Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Klasić, Stankovićev profesor

Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Klasić, Stankovićev profesor

    Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:33

Za Božić 2016. predsjednik Vlade je najavio da ćemo vratiti INA-u pod svoje... Ali!

 
 
Vode se intenzivni interni pregovori oko INA-e i LNG terminala, a u igri je i problem Petrokemije. Hrvatska se sprema mijenjati Zakon o privatizaciji INA-e i odreći se kontrole nad kompanijom, a projekt LNG-terminala visi u zraku jer nema zakupaca kapaciteta. Sve pokazuje da Mađarska ima jako dobre karte u rukama...
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/eu-ina-20120314105112739.jpg
Sudeći prema velikom broju pokazatelja, Hrvatska je izgubila ili bolje rečeno, odrekla se samostalnosti u određivanju svoje energetske politike - njezinog velikog, ključnog dijela – onog koji se tiče fosilnih izvora energije. Kako stvari stoje, energetsku politiku Hrvatske određuje nam već sada neformalno Budimpešta, a za današnji tijek stvari postojale su naznake još prije sedam - osam godina. O čemu se radi? Riječ je o više momenata koji ukazuju na veliki zaokret u korist prepuštanja dominacije MOL-u u INA-i i to kroz konsenzus koji će se već nekako opravdati u javnosti. Hrvatska je 1. kolovoza u E-savjetovanjima objavila namjeru da izmijeni Zakon o privatizaciji INA-e kroz izmjene članka 10. 
 
Taj članak je ključan jer regulira pitanja prodaje i stjecanja udjela u tvrtki. U njemu stoji da se, dok je RH vlasnik više od 25 % udjela u INA-i, imovinom većom od 25 % ne može raspolagati bez suglasnosti Vlade, te da dok je RH vlasnik 10 i više posto dionica, ne može nitko steći više od 10 % – a to znači više od 50 % dionica – bez suglasnosti Vlade, osim ako nije riječ o likvidaciji tvrtke, a tada pravo prvokupa ima država. Na promjene zakona Hrvatsku sili Europska unija još od prije formalnog ulaska u EU zbog slobode kretanja kapitala ali Hrvatska je do sada uspješno odgađala ove promjene koje idu u korist MOL-a. Na koji način će država izmijeniti sporni članak, nije poznato jer novi Zakon nije pušten u javnu raspravu ali izvjesno je da svoje interese neće moći štititi restriktivno kao do sada. Na ovu namjeru reagirao je jedino MOST koji je javno pitao je li to znači da se kontrola nad INA-om prepušta MOL-u te zatražio da Vlada kaže javnosti što namjerava. Do danas nema odgovora, niti je nacrt Zakona objavljen javnosti. 
 
Nadalje, za Božić 2016. predsjednik Vlade je najavio da ćemo vratiti INA-u pod svoje, no tek ovog travnja je Vlada donijela odluku o odabiru investicijskog savjetnika u postupku pripreme za otkup dionica od MOL-a i pronalaska novog strateškog partnera. Iako je ministar energetike u srpnju rekao da će ekspertiza oko moguće kupnje dionica biti završena do kraja godine, jedan je tjednik dobio potvrdu iz Vlade da ugovor s konzultantima do početka listopada uopće nije zaključen! Javnost je bila bez reakcija, a stručnjaci su pritom konstatirali da je Vlada išla potpuno pogrešnim putem da ostvari ono što je premijer najavio kada je Hrvatska rušeći na Ustavnom sudu presudu za korupciju bivšem premijeru Sanaderu oko stjecanja dominacije nad INA-om, izgubila prvu međunarodnu arbitražu s MOL-om. Naime, država je, da je uopće ozbiljna u namjeri da vrati INA-u, prvo trebala napraviti procjenu njezine vrijednosti - rezervi ugljikovodika i imovine te zatim pronaći investicijskog savjetnika koji će tvrtki odrediti cijenu. Načelne procjene vrijednosti INA-ine postoje, ali to nije studiozan posao. 
 
Idemo još korak dalje. Više godina s malim uspjehom Hrvatska u interesu EU-a i SAD-a forsira izgradnju LNG-terminala, a prema količinama ključni kupci plina su Mađari, kojima iduće godine ističe ugovor s Gazpromom i kojima bi LNG bio dobra poluga za pregovore oko jeftinijeg ruskog plina. Ruski Rosatom uložit će nevjerojatnih 10 milijardi eura u dva nova bloka nuklearke Paks, a dvije zemlje imaju odlične odnose, zato se ne čini da bi Mađari samo tako odigrali u interesu SAD-a, kao što je slučaj LNG-a na Krku. Zadnjih mjeseci diplomatska aktivnost između Mađarske i Hrvatske vrlo je intenzivna, a razgovara se o INA-i, LNG-u i Petrokemiji. Informacije se daju na kapaljku. Plenković se ljetos neformalno sastao s mađarskim premijerom Orbanom, ministar energetike Ćorić sastao se prošli tjedan s ministrom vanjskih poslova i trgovine Szijjartom koji je govorio o opciji zakupa terminala, ali nije ništa obećao, osim da će se vidjeti u narednih nekoliko mjeseci. Na čelu INA-e doveden je novi predsjednik Uprave koji je na jedinom sastanku s premijerom ponovio da želi profitabilno rafinerijsko poslovanje. Mađari se drže svoje politike o gašenju Rafinerije Sisak - u javnost cure informacije da će RN Sisak s radom posve prestati za nekoliko mjeseci. Konačna investicijska odluka o obnovi riječke rafinerije trebala je biti donesena sredinom ove godine, ali nije. Srpski NIS dovršit će modernizaciju rafinerije u Pančevu krajem iduće godine a time gubi na snazi ekonomska opravdanost modernizacije RN Rijeka. Sisak je izgubljen, a čini se i Rijeka – kolateralne žrtve državnog nemara u energetskoj politici. 
 
U međuvremenu, vrijeme za LNG-terminal curi, rok za zakup kapaciteta terminala pomaknut je već treći put a ako neće biti zakupa kapaciteta, neće biti ni projekta koji Hrvatskoj nije potreban, osim politici da osvjetla obraz u Bruxellesu i Washingtonu. A to je ipak od iznimne važnosti. Tu priča ne staje, Mađarska u ovoj energetskoj pokeraškoj partiji ima lijepu skalu! Od INA-e se očekuje da dokapitalizira Petrokemiju, u što se MOL nevoljko uključuje, a ishod još nije izvjestan. Riječ je o tvrtki od strateškog interesa koju se ne može pustiti da propadne jer bi se time ugrozilo kompletno plinsko gospodarstvo države a plin bi radikalno poskupio. Uz to, očekuje se da će država vrlo brzo izgubiti i drugu međunarodnu arbitražu s MOL-om, čime će kapitulacija biti samo korak bliža. Politika nipošto ne želi novog ruskog partnera u INA-i, iako je ruska interesna sfera zapravo prisutna, posredno preko MOL-a kojeg kontrolira mađarska država koja je u partnerstvu s Rusijom. S druge strane, hrvatski pravosudni zagriz oko čelnika MOL-a Hernadija nije nikome ugodan i MOL i Mađarska će biti spremni za ustupke i trgovinu. Kada se sve ovo sumira čini se vjerojatnim da će država u pregovorima izvući deblji kraj, jer nema strategiju oko INA-e, a energetsku politiku, a s njom i gospodarstvo u cjelini, kroz cijene energije i moćnu INA-u i dalje u MOL-ovom vlasništvu, krojit će nam Budimpešta. Posljedice današnjeg preslagivanja i dogovora, koji se usprkos aferi oko načina na koji je MOL došao do prevlasti u INA-i opet odvijaju daleko od javnosti, osjećat ćemo desetljećima. Tragičan i nažalost, očekivan poraz 'slučajne države' koja za razliku od Mađarske nema nacionalni ponos ni politiku ni u jednom gospodarskom sektoru pa tako ni energetskom.
 

Nina Domazet, Energetika-net

Javna nabava inovativnih rješenja predstavlja snažan generator poticanja inovacija

 
 
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) održala je drugu po redu konferenciju PPI2Innovate Days na kojoj su se okupili predstavnici javnog sektora središnje Europe radi poticanja korištenja javne nabave inovativnih rješenja (PPI). Ovakve javne nabave prilika su malim i srednjim poduzećima kako bi lakše pronašli tržište za implementaciju svojih inovativnih rješenja. Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorio Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a koji je tom prigodom izjavio: „Javna nabava inovativnih rješenja predstavlja snažan generator poticanja inovacija. Kupovinom inovativnih rješenja u javnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini omogućuje se učinkovitija isporuka javnih usluga i dugoročno smanjenje troškova. Istovremeno, nabavom inovacija nude se prilike inovativnim MSP-ovima koji su dovoljno spretni i fleksibilni da udovolje specifičnim potrebama javnih dobavljača.“
https://hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2018/03/prepravljena-1.jpg
Ákos Szépvölgyi, direktor Agencije za inovacije u srednjem Podunavlju i vodeći partner projekta PPI2Innovate iz Mađarske, pobliže je predstavio projekt i javnu nabavu inovativnih rješenja: „PPI2Innovate srednjoeuropskim zemljama pruža mogućnost suradnje na javnoj nabavi vezano za istraživanje i razvoj, rješavajući pitanje upotrebe inovativnih rješenja na tržištu. Time se alati javne nabave koji nisu u širokoj upotrebi, daju u ruke javnim naručiteljima koji djeluju kao vodeći potrošači. Razvijeni alati imaju brojne prednosti za sve sudionike. Naime, prilagođeni su prema šest nacionalnih okvira, smanjujući tako mogućnost istiskivanja konkurencije te ujedno povećavajući kapacitete javnih naručitelja, osiguravajući MSP-ovima pristup tržištu nabave te osiguravajući održivu potporu.“
 
Praktičnu upotrebu javne nabave inovativnih rješenja predstavila je Gaynor Whyles, renomirana stručnjakinja u tom području iz Ujedinjenog Kraljevstva. Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave pobliže je predstavio provedbu PPI procedure u Hrvatskoj, sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Srđan Popović, voditelj projekta MBO RCERO Ljubljana iz Centra za regionalno upravljanje otpadom Ljubljana, predstavio je dobru PPI praksu iz Slovenije, dok su hrvatske primjere projekata javne nabave inovacija prezentirali Alen Grabar, savjetnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja i Dubravko Balaško, pomoćnik direktora HEP ODS d.o.o.
 
PPI2Innovate pilot projekte predstavili su projektni partneri – grad Lubłin iz Poljske, Somogy županija iz Mađarske, Piemonte regija iz Italije i Ministarstvo za javnu upravu iz Slovenije. Potom je uslijedila panel diskusija na temu „Javna nabava inovativnih rješenja – Izazovi i perspektive“ u kojoj su sudjelovali Jan Kubalik iz DEX inovacijskog centra iz Češke, Matteo Pignatti sa Sveučilišta u Torinu iz Italije, Roberta Perić Ledinek iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja iz Hrvatske te Tomislav Jech iz tvrtke Pro-Max i Alen Gojčeta iz A1 Hrvatska d.o.o. Konferencija je na jednom mjestu okupila renomirane stručnjake iz svih zemalja partnera projekta i omogućila razmjenu dobre prakse. HAMAG-BICRO kao krovna institucija ovog projekta u Hrvatskoj, okupio je na jednom mjestu institucije koje nabavljaju inovacije i tvrtke koje ih razvijaju, što je bila idealna prilika za povezivanje i stvaranje podloge za buduću suradnju.
 

Anđelka Felja

Bavarci ne slušaju laži Angele Merkel iz Berlina

 
 
Njemački proizvođač automobila BMW najavio je da će izgraditi novu tvornicu automobila u istočnoj Mađarskoj, kapaciteta 150 tisuća vozila godišnje, u što će uložiti milijardu eura. Taj bi projekt mogao doprinijeti rastu mađarskog gospodarstva i jačanju njegove pozicije – regionalnog središta za proizvodnju luksuznih automobila, primjećuje Reuters.
https://hipa.hu/images/Pictures/2018/2018q3/20180731-hipa-bmw-debrecen-automotive-investment-hungary.jpg
Nova tvornica godišnjeg kapaciteta proizvodnje od 150 tisuća automobila bit će izgrađena u blizini grada Debrecena, koji se nalazi 230-ak kilometara istočno od Budimpešte, objavio je BMW. To će ulaganje pomoći BMW-u da proširi proizvodne kapacitete u Europi, gdje prodaju oko 45 posto svojih automobila. “Naša nova tvornica u Mađarskoj također će moći proizvoditi modele automobila BMW s motorima s unutarnjim izgaranjem i električne modele – sve na istoj proizvodnoj traci”, kazao je Oliver Zipse, član uprave BMW-a zadužen za proizvodnju. Time se BMW pridružuje Daimleru i Audiju koji također imaju tvornice automobila u Mađarskoj.
 
Proizvodnja automobila sada čini oko trećine mađarskog izvoza, a s BMW-om bi to moglo narasti na najmanje 40 posto, kazao je Peter Virovacz, analitičar u banci ING u Budimpešti. Dodaje da bi novi BMW-ovi kapaciteti mogli pomoći djelomice nadoknaditi za očekivano usporavanje gospodarskog rasta u 2019. i 2020. kad presuše sredstva iz EU fondova, te da će donijeti strano ulaganje u manje razvijenu istočnu regiju u Mađarskoj. Upozorava ipak da će taj projekt povećati ovisnost Mađarske o automobilskoj industriji, a time i njezinu izloženost svakom cikličnom naglom padu prodaje automobila u slučaju globalne gospodarske krize. “Najveći upitnik što se tiče toga ulaganja bit će mađarsko tržište rada… ionako je već sada jako teško naći 1.000 radnika, a kamoli kroz dvije godine”, ističe. Mađarska, kao i mnoga druga srednjoeuropska gospodarstva, muku muči s ozbiljnim nedostatkom radnika, dijelom zahvaljujući masovnom iseljavanju na zapad zbog većih plaća. Hrvatima za rad u Mađarskoj nije potrebna dozvola od 2013. godine. (v.h./Hina)

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Ponedjeljak, 19/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1269 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević