku će se posložiti cjelokupna priča. Prijedlog o udvostručavanju trenutnog iznosa hidrorente treba sada proći sve instance unutar HEP-a, a potom otići i na Vladu koja potom daje konačno odobrenje, poručio je Koračević", kako je tada prenio portal E-Međimurje.
 
Koračevićeva inicijativa da se trošak za HEP-ove hidroelektrane udvostruči odnosi se na inicijativu Dragutina Glavine koji je u rujnu 2012. u Saboru postavio zastupničko pitanje na tu temu, pa mu je Koračevićeva podrška tu itekako trebala. Iako baš nije jasno što je to "hidrorenta", jer naknada takvog naziva formalno ne postoji, župan Posavec je zaključio da će HEP početi uplaćivati više novca u proračune međimurskih gradova i općina, što će pridonijeti realizaciji brojnih investicija. Zanimljivo je da HEP ima stručnu analizu koja argumentira da ta tvrtka već sada izdvaja previše novaca za razne naknade, te da postoje razlozi da se ta izdvajanja smanje. Računa se da HEP godišnje izdvaja oko 100 milijuna kuna, a udio naknada u proizvodnoj cijeni struje iz hidroelektrana iznosi visokih 12 do 16 posto, ovisno o objektu. Kao previsoke ocijenjene su naknade za korištenje prostora, naknada za korištenje voda i naknada za koncesiju na vodi i javnom vodnom dobru.
 
Berlengi stoga smatra da je Koračević svojim istupom jako naštetio HEP-u. Ističe da su hidroelektrane najznačajni i ekološki najčišći dio proizvodnje HEP-a. HE Varaždin u pogonu je od 1976., HE Čakovec od 1983. godine, a HE Dubrava od 1991. i primjer su skladnog odnosa sa jedinicama lokalne samouprave i stanovništvom. HEP je u vrijeme njihove izgradnje i sve godine poslije ulagao značajna sredstva u zaštitu okoliša i poboljšanje kvalitete življenja stanovništva uz sve tri elektrane. Proizvodno područje HE Sjever sa sjedištem u Varaždinu, sa sve tri hidroelektrane, u lipnju 2006. godine dobilo je certifikat ISO 14001 za upravljanje okolišem i certifikat ISO 9001 za upravljanje kvalitetom. "Ovaj istup predsjednika Uprave HEP-a d.d. šteti budućim investicijama tvrtke, posebno izgradnji hidroelektrana od koji HEP najviše očekuje", zaključio je Berlengi koji od Nadzornog odbora očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
 

www.energetika-net.hr

Sedam hrvatskih tvrtki sudjeluje na natjecanju u rješavanju poslovnih slučajeva

 
 
Već šestu godinu za redom hrvatski IEDC Alumni klub organizira natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva. Na natjecanju, koje će se odvijati u hotelu Antunović 22. i 23. travnja i kojeg vodi dr. Ian Sutherland, profesor na IEDC-u, sudjelovat će sedam timova iz sedam hrvatskih tvrtki: Adris, Cemex, Franck, Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, MOL group i Podravka.
Ian Sutherland
 
„Diplomanti IEDC-Poslovne škole Bled uključeni su u 15 alumni klubova širom svijeta, a pogotovo hrvatski IEDC Alumni klub ima već bogatu tradiciju. Osnovan je bio prije 21 godinu, što ga čini jednog između prvih u toj regiji“,kaže prof. Danica Purg, direktorica i dekanja IEDC-Poslovne škole Bled, koje je seminare i ostali oblike obrazovanja ukupno prohodalo više od 630 menedžera iz Hrvatske, a više od polovica završilo je MBA.
 
Između mnogih aktivnosti kluba, i ove godine IEDC Alumni klub Hrvatska organizira natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, tzv. Case Study Competition (CSC), već šestu godinu po redu, s ciljem promocije dodatne poslovne edukacije te cijeloživotnog učenja među mladim menadžerima i voditeljima hrvatskih tvrtki. Hrvatski alumni klub IEDC je u 2008. godini, kako bi demonstrirao naprednu metodologiju učenja i potencijalne koristi za mlade menadžere, organizirao 1. natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, a zbog iznimnog uspjeha i velikog interesa sudionika, ono je već postalo tradicija u Hrvatskoj. „Najvažnija iskustva ovog natjecanja su: novi pristup u rješavanju poslovnih slučajeva, zajednički rad s kolegama iz tvrtki u drukčijim uvjetima i realizacija rješenja u kratkom roku, upoznavanje s novim kolegama iz vodećih hrvatskih tvrtki“, kažu članovi organizacijskog odbora IEDC Alumni kluba Hrvatska Tomislav Čorak, Bojan Mati i Goranka Padavić.
 
Na natjecanju sudjeluje sedam hrvatskih tvrtki: Adris, Cemx, Franck, Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, MOL Groupi Podravka.
 
Međunarodni renome IEDC Alumni klub Hrvatska u suradnji sa IEDC-om i dr. Ian Sutherlandom, odabiru temu i poslovni slučaj. Sedam timova iz vodećih hrvatskih tvrtki (svaki će pojedinačni tim brojiti po šest članova) dobivaju zadatak nakon uvodne prezentacije prvog dana natjecanja 22. 4. 2013. Za uspješno rješavanje poslovnog slučaja timovi će na raspolaganju imati jedan dan i jednu noć. Na osnovi finalne prezentacije profesor i žiri sastavljen od predstavnika IEDC Alumni kluba Hrvatska u utorka 23. 4. 2013. u 17,15 sati proglase pobjednika.
 
IEDC će pobjedničkom timu ponuditi tri dana na „elective course“ u MBA razredu u rujnu 2013.; zatim će u listopadu pobjednik hrvatskog CSC odmjeriti snage s pobjednicima iz drugih zemalja u borbi za međunarodni naslov, a glavna nagrada za pobjednički tim na Global CSC je dva dana in-company seminara za tvrtku koja je poslala ekipu. Nakon završetka natjecanja IEDC-Poslovna škola Bled 23. 4. 2013. u 18,00 sati u Hotelu Antunović organizira tzv. IEDC Master Class na kojem će dr. Ian Sutherland predavati na temu "Strategija i inovacije".


Tonja Blatnik

Početkom travnja ove godine u Europskoj uniji bilo je 26 milijuna i 338 tisuća nezaposlenih!

 
 
Broj nezaposlenih u Europskoj uniji i dalje raste. Dostigla je već stopu od 10,9 posto - a u eurozoni je zapravo još gore: tamo je stopa već drugi mjesec preko 12 posto! I opet se vidi oštra granica između sjevera i juga.
Ured za europsku statistiku je 2. travnja 2013. objavio najnovije podatke o broju nezaposlenih za veljaču ove godine. Za čitavu Europsku uniju se stopa od siječnja pogoršala za desetinu postotka, a to zapravo znači dodatnih 76 tisuća osoba koje ne mogu naći posao. Osobito je loše u zemljama s eurom kao nacionalnom valutom. Bolje rečeno, tamo je vrlo različito, o kojoj je zemlji riječ. Jer u jednoj Austriji je stopa gotovo idiličnih 4,8 posto, u Njemačkoj iznosi 5,4 posto i tek nešto lošije je u Luksemburgu. Dolina suza i dalje vlada u Grčkoj i Španjolskoj s 26 posto nezaposlenih. Zapravo, Madrid je već dao objaviti i podatke o nezaposlenosti za ožujak kada je broj nezaposlenih nešto pao - za ravno 4949 osoba. Ipak, i to je tračak nade za golemu vojsku od 5.035.243 stanovnika Španjolske koji uzaludno traži posao.
 
I u Italiji su iznenađeni i raduju se i sićušnim poboljšanjima stope nezaposlenosti. Ona je također u veljači pala za desetinu postotka, na 11,6 posto. U siječnju je zabilježen najveći broj nezaposlenih u Italiji u posljednju 21 godinu, ali stručnjaci su zapravo proricali kako će broj nezaposlenih - rasti. Što zbog političke neizvjesnosti zbog izbora, a što zbog najduže krize u posljednja dva desetljeća, stručnjaci su prognozirali stopu i od 11,8 posto. U zimi se ne traže građevinci, pomoć za poljoprivrednike... Ali i bez toga, Europska unija prolazi kroz veoma teška vremena.
 
Što mladi imaju od Europe?
 
Makar su brojke o nezaposlenosti osobito tmurne u zimskim mjesecima kad mnogi sezonski poslovi moraju mirovati, usporedba s istim razdobljem prošle godine svjedoči kako zemlje eurozone još uvijek (uglavnom) prolaze kroz vrlo teška vremena. Jer u tom razdoblju se broj nezaposlenih povećao za čak jedan milijun i 780 tisuća žena i muškaraca koji žele raditi.
 
Isto tako, još uvijek je zastrašujući broj djevojaka i mladića koji traže posao, dakle nezaposlenih mlađih od 25 godina. Njihov broj je nešto smanjen, ali još uvijek otprilike tri od pet mladih u Grčkoj (58,4 posto) i Španjolskoj (55,7 posto) ne mogu naći posao. Nije mnogo bolje niti u Portugalu (38,2 posto) i u Italiji (37,8 posto) gdje mladi i u toj dobi moraju moljakati džeparac od roditelja umjesto da sami mogu raditi i zarađivati.
 

Darko Kovačić

Anketa

Hoće li Zoran Milanović i Ivo Josipović dozvoliti održavanje referenduma?

Četvrtak, 20/06/2013

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 111  i nema članova online

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević