Get Adobe Flash player
IDS-ov

IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

Na Dan antifašističke borbe, vladajući u Istri, hrvatskim...

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Ne zaboravimo da su svi smijenjeni ministri u vrijeme otkrivanja...

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

Fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno s...

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Plenković je previdio da je ljudima svega dosta i, naravno, krivac je...

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Srbi su prvi i jedini 1941. pobili sve svoje Židove i Srbiju Milana Nedića...

  • IDS-ov

    IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

    utorak, 30. lipnja 2020. 20:05
  • Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    utorak, 30. lipnja 2020. 14:52
  • U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    utorak, 30. lipnja 2020. 19:49
  • Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    petak, 03. srpnja 2020. 00:00
  • Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    četvrtak, 02. srpnja 2020. 14:12

A Hrvatska bi mogla proizvoditi hrane za 11 milijuna ljudi

 
 
Kratkoročno je važno promptno osigurati likvidnost domaćih proizvođača, smanjiti parafiskalne namete, uvesti plaćanje PDV-a po naplati, dati prednost lokalnim proizvođačima hrane i kratkim lancima opskrbe u javnoj nabavi... Dugoročno gledano, potrebna su nam ulaganja u znanje, inovacije, nove tehnologije, istraživačke centre, pri čemu država treba stvoriti ambijent pogodan za ulaganja u proizvodnju hrane, bez nepoštene trgovačke prakse, bez dampinškog uvoza proizvoda loše kakvoće, s transparentnim i učinkovitim sustavom potpora. To su samo neka od rješenja koja u poljoprivrednom sektoru vidi Goran Buturac, stručnjak sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/54/Neglected_Land_-_geograph.org.uk_-_765526.jpg
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje godinama pada ili stagnira i trenutačno je na oko 17 milijardi kuna u odnosu na 22 mlrd. u 2008. Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda lani je rastao 12 % u odnosu na 2018., za više od 350 milijuna eura, a iako će mnogi istaknuti i rast izvoza od 7 %, jadan je to izgovor za činjenicu da smo vanjskotrgovinski deficit produbili za dodatnih 200 mil. eura, na oko 1,23 mlrd. eura. Samodostatnost u hrani pala nam je za 3 %, na 64 %, da bi nas tek u koronavirusu “puknuo” poljoprivredni patriotizam nakon što je zapuštena domaća proizvodnja, koju muče i nedostatak radne snage, slaba likvidnost sektora, slaba kontrola tržišta i isplaćenih potpora, niska produktivnost, nedostatak skladišnih kapaciteta, neorganiziranost i neudruženost proizvođača..., ponovno dobila na cijeni, piše Večernji list.
 
Je li to dovoljno za zaokret, tzv. clean start, pogotovo u vrijeme kad je otežan transport roba i uvoz, kad mnoge zemlje s blagoslovom EK subvencioniraju čuvanje vlastitih viškova ili, poput Rumunjske ili Rusije, čak zabranjuju izvoz strateških proizvoda poput žitarica? A mi smo, primjerice, samo lani izvezli čak 860.000 t kukuruza, 71 % više nego 2018., jer nemamo stoke koja bi ga trošila, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
– Jednostavno nema domaće potrošnje, a da bi se ona povećala, treba nam jasna poljoprivredna strategija na rok od najmanje 10 godina te multidisciplinarni tim stručnjaka od predstavnika Vlade i poduzetnika iz sektora koji će se brinuti o njezinoj provedbi i osnovnom resursu – poljoprivrednoj zemlji. Trebaju nam komasacija, arondacija, navodnjavanje, za koje ćemo uspješno povući znatan novac iz fondova EU, te da JLS-ovi krenu s tim poslom na terenu – kaže Bobetić, ističući kako od pretpristupne 2012. do danas gotovo u svim sektorima imamo katastrofu.
 
Za čak 72% nam je pao otkup mlijeka, a broj krava se godišnje smanjuje po stopi četiri puta većoj od prosjeka u EU-u. Lani smo uvezli 92.000 t svinjetine čemu je ekvivalent 1,2 milijuna svinja, a vlastitih proizvedemo 800.000, što znači da bismo u srednjoročnom razdoblju trebali dići proizvodnju odojaka za najmanje 500.000, za što nam treba i još najmanje 20.000 krmača od održivih proizvođača. Slično je i s govedarstvom, gdje je samo četvrtina teladi domaćeg porijekla te bi se moglo dogoditi da ni svinje ni telad više nećemo imati odakle uvesti.
– Vlada mora zaštititi poljoprivrednike od prekomjernog uvoza i niskih cijena kojima mi ne možemo konkurirati, uvjetovati trgovcima da prodaju domaće proizvode, uvesti reda u označavanje i deklariranje, rasteretiti ih poreza i nepotrebnih davanja, uvjetovati 100% domaćih proizvoda u javnoj nabavi... – kaže Darko Celovec iz Udruge za uzgoj i tov junadi Baby Beef, dok se mladi OPG-ovac Marijo Puškarić zalaže za to da svi OPG-ovi u sustavu potpora rade preko računa.
– Svi uzimaju poticaje i htjeli bi još, a nitko ništa ne vraća u proračun. Ispod radara, na crno, odlazi najmanje 30-40% proizvedene robe – kaže Puškarić. No i kad bi se zanemarila sva dosadašnja jalova proizvodnja, sa samo 400.000 ha zapuštene zemlje koja bi se stavila u funkciju, uz procjenu da je po stanovniku potreban četvorni metar oranice dnevno, Hrvatska bi mogla proizvoditi hrane za 11 milijuna ljudi godišnje, za 27 osoba po hektaru, smatra Hrvoje Kutnjak, član inicijative Zaorimo hrvatska polja i profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
– Nefunkcionalno poljoprivredno zemljište propuštena je prilika i obveza koju si država ne bi smjela dopustiti, osobito u okolnostima kad nema samodostatnosti u hrani – kaže on, ističući kako sve ekonomski opravdane i samoodržive proizvodnje trebamo poticati.
 
Slično misli i Vlado Čondić-Galiničić, izvršni direktor za poljoprivredu Fortenova grupe i predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK. Kaže kako bi prvi korak daljnjeg razvoja hrvatske poljoprivrede trebalo biti određivanje koji su to proizvodi u kojima želimo samodostatnost i koje možemo proizvoditi sa svojim kapacitetima zemljišta, znanja, tradicije te geografskim položajem, kao što su meso, mlijeko, voće, povrće..., za svaki pojedini proizvod vidjeti na koji bi se način postigli najbolji rezultati i povećala produktivnost, te vrednovati i potencijal izvoza. K tome je iznimno važno urediti siguran i dugotrajan zakonski okvir za poljoprivrednu proizvodnju i krenuti s natječajima za dodjelu zemljišta u kojima bi strategija bila stavljanje u funkciju zapuštenog zemljišta (Lika za krumpir, Ravni kotari za voće i povrće...), okrupnjavanje te imovinsko-pravno čišćenje.
– Kroz potporu EU-a i javno-privatna partnerstva potrebno je pokrenuti i snažnu gradnju infrastrukture, sustave navodnjavanja, hladnjače, distribucijske centre i sušare, kako bi se poljoprivrednicima osigurao otkup i plasman proizvoda te svima koji žele proizvoditi osigurati poticajne mjere iz europskog okvira te povoljne kreditne linije – rekao je Čondić-Galiničić.
 

SEEbiz/Večernji list, 1. V. 2020., https://www.seebiz.eu/trzista/zapustena-zemlja-hrvatska-bi-mogla-proizvoditi-hrane-za-11-milijuna-ljudi/231115/

Što više centralnih banaka provodi financijsku represiju, to je veća nestabilnost na financijskim tržištima

 
 
Jasno je da je situacija u bankarskom i monetarnom sektoru izrazito tmurna kada najveći zajmodavac u Europi počne objavljivati komentare pod nazivom "Kraj slobodnog tržišta: učinak na valute i budućnost". Ali upravo je to učinio glavni makroekonomski strateg Deutsche Bank, George Saravelos, izvještava Zero Hedge. U svom komentaru ističe da slobodna tržišta više ne postoje, jer sve centralne banke kupuju imovinu vrijednu trilijune dolara, a kamatne stope drže na umjetnoj nuli.
https://images2.9c9media.com/image_asset/2019_2_28_2f5dd611-4cb3-46b7-9a51-cb263666add2_jpg_640x360.jpg
- Možda se stvara globalna zamka likvidnosti, napisao je Saravelos.
Predviđa da će postupci centralnih banaka značajno smanjiti volatilnost deviznih tržišta koja proizlaze iz obveznica.
- Vijesti o dinamici ključnih kamatnih stopa koje dolaze od centralnih banaka izgubit će učinak na promjene cijena, kao što se već dogodilo u Japanu.
Međutim, analitičari kažu da će manja volatilnost na nekim tržištima dovesti do veće volatilnosti na drugima, a danas su centralne banke aktivnije nego ikad.
- U konačnici, centralne banke mogu postati stalni agenti koji upravljaju ekonomijom, postavljajući cijene dionica i kredita i agresivno reagirati na financijske šokove, napisao je Saravelos.
- Ovo će biti bipolarni svijet financijske represije, visoko volatilne realne ekonomije, ali vrlo male volatilnosti na financijskim tržištima.
Prema njegovim riječima, što više centralnih banaka provodi financijsku represiju, to je veća nestabilnost na financijskim tržištima jer centralne banke uvijek mogu unositi ogromne količine vlastitog novca.
 

https://www.seebiz.eu/trzista/deutsche-bank-slobodna-trzista-vise-ne-postoje/229835

Prilika, a ne katastrofa

 
 
Prema prvim procjenama, u potresu koji je prije nešto više od dva tjedna zadesio Zagreb i okolicu srušeno je, teže ili lakše oštećeno čak 10 000 dimnjaka. Kako takvi dimnjaci predstavljaju stalnu opasnost od pada i ugrožavanja ljudi i imovine, a ujedno su ključni elementi zaštite od požara i zaštite od trovanja dimnim plinovima, njihova sanacija se mora provesti što prije. Naravno, to bi moralo biti isključivo u skladu s propisima i pravilima struke, ali s pogledom na budućnost.
https://www.mychimney.com/blog/wp-content/uploads/2018/06/20160315_152457-Copy-2.jpg
U nedjeljno jutro drugoga dana proljeća ove godine Zagreb i okolicu uzdrmao je potres magnitude 5,5 prema Richteru, a u 7.01 h uslijedio je još jedan potres magnitude 5,0 prema Richteru. Potres je uzrokovao je velike štete na stambenim i javnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba i dijela Krapinsko-zagorske županije, a u urušavanju zgrade u Đorđićevoj ulici u središtu Zagreba poginula je 15-godišnja djevojčica.
 
Oštećene tisuće dimnjaka
 
Od svih oštećenja na zgradama, pri potresu su najčešće oštećeni dimnjaci. Pri tome je došlo do pucanja dimnjaka i njihovog pada na tlo ili urušavanja u krov ili pak do pucanja i unutarnjeg urušavanja i začepljenja dimovodnih kanala. Procjenjuje se da je na taj način oštećeno više od 10 000 dimnjaka na stambenim i javnim zgradama i obiteljskim kućama.
Kako takvi dimnjaci predstavljaju opasnost od pada na tlo i daljnjeg oštećenja ljudi i imovine, ali i kako su oni ključni elementi zaštite od požara u zgradama i zaštite od trovanja dimnim plinovima (ugljičnim monoksidom) iz ložišta izvora topline sustava grijanja (kotlova, bojlera, peći i sl.) koji su na njih priključeni, nužno je što prije provesti njihovu sanaciju.  
 
Što učiniti?
 
Prvi korak, naravno, predstavlja sagledavanje problema i uklanjanje dijelova dimnjaka koji bi mogli pasti i napraviti daljnju štetu i/ili ugroziti ljude i imovinu. U zgradama koje imaju sposobne predstavnike suvlasnika i/ili upravitelje to je učinjeno odmah nakon potresa i dimnjake su uklonili predstavnici Javne vatrogasne postrojbe, volonteri Hrvatske gorske službe spašavanja ili za to specijalizirane tvrtke.
Odmah nakon uklanjanja opasnosti, ovlašteni dimnjačarski koncesionar (u Zagrebu je to Dimnjačarska obrtnička zadruga) trebao bi utvrditi stanje i izdati nalaz s prijedlogom što učiniti. Tek potom može se pristupiti sanaciji, odnosno rekonstrukciji ili ponovnoj izgradnji dimnjaka. Naravno, takve radove treba povjeriti za to obučenim stručnjacima.
Nakon sanacije, rekonstrukcije ili ponovne gradnje dimnjaka, opet slijedi pregled ovlaštenog dimnjačara i tek na osnovi pozitivnog nalaza dimnjak može biti ponovno stavljen u funkciju. No, u slučaju plinoficiranih zgrada potrebno je dodatno ispitivanje svih plinskih trošila i instalacija u svakom stambenom i poslovnom prostoru zgradi da bi plin mogao biti ponovno pušten u zgradu. Dakle, dok sve to nije obavljeno, nije moguć ni rad sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode u zgradi! 
Naravno, neovlašteno ponovno puštanje plina u plinsku instalaciju tada nije samo protuzakonito, već i iznimno opasno, zbog čega je Gradska plinara Zagreb već nekoliko puta upozorila na takve opasne radnje
Svi ti radovi ne mogu biti završeni brzo niti se mogu izvesti jeftino. Zbog toga je jako važno pristupiti imšto prije kako bi zgrada i sustav grijanja u njoj bili spremni za novu sezonu grijanja na jesen. U međuvremenu, za grijanje i pripremu PTV-a, ako je potrebno, mogu se koristiti privremena rješenja, primjerice električne grijalice, klima-uređaji s mogućnošću rada kao dizalice topline (tj. s funkcijom grijanja) i električni bojleri.     
 
Ne samo katastrofa, već i prilika! 
 
Toliki oštećeni dimnjaci nisu samo katastrofa i financijska šteta za vlasnike i korisnike zgrada, već i odlična prilika za plinsku i dimnjačarsku struku! To su najčešće mali poduzetnici i obrtnici koji se bave sanacijama, rekonstrukcijama i gradnjom dimnjaka, servisiranjem i izvođenjem plinskih i instalacija sustava grijanja koji su sada teško pogođeni mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa i čije je svakodnevno poslovanje (a time i isplate plaća djelatnicima) itekako otežano. 
No, problem loših dimnjaka nije od jučer i struka već godinama na Plinarskim forumima i drugim skupovima naglašava da je njihovo stanje u središtu Zagreba i drugih gradova nedopustivo i da se većina njih hitno mora sanirati. Uostalom, predstavnici dimnjačarske struke nedavno su to prokomentrirali riječima: "Potres je samo prelilo čašu preko vrha... debelo..."
Najbolje rješenje u takvom slučaju stoga nije samo sanacija i rekonstrukcija dimnjaka, već cijelog sustava grijanja u zgradi. Time bi se ujedno mogao riješiti i tzv. problem turbo-bojlera (iako su takvi plinski uređaji u pravilu ugrađeni u novim zgradama, gdje najčešće i nije bilo značajnijih šteta na dimnjacima), a sigurno bi se na taj način iz primjene isključili tzv. atmosferski plinski kotlovi. To su kotlovi (tzv. plinska trošila vrste B) koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i predstavljaju stalnu opasnost od trovanja ugljičnim monoksidom, a najčešći su upravo u starijim zgradama u središtu Zagreba.  
Kada bi se provele takve, cjelovite rekonstrukcije i dimnjaka i sustava grijanja i zgrade dobile suvremeno grijanje, s kondenzacijskim plinskim kotlovima i suvremenim dimnjacima, bilo bi još više posla i za plinoinstalatere i plinoservisere, a i za trgovce plinskom opremom i uređajima. Dakle, time bi se još više dao nužan impuls gospodarstvu.
 
Što kažu stručnjaci?
 
Predstavnici DOZ-a za sada se nisu htjeli očitovati o takvim prijedlozima za rješavanje te problematike, barem dok se "...nadležne institucije o predmetnoj problematici ne očituju." No, kako sada stvari stoje, do takvog očitovanja 'nadležnih institucija' Grada Zagreba sigurno će proći mnogo vremena...
Istodobno Tihomir Mihalić, vlasnik obrta Servoplin i član Skupštine Udruženja obrtnika Grada Zagreba pojasnio je problematiku i istaknuo: "Dimnjačarske službe za ugradnju atmosferskih bojlera rijetko izdaju pozitivan nalaz jer su dimnjaci u velikoj veličini izgrađeni od opeke. U današnjim okolnostima, nakon potresa, opravdano mogu zaključiti da su svi atmosferski bojleri neprihvatljivi! S obzirom na neminovnost sanacija dimnjaka, prilika je sada da se potencira ugradnja legalnih kondenzacijskih bojlera. Moram naglasiti da su to razmišljanja struke. Jer, ostaje pitanje kako sada dodatno zadužiti potrošače koji su se našli u nezavidnoj situaciji, kada je najveća preokupacija krov nad glavom, a tek onda grijanje i topla voda. Mišljenja sam da za takve investicije treba naći financijsko dostupno rješenje za sve."
 
Što kažu proizvođači opreme?
 
Na problematiku rješavanja posljedica potresa na dimnjacima i sustavima grijanja, ali i na cjelokupno stanje u gospodarstvu uzrokovano mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa osvrnuli su se i predstavnici nekih od vodećih svjetskih proizvođača opreme za grijanje i klimatizaciju.
 

Antonia Hohnjec i Boris Labudović, www.energetika-net.com

Anketa

Buduća Hrvatska vlada bit će najljevija od 1945. godine. Slažete li se?

Srijeda, 08/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1165 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević