Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!
Milan Bandić ima potporu samo 21,33 posto biračkoga...
Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata
Opetovani napad i politički pritisak IDS-a preko Glasa Istre na Katoličku...
HRT-ove orjunaške norme novinarstva
Traženje istine nije 'revizionizam' nego revizija laži koje se i...
Stalne političke pretumbacije
Klecala prepuna bivših komunista Kolo...
Milorade, delijo, neiživljeni pederu!
Eeeeeeeej, bre, Milorade, što ti...
-
Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!
četvrtak, 21. veljače 2019. 16:47 -
Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata
četvrtak, 21. veljače 2019. 12:16 -
HRT-ove orjunaške norme novinarstva
utorak, 19. veljače 2019. 06:56 -
Stalne političke pretumbacije
utorak, 19. veljače 2019. 06:47 -
Milorade, delijo, neiživljeni pederu!
utorak, 19. veljače 2019. 06:42
Poražavajuće za Sisak i Hrvatsku
Objavljeno petak, 18. siječnja 2019. 00:00 | 
| 
|
Konačno imamo politiku o INA-i, ali poražavajuću...
Vlada je u javnu raspravu stavila izmjene Zakona o privatizaciji INA-e kojima se stvaraju preduvjeti za dogovor s mađarskim MOL-om oko preuzimanja cijele kompanije. Takav scenarij prilično je izgledan jer puno okolnosti i nedavnih događaja na to upućuje, izravno ili posredno.
Nakon godina tragičnog glavinjanja konačno imamo politiku oko INA-e! Vlada je u javnu raspravo konačno stavila izmjene Zakona o privatizaciji INA-e kojima se stvaraju preduvjeti i otvara put za dogovor s mađarskim MOL-om oko preuzimanja cijele kompanije. Takav scenarij prilično je izgledan jer puno okolnosti i nedavnih događaja na to upućuje, izravno ili posredno. Još sredinom prošle godine potpisan je memorandum o razumijevanju između Janafa i INA-e o stvaranju tehničkih preduvjeta za transport sirove nafte iz smjera Siska prema riječkoj rafineriji. Zatim je u prosincu Vlada konačno i formalno pristala na gašenje sisačke rafinerije – ključan kamen spoticanja u odnosima s MOL-om od početka partnerstva starog 18 godina.
Struka spekulira da je riječ o dogovoru prema kojem će MOL u zamjenu za gašenje prerade u Sisku pristati na modernizaciju riječke rafinerije u prvom kvartalu ove godine, kako bi se omogućila prerada teških ostataka a INA ostala konkurentna na tržištima, s obzirom na rastuće ekološke standarde kvalitete goriva. Sisak ima šansu opstati i biti profitabilan uz zadržavanje postojećih radnih mjesta kada bi se potakla proizvodnja kalciniranog koksa i bitumena za kojima postoji potražnja. Bude li Sisak samo i isključivo logističko središte, bez nastavka proizvodnje, bit će to poražavajuće, kako za grad tako i za državu pa i samu INA-u koja tu može dobro zarađivati. Bez skorašnje odluke o gradnji koking postrojenja ni riječka rafinerija neće opstati, a to je rezultat izgubljenih godina u kojima država nije uspjela voditi suvislu politiku oko INA-e. U Vladi već godinama nema nikakve vizije o INA- i, što je sramotno.
Manjak razumijevanja o važnosti INA-e za nacionalno gospodarstvo uz gubitak arbitraže u Ženevi 2016. i očekivanje gubitka arbitraže u Washingtonu, čime će hrvatski poraz biti potpun i trebat će keširati MOL-u milijarde koje nemamo, doveo je do prve prave smislene politike oko INA-e, a to je politika popuštanja, kapitulacije! Dogodio se Agrokor, a zatim i Petrokemija i Uljanik – sve su to još otvorene priče, a INA-om se baš nitko angažirano nije bavio, bar ne u smjeru božićne najave premijera Plenkovića o otkupu kompanije od MOL-a. Stisnuta između arbitraža i Europske komisije koja nam godinama „diše za vratom“ zbog Zakona o privatizaciji INA-e, Hrvatska ide na pomalo komične i prilično indikativne izmjene. Sve ono što je državi u članku 10. Zakona do sada omogućavalo zaštitu od štetnog djelovanja MOL-a poput onemogućavanje gašenja tvrtke, njezinog izmještanja u inozemstvo i prava prvokupa dionica ako kompanija ide u likvidaciju, briše se. MOL će u slučaju namjere stjecanja natpolovičnog postotka dionica trebati obavijestiti resornog ministra i dati mu dugoročni plan upravljanja poslovanjem kompanije. Ministar i Vlada na to taj plan ni ne trebaju odgovoriti, a njihova jednomjesečna šutnja znači da su suglasni sa stjecanjem dionica! Dakle, državi se omogućuje da nesavjesno napravi ništa, na štetu države i svih građana. Cinici bi rekli da se država ionako prema INA-i tako ponašala pa je ova zakonska izmjena samo politika kontinuiteta. Ako država ostane dioničar imat će dva fikusa u Upravi tvrtke bez prava glasa koji će je upozoravati „radi li kompanija ozbiljno na štetu sigurnosti i pouzdanosti opskrbe“, a u tom slučaju država bi mogla sudski oduzeti suglasnost za stjecanje dionica.
Kakve su to odluke koje bi ozbiljno ugrozile sigurnost opskrbe i infrastrukture u zakonu nije specificirano (sic!), a nije baš jasno ni može li se s aspekta vlasničkih prava MOL-u oduzeti dionice zato što ad-hoc, mimo usvojenog plana poduzima nešto što državi nije milo – npr. gasi i rafineriju u Rijeci. Osim toga, oduzme li dionice MOL-u, i dalje je na snazi ovaj dioničarski ugovor kojim MOL državu drži u šaci pa ćemo gledati isti film koji je u proteklim godinama znatno oslabio fundamente kompanije. Sumarno, prema nacrtu ovog Zakona čini se da je dogovor s MOL-om već postignut. Ako je tako, javnost bi to trebala znati i to čim prije, posebno ako je riječ o trgovini, a obično jest tako. Kako se sada čini, čak nismo dobro niti istrgovali. U energetskom sektoru više nema čovjeka koji ne misli da je INA za Hrvatsku izgubljena, što je strašan udarac jer je riječ o najsnažnijoj energetskoj kompaniji s uvjerljivo najvećim prihodima, visokim profitnim maržama i velikim investicijskim potencijalom te utjecajem na gospodarstvo općenito. Malo koja država dovela bi se u situaciju da tako nešto prokocka, pogotovo s jakim kartama koje je imala u rukama ali eto, čini se da imamo nesreću da živimo u takvoj tužnoj zemlji.
Nina Domazet, www.energetika-net-com
Dodaj novi komentar
Viktor Orbán traži luku na Jadranu
Objavljeno petak, 11. siječnja 2019. 00:00 | |
|
Nakon propalih pokušaja s lukama Rijeka i Kopar, Mađari su u pregovorima s Lukom Trst
U Budimpešti je prošle jeseni mađarski predsjednik Vlade Viktor Orbán okupio čelnike brojne mađatske manjine iz okolnih država i govorio im o načinima kako im pomoći i kako pomoći mađarskome gospodarstvu. Posebno je zanimljivo to što je Orbán govorio o nekim stvarima koje i nas Hrvate zanimaju i dotiču nas se. »To što je pokvareno i ne može se popraviti je suradnja Mađarske pri razvoju slovenske Luke Kopar i strateški značajni drugi kolosijek. Nudili smo Sloveniji suradnju od strane mađarskoga gospodarstva i željeli smo širenje željezničkoga povezivanja, ali smo na referendumu u Sloveniji naišli na nerazumijevanje. Perdnjačila je naša bratska stranka iz Europske pučke stranke. Zato je naša vlada odlučila da u osiguravanju dostupa do mora Kopar ostavimo na čekanju. Trenutačno pregovaramo o dobivanju luke i ulaganja u Luci Trst i postoje dobri izgledi. Žao mi je što je tako ispalo, da više vremena i energije trošimo za osiguravanje dostupa do mora preko slovenskih pravaca nego za suradnju. U Sloveniji bi dobili manje, za razliku od Trsta gdje imamo mogućnost za dobivanje većinskoga vlasništva u određenim dijelovima pristaništa i osiguranje dostupa do mora za mađarsku robu, kroz jedan odnosno kroz dva vladina mandata, ako budemo imali mogućnost ostvarit ćemo mađarsku morsku plovidbu.
Jedan od gubitaka mađarskoga nacionalnog gospodarstva je naime gubitak luke. Mađarska je, naime, bez mora, u prošlosti imala morsku plovidbu. Radi se o o velikoj i nužnoj mogućnosti prijevoza roba, a to smo u prošlosti izgubili, ipak postoji mogućnost da smo sposobni za razvoj mađatskoga gospodarstva ponovno ju izgraditi. Zato je i za dostup mađarskih roba do mora značajan dostup do morskoga izlaza.
U prvom mandatu između 1998. i 2002. godine, pokušali smo suradnju s Hrvatima u Rijeci neuspješno, između 2014. i 2018. godine pokušali smo surađivati sa Slovencima, također bez uspjeha, tako da ćemo od 2018. do 2022. pokušati s Talijanima, pa ćemo vidjeti koliko ćemo biti uspješni.
Općenito vidim da je u redu da smo u Lendavi, odnosno u dijelu pokrajine koja je pod slovenskom zastavom, i gdje se nastavlja u Őrség (o.p. dio Prekomurja, gdje žive Mađari) započeli s gospodarskim programima. Istina radi se o manjem području i manjim sredstvima, ali smo tamo uspjeli pokrenuti program i jako se nadam, da će mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine početi s provedbom započetih programa. Vaša vječna težnja (op. prekomurskih Mađara) je, da slično kao i u djetinjstvu, pri tjelovježbi u vrsti najmanji stoji zadnji, pa ste zbog brojnosti u odnosu na većinske Slovence uvijek bili zapostavljeni, a mislim da smo to zadnjih godina promijenili, donijeli smo odluke i sada moramo paziti da se to ostvari«.
Radi pojašnjenja, Mađarima su svojedobno u Sloveniji bili obećani određeni odnosi, obećano im je 50.000 četvornih metara zemljišta za dolgoročan najam. Slovenska političarka Alenka Bratušek, ministrica infrastrukture, prometa i energetike, govori za Delo kako je sretna što nije udovoljeno mađarskim uvjetovanjima, jer su Mađari, prema njoj, tražili projekt Divača-Kopar i da ih je zanimalo slovensko more kao prozor u svijet. Bratušek je izjavila da Mađari kažu kako će u Luci Trst dobiti više od onoga što su tražili od Slovenija, pa im ona poručuje: »Dok sam ja ministrica, taj film ne će gledati. Ako je to razlog da ih ne će biti, neka ih ne bude«. Bratušek je ponovila da je Slovenija sposobna drugi kolisijek izgraditi sama i da to ne će biti na račun nižih mirovina ili plaća. Za razliku od Alenke Bratušek, bivši slovenski predsjednik Zbora Miro Cerar izražava žaljenje što nije došlo do dogovora između Budimpešte i Ljubljane. »Slovenija je jednokratno upropastila veliku mogućnost i stvorila štetu za buduće generacije«, u Bruxellesu je izjavio Cerar. »Budemo li se ovako ponašali sa strateškim partnerima, Sloveniji se ne piše dobro«, ocijenio je Cerar i dodao da je to »vrlo veliki poraz Slovenije«. Niti njegov nasljednik Marjan Šarec nema ništa protiv svoga mađarskoga kolege Orbána.
Pavao Blažević
Pad prometa nekretninama
Objavljeno petak, 11. siječnja 2019. 00:00 | |
|
Rast cijena nekretnina poništava poticajne državne mjere
Nova godina donijela je i novosti na tržištu nekretnina. Porez na promet nekretninama pao je s 4 na 3 posto, a pravo produženja petogodišnje državne subvencije pri kupnji nekretnine na dodatne dvije godine imat će i kupci koji već imaju dijete, a ne samo oni koji dijete dobiju nakon što postanu korisnici programa.
„Uvođenje smanjenja stope poreza na promet nekretnina dobra je vijest jer smanjuje porezno opterećenje za 25 posto. Vjerojatno se neće značajnije odraziti na tržište u smislu da će kupci više ili manje kupovati, ali ono što je dobro jest da će podaci biti točni i da će ljudi imati manje motiva za prikazivanje manjih iznosa u kupoprodajnim ugovorima, što se u prošlosti često događalo. Sve to znači da ćemo imati točnije podatke u bazi Porezne uprave i e-nekretninama, a to će nam dati bolji uvid u cijene i realna kretanja na tržištu nekretnina“, pojasnio je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Po pitanju promjena u državnom subvencioniranju kupovine nekretnina koje su najavljene za deveti mjesec 2019., Vujović smatra kakoveć sada dio kupaca računa da će koristiti te subvencije. „Zbog ovih najava produženja subvencija na kupce koji već imaju dijete vjerojatno će nastati rupa na tržištu jer oni ne će do šestog mjeseca uopće gledati nekretnine koje bi kupili“, izjavio je Vujović.
Unatoč najavljenim mjerama, kretanja na tržištu nekretnina ne idu u prilog kupcima jer su cijene kvadrata u cijeloj Hrvatskoj u odnosu na godinu ranije porasle između 6 i 7 posto. Za sličan iznos rasle su cijene i 2017. u odnosu na 2016. godinu. Samo u Zagrebu prošle godine je zabilježen rast za 9 posto pa je cijena prosječnog četvornog metra skočila na 1.900 eura. „Trenutna situacija na tržištu je dobra, s rastom BDP-a rastu i cijene stanova, kamate na kredite su niske, a sve to više ide na ruku prodavateljima nego kupcima“, zaključio je Vujović.
Anđelka Felja
Jesu li hrvatske vlasti dobro postupile što su dozvolile da se u Muzeju Mimara slavio Dan agresorske "Vojske Srbije"?
Nedjelja, 24/02/2019
Trenutačno aktivnih gostiju: 892 gostiju i nema članova online
