Sajam ISH u Frankfurtu na Majni, jedan od najpoznatijih svjetskih sajmova u području termotehnike i vode

U razdoblju 11. - 15. ožujka ove godine oko 190.000 posjetitelja iz 161 zemlje svijeta posjetillo je Frankfurtski velesajam (Messe Frankfurt) kako bi otkrilo najnovije inovacije i trendove u području termotehnike i vode na sajmu ISH. U pet dana 2532 izlagača (od čega 868 iz Njemačke i 1664 iz još 56 zemalja svijeta) predstavilo je svoje nove proizvode, rješenja, usluge i dostignuća. U isto vrijeme značajno veći broj sudionika iz cijelog svijeta potvrdio je da je ISH postao još relevantniji. Naime, 66% izlagača i 48 % posjetitelja potjecalo je izvan Njemačke. 

Sajam ISH je još jednom demonstrirao da spaja sve međunarodne 'igrače' iz područja koje pokriva. Najviše posjetitelja je došlo iz Kine, Italije, Nizozemske, Francuske, Švicarske, Velike Britanije, Poljske, Belgije, Austrije i Češke, dok su najveće ciljane skupine posjetitelja bile industrija i instalateri. Štoviše, rezultati istraživanja tržišta potvrđuju visoku razinu zadovoljstva posjetitelja, ali i izlagača. Uostalom, čak je 97% posjetitelja i 92% izlagača ocijenilo posjet sajmu vrlo zadovoljavajućim.

Međunarodni 'top-brendovi' u području 'Water'

Područje sajma pod nazivom 'Water' bilo je, dakako, posvećeno vodi i obuhvatilo je 'Iskustva u kupaonici' i instalacije. Tako su i ove godine prikazani vodeći trendovi: kupaonice u više boja, napredni sustavi upravljanja potrošnjom vode i primjena obnovljivih izvora energije za pripremu potrošne tople vode. Uz materijale visoke kvalitete i raznovrsnih boja, mogao se primijetiti i sve veći prodor digitalnih tehnika u kupaonice. 
'Top-brandovi' koji su se mogli vidjeti na toj najvećoj svjetskoj izložbi kupaoničke i sanitarne opreme bili su: Alape, Antonio Lupi, Bette, Burgbad, Dornbracht, Duravit, Falper, Geberit, Gessi, Grohe, Hansa, Hansgrohe, Hoesch, Hüppe, Ideal Standard, Kaldewei, Kermi, Keuco, Kludi, KWC, Laufen, Franke, Roca, Scavolini, Schell, Toto, Villeroy & Boch, Vitra i Zucchetti/KOS, dok su u području instalacijske tehnike bile prisutne tvrtke kao što su Aquatherm, BWT, Fränkische Rohrwerke, Geberit, Georg Fischer, Grünbeck, Ivar, Judo, Rehau, Rems, Ridge Tool, Rothenberger, Seppelfricke, Uponor, Viega, Walraven, Wavin, Wieland-Werke i Adolf Würth.

Područje 'Energy'  - pogled prema budućnosti

Svjetski poznati proizvođači učinkovitih tehnika grijanja i rješenja za iskorištavanje obnovljivi izvora bili su prisutni na sajmu: Ariston, Bosch, BDR Thermea, Brötje, Daikin, Elco, Glen Dimplex, Kermi, Mitsubishi Electric, Nibe, Rettig, Remko, Roth Werke, Stiebel Eltron, Vaillant, Viessmann, Weishaupt, Wolf i Zehnder. Svi oni tematski su pokrili i proizvodnju i distribuciju topline. No, tu su bila i rješenja za grijanje na drvo i dimovodne instalacije koje su prikazale tvrtke kao što su Austroflamm, Centrotherm, Fröling, Jeremias, La Nordica/Extraflame, ÖkoFen, Oranier, Poujoulat, Rika, Schiedel, Spartherm, Termatech i Wodtke. 
U tom području fokus je bio i na uštedama na energiji i hibridnim sustavima, a kada je riječ o distribuciji energije, predstavljeni su glavni 'igrači' na tržištu kao što su: Caleffi, Danfoss, Giacomini, Grundfos, Honeywell, IMI Hydronic, KSB, Oventrop, Reflex Winkelmann i Wilo. Afriso-Euro Index, Beckhoff Automation, Belimo Automation, Eberle Controls, EQ-3, Honeywell Building Solution, Johnson Controls, Kieback&Peter, Phoenix Contact, Sauter-Cumulus, SBC, Siemens, S.I.T., Tado, Testo i Wago Kontakttechnik. Riječ je o tržišnim liderima u području zgradarstva, automatizacije, upravljanja energijom i mjeriteljstva, upravljačke i regulacijske tehnike. 
Naravno, suvremeni sustavi grijanja, digitalna tehnika, pametne zgrade i pametni prostori bili su među 'top' temama u području 'Energy'.

Teme, trendovi i inovativne tehnike u tehnici hlađenja, ventilacije i klimatizacije

Svi izlagači iz područja rashladne tehnike predstavili su se na jednom mjestu. Pri tome su prikazani suvremeni sustavi ventilacije kojima se osigurava kvaliteta zraka u prostoriji, ali i centralizirana i decentralizirana rješenja za nove i zgrade koje se rekonstruiraju, a isto tako su naglašene i teme energetske učinkovitosti i digitalizacije. 
Od brojnih proizvođača predstavili su se: AL-KO Therm, Cabero Wärmetauscher, Daikin Applied, EBM-Papst, Exhausto by Aldes, Fläkt Group, Güntner, Helios Ventilatoren, Kampmann, Maico Elektroapparate-Fabrik, Menerga, Schako, Swegon, Systemair, Rütgers, Trox, Wolf i Ziehl-Abegg. 
 

Cijelo to područje sajma podržale su brojne njemačke stručne udruge kao što su Savezno udruženje njemačke industrije za grijanje (BDH), Stručni savez za klimu u zgradama (FGK), Forum za energetsku učinkovitost u zgradarstvu (VdZ), Udruženje njemačkog sanitarnog gospodarstva (VDS) i Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimatizaciju (ZVSHK). Sve te udruge imale su izložbene prostore na sajmu i istaknule svoj stručan pristup u rješavanju sadašnjih i budućih problema.

Grijanje na biomasu - rješenja za postojeće i nove objekte

Čovječanstvo se drvom grije od pamtivjeka, a ono je isto tako i energent budućnosti. Ono je neutralno s obzirom na emisije ugljičnog dioksida, a njegova je primjena uskladiva s održivim pošumljavanjem, naravno uz odgovarajuće tehnike. 
 

Sobne peći tako danas mogu jednostavno biti integrirane u 'pametnu' infrastrukturu sustava grijanja i imaju jasne dodatne vrijednosti u pogledu potrošnje energije. Uz to, mogućnost lokalne dobave, sigurnost dobave i ugodan plamen u dnevnoj sobi jaki su argumenti za loženje drvom. No, na tom dijelu sajma postavljeno je pitanje: peći na drvo ili na pelete ili pak kamini? U svjetlu cijena nafte koje rastu ugradnja modernih kamina ili peći na drva može doprinijeti snižavanju troškova za grijanje i u isto vrijeme pomoći u stvaranju ugodne atmosfere u domu. Tako su predstavljene suvremene peći na drvo od čelika ili ljevanog željeza koje imaju jednu ili više prozirnih ploha koje omogućavaju plamenu da bude vizualno prisutan. Najčešće su izvedeno i od lima, prirodnog kamena ili keramike i mogu zagrijati prostor vrlo brzo i pružati ugodnu toplinu u kratkom vremenu. Dovoljno je samo imati ispravan dimnjak! 
S druge strane, peći na pelete pružaju potpunu udobnost grijanja i na prvi pogled izgledaju poput klasičnih peći na kruta goriva. No, posve su drugačije i s obzirom na izvedbu i na način ubacivanja peleta u ložište.

Termostat pri tome regulira količinu goriva i dovoda zraka za izgaranje kako bi se postigla i održala željena sobna temperatura. 
Zidani kamini se grade na licu mjesta. Topli zrak iz kamina u suvremenim izvedbama brzo se distribuira u prostoriju i na taj način osigurava ugodnu toplinu u kratkom vremenu. U njima  je ložište od čelika ili lijevanog željeza, što u kombinaciji s metalnim površinama sekundarnih izmjenjivača topline osigurava brzo zagrijavanje, a u kombinaciji s keramičkim spremnicima topline i dugotrajno odavanje topline.
Kombinacijom dizalica topline i solarnih toplinskih sustava sa suvremenim ložištima na biomasu dobiva se i grijanje i priprema PTV i to posve uz primjenu obnovljivih i CO₂ neutralnih izvora energije. Uostalom, u Njemačkoj danas ima 50 proizvođača takve opreme koji nude više od 1000 različitih izvedbi i mogućnosti rješenja. Tako sve peći mogu raditi paralelno s dizalicama topline i solarnim toplinskim sustavima. Tako se u vrijeme velikih hladnoća, kada su potrebe za toplinom najveće, uključuju ložišta na drvo ili pelete, dok solarni toplinski sustavi pokrivaju potrebe za PTV-om u razdoblju svibanj - rujan, a u ostalim mjesecima peći na drva ili pelete njihova su idealna dopuna. 
 

Kako za razliku od grijanja na fosilna gorivima grijanje obnovljivim izvorima ne doprinosi globalnom zagrijavanju, ekološki sustavi grijanja imaju važnu ulogu u zaštiti klime pa u mnogim zemljama postoje državne potpore za osuvremenjavanje sustava grijanja, ali i cijelih zgrada. Tako su na sajmu predstavljeni najnoviji trendovi i u tom području, a održan je i forum o problematici i trendovima energetske i klimatske politike.

Forum Intersec i natječaj 'Design plus'

Četvrta konferencija za povezanu sigurnost i tehnologiju - Forum Intersec održana je paralelno sa sajmom i  okupila je oko 320 njemačkih i međunarodnih stručnjaka iz područja projektiranja, instalacija i zgradarstva.
Naravno, i ove je godine u sklopu sajma održan natječaj 'Design Plus' i dodijeljene nagrade za proizvode koji najbolje kombiniraju tehniku i dizajn. Sudjelovalo je 114 tvrtki, od čega 48 iz Njemačke i 66 iz inozemstva, i to s proizvodima i rješenjima iz područja kupaoničke tehnike, energetike i klimatizacije i zgradarstva. Međunarodni žiri je nagradio 37 proizvoda nagradom 'Design Plus powered by ISH', od čega je čak 18 nagrada pripalo njemačkim tvrtkama i dizajnerima, a svi nagrađeni proizvodi bili su izloženi na sajmu.

Hrvatske tvrtke na sajmu

Na sajmu je ove godine nastupilo 17 hrvatskih izlagača, što je najviše do sada. Od tog broja, 11 ih je nastupilo samostalno, na vlastitim izložbenim prostorima, a šest ih je nastupilo na dva skupna izložbena prostora u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Tako su se predstavili: Centrometal, Ember kamin, Ferotehna, Ivanićplast, Klimaoprema, Lipovica, Metalac Sever, Nord Produkt, Omega Paneli, Plamen, Poly-Rek, Šantaj plastika, Thermia, TPK Orometal, TTO Thermotechnik, Vargon i Viking.

Sljedeći sajam - za dvije godine. Sljedeći sajam ISH održat će se 22. - 26. ožujka 2021. godine.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., ww.energetika-net.com

Ulagače u zelenu energetsku zadrugu ne vodi želja za zaradom

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Križevcima uspješno je provela dvije kampanje za dvije veće fotonaponske elektrane u koje je uložilo stotinjak ulagača. Zašto su uložili taj novac, kada će vratiti ulog te što to znači za društvo i lokalnu zajednicu govori Zoran Kordić, dipl. ing., upravitelj Zelene energetske zadruge, Zagreb.

• Zelena energetska zadruga postoji godinama. Što ste do sada napravili?

- ZEZ smo osnovali 2013. godine i lani smo proslavili prvih 5 godina djelovanja . U to je vrijeme većina članova zadruge bila uključena Program UN-a za razvoj (UNDP) kroz koji smo razvijali program za energetske zadruge, pa ZEZ nastaje kao spin-of projekta. Prvi značajniji projekt ZEZ-a bila je crowdfunding kampanja za energetski neovisnu osnovnu školu u Kaštel Lukšiću, a riječ je o grupnom prikupljanju novca za projekt putem on-line platforme, a priča je došla i do Ministarstva graditeljstva. Nakon toga pokrećemo i prve projekte u sektoru turizma kroz projekt Održivih kampova, financiran kroz natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je donio i prva zaposlenja i označio profesionalniji rad zadruge. Suosnivči smo i Crowdfunding akademije kroz koju smo pomogli desetke incijativa u financiranju svojih startup ideja. Iste te godine smo dobili i prvi EU projekt iz programa Horizon, koji smo u međuvremenu uspješno proveli i koji je trasirao put za nove EU projekte. Trenutno aktivno sudjelujemo na pet Horizon projekata i zapošljavamo osam ljudi. Imamo iza sebe dvije uspješne kampanje po modelu ulaganja i surađujemo sa desetak gradova u Hrvatskoj, ali u susjednim državama, na replikaciji tog modela. Lani smo proveli i projekt Dobra energija iz Europskog socijalnog fonda gdje smo 30 mladih osoba osposobili za energetske savjetnike. Uz to smo i odradili i nekoliko studija na temu građanske energije za renomirane organizacije poput IRENA (Međunarodna agencija za obnovljive izvore) i ECF (Europska klimatska zaklada), a troje naših članova je pozvano od strane Ministarstva okoliša i energetike u tim za predsjedanje Hrvatske EU 2020. godine na temu klime i okoliša.

• Do sada ste uspješno realizirali dva zadružna ulaganja u Križevcima - fotonaponsku elektranu na Razvojnom i tehnološkom centru 2018. i nedavno ste za samo dva dana završili kampanju za elektranu na krovu gradske knjižnice. Riječ je o projektu mikro-zajmova. Možete li pojasniti o čemu se radi?

- To je svojevrsna nadogradnja na crowdfunding, koji je donatorski koncipiran, u smislu da se poziva građane da budu investitori mikro-zajmovima. Procijenili smo da će za to biti više interesa. Sve se bazira na modelu da je zadruga platforma koja radi kampanju i brine da se prikupi dovoljno novca za postavljanje elektrane te da djeluje partnerski između građana i lokalne samouprave. Taj model nam je zanimljiv i želimo ga dalje razvijati. Mislimo da ima smisla promovirati suradnju lokalnih vlasti s energetskim zadrugama jer je to posao u kojem obje strane dobivaju, za razliku od klasičnih javno-privatnih priča koje nerijetko završavaju neslavno. Zadruga sklapa ugovor s korisnikom objekta o zakupu opreme, pri čemu ZEZ kao vlasnik opreme daje korisniku elektranu na korištenje na ugovoreni period, recimo 10 godina, a korisnik mjesečno plaća zakupninu. Tako akumulirana sredstva ZEZ koristi da bi otplatio kredit malim investitorima a nakon isteka ugovorenog perioda elektrana prelazi u vlasništvo korisnika - Grada, a ZEZ je do tada otplatio svoje dugove prema malim ulagačima. Mi određujemo minimalni ulog, koji se do sada kretao od minimalno tisuću kuna do maksimalno 10.000 kuna jer interes nam je okupiti što više ulagača i promovirati model.

• U prvom ZEZ-ovom projektu kamata je bila četiri posto, a u drugom tri i pol posto – o čemu to ovisi?

- Model se bazira na principu „kupac s vlastitom proizvodnjom“ a u proračunu projekta najvažnije su karakteristike potrošnje objekta. U prvom projektu Razvojnog centra imali smo idealan scenarij gdje gotovo 100% energije biva potrošeno na licu mjesta i tu je isplativost puno brža pa je i kamata mogla biti veća. U drugom projektu se na licu mjesta troši cca. 50-60% proizvedene električne energije, što je nepovoljnije i to se odrazilo na stopu povrata ulagačima.

• Ima li rizika za ulagače?

- Kao u svakom ulaganju neki minimalan rizik postoji. Kod sunčanih elektrana priča bi trebala biti lišena bilo kakvih neizvjesnosti jer je elektrana osigurana tijekom cijelog vremena ugovora, a tu je i garancija domaćeg proizvođača opreme pa je rizik minimalan. Prihod zadruge je na razini 1% cijelog projekta i uključuje održavanje i osiguranje. Još uvijek optimiziramo model jer u razgovorima s drugim gradovima vidimo da u dogledno vrijeme model možemo drugačije posložiti – ima nekoliko varijanti koje se mogu primijeniti od situacije do situacije. Bitno je tko je korisnik projekta.

• Koliko brzo ZEZ vraća investiciju ulagačima?

- Treba uzeti u obzir da je riječ o elektranama u sjevernom dijelu Hrvatske gdje je manje Sunca u odnosu na Dalmaciju. Prosječno, ulog se za elektrane od 20-50 kW vraća za 10 do 15 godina. Na osnovu naše procjene za nekoliko gradova, oko 20% posto javnih objekata ima dovoljno dobre karakteristike da se realizira kroz ovaj model. Primjerice, škole ne rade tri mjeseca godišnje pa postoji velik pad potrošnje, što utječe na isplativost projekta. Za te zgrade mogle bi se uvesti subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da pokriju takve „rupe“ da elektrane ne budu isplative za 15 godina već za 10 do 12 godina, što je dovoljno dobro da sve javne zgrade mogu koristiti fotonapon. S Fondom smo o tome razgovarali ali mislim da to kratkoročno neće ići, iako postoji mogućnost da se takva ulaganja realiziraju kroz energetske obnove javnih zgrada u budućnosti, što će biti i obaveza.

• Moraju li investitori platiti porez na dobit i ako da, koliki je?

- Da, porez na kapitalnu dobit u RH trenutno iznosi 12% na ostvarenu kamatu, dok se prirez na porez obračunava prema mjestu prebivališta te može iznositi od 0% do 18%. Isplatnu kalkulaciju koja uključuje poreze i prireze svaki investitor dobiva na uvid prije ulaganja.

• Koristili ste fotonaponsku opremu jednog domaćeg proizvođača za oba projekta. Je li je to namjerno ili slučajno?

- S tom tvrtkom smo inače u kontaktu i voljeli bismo nastaviti suradnju za ovaj tip projekata pošto domaća komponenta i oprema daje ovoj priči dodatnu dimenziju.

• Zanimljivo je da ste anketirali svoje ulagače – zašto su uložili baš u te projekte?

- Da, napravili smo anketu i pokazalo se da glavnini ljudi primarna vodilja nije zarada. Najveći motiv je društveni doprinos - ulaganje u lokalnoj zajednici, jer smatraju da to konkretno doprinosi razvoju tog grada, općine pa i na koncu konca, samog objekta, umjesto da recimo, taj novac stoji u banci ili biva uložen u projekte koji vlasniku novca nisu poznati. Tek je jedan od deset ulagača rekao da mu je prvi motiv zarada. Zajednica koju s ovim projektima stvaramo je okrenuta investiranju kojem nije jedini interes dodatni profit već i društvene i okolišne prednosti i to nas razliku od klasičnih konvencionalnih projekata u kojima se gleda koliko brzo se investicija vraća.

• Jeste li zadovoljni sa statusom obnovljivaca u energetskoj strategiji i klimatsko-energetskom planu koji su u fazi donošenja?

- Upravo klinci koji su se zadnjih tjedana kroz klimatske štrajkove pobunili protiv takve državne politike su najbolji pokazatelj gdje smo. Niskougljična strategija se trebala davno dogoditi a nije, i to na račun Energetske strategije koja nije usklađena sa europskim direktivama i IPCC izvješćem o promjeni klime, koje traži da klimatski ciljevi budu puno ambiciozniji od onoga što imamo sada. Pogotovo smatram da ne treba pričati o bušenju Jadrana i traženju novih ugljikovodika kad s druge strane dokazujemo da postoje ogromne neiskorištene prilike u obnovljivim izvorima, posebno stoga što građani mogu iznijeti dobar dio tog financiranja. Ne podržavamo ni aktualnu varijantu Nacionalnog energetsko-klimatskog plana koji je zaboravio da se planovi trebaju dešavati kroz pristup odozdo. Sve strategije trebaju gurati ne samo obnovljivce – jer oni će po svakom scenariju na koncu pobijediti – već da mi sami kao društvo izgradimo kapacitete i pustimo građanima, gradovima i malim poduzetnicima da iskoriste svoje prilike te da ne budemo kolonija koja će uvoziti zelenu energiju ili će imati izgrađene kapacitete u vlasništvu stranih investitora.

• Kakvi su vam kontakti s lokalnim zajednicama?

- Povezani smo na više razina. Surađujemo s europskom asocijacijom Energy cities koja okuplja oko tisuću gradova i koji na EU razini koordiniraju pridruživanje gradova incijativi Sporazuma gradonačelnika – globalne platforme lokalne i regionalne vlasti posvećene energetskoj učinkovitosti i primjeni obnovljivaca. Na razini Hrvatske glavni smo promotor te inicijative iz nevladinog sektora kako bi pomogli gradovima da naprave energetske planove ili ih realiziraju ako već postoje. S tim u vezi surađujemo s Udrugom gradova kroz zajedničke događaje kojima promoviramo suradnju gradova i energetskih zadruga pa smo tako bili lani i na susretu gradonačelnika i poduzetnika koja je potvrdila velik interes gradova za projekte. I dalje pričamo o gradovima koji su već potpisali Sporazum gradonačelnika gdje se klima i energija združuju u jedan plan. Tu su nekako najagilniji gradovi u Istri i sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a trenutno radimo sa 12 gradova u Hrvatskoj i sa još nekoliko u susjednim državama – zasada u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

• Jeste li u kontaktu sa zagrebačkim vlastima?

- Da. Grad Zagreb je zainteresiran za projekte koji su veći nego oni koje smo realizirali u Križevcima a navodno su i budžetirana i neka sredstva. Ove godine smo domaćini i glavne skupštine Europske federacije energetskih zadruga u Zagrebu, pa se nadamo da će se kroz to započeta suradnja i konkretizirati.

• Postoji li mogućnost suradnje s tvrtkama ili pojedincima koji žele dati svoj krov u zakup?

- Zanima nas suradnja s privatnim sektorom i uvjereni smo da bi mogli puno brže i lakše realizirati projekte. Razgovarali smo nekoliko poduzetnika koji ne žele sami ulagati u takve projekte ali nemaju ništa protiv da npr. imaju natkrivene nadstrešnice sa solarima. Tu vidimo dobru varijantu jer se od njih ne traži nikakvo predfinanciranje već ćemo to odraditi mi, koji ćemo se naplatiti iz ušteda a korisniku na kraju ostane elektrana. Pitanje je da li bi naši investitori bili zainteresirani ulagati u nešto što nema javnu dimenziju i društveni utisak, ali vjerujem da će se i za to naći publika.

• Jeste li razmišljali o projektima veće snage ili druge vrste a ne samo u fotonaponu?

- Fokus nam je na fotonaponu jer tu se najviše očituje takozvana građanska energija koja može biti i u kućanstvima ali i na javnim zgradama. Kad su u pitanju druge tehnologije, partneri smo iduće 3 godine na EU projektu Agrobioheat koji se bavi procjenom upotrebe agrarne biomase i interesa ulagača za takve projekte. Kad je riječ o snazi projekata, imamo nekoliko projekata od par stotina kilovata pa čak i do nekoliko megavata. Krenuli smo sa malim koracima i to se pokazuje kao dobar pristup, doći će vrijeme i za veće projekte, a njih će sigurno biti lakše realizirati kada već imaš bazu i razvijen odnos sa svojim ulagačima.

• Kakvi su trendovi u energetskom zadrugarstvu u Hrvatskoj i EU?

- Vidimo u zadnje vrijeme sve veći interes za tim modelima. Primjerice, Grad Križevci razmišlja da s nekoliko komunalnih poduzeća i u partnerstvu s Gradom Vrbovcem osnuje energetsku zadrugu koja bi radila projekte na njihovom području i to upravo po modelu Krka gdje je ispalo da je zadruga uspjela napraviti politički savez. Imperativ svih tamošnjih političkih opcija je energetska neovisnost i niskougljični otok. Energetsko zadrugarstvo vani nije ništa novo, Danska i Njemačka su puno ranije krenule u to. Europska udruga energetskih zadruga RESCoop okuplja više od 2.500 zadruga a najviše ih je u Njemačkoj. Vjetar u leđa energetskom zadrugarstvu daje nova EU direktiva koja je usvojena krajem 2018. koja nikad direktnije nije davala značaj energetskim zadrugarstvu i na niz nivoa im daje prednost u odnosu na druge, npr., kroz prednost u natječajima pa do toga da se na razini državnih ciljeva odredi kvota koja će biti za tu vrstu projekata. Primjerice, Slovenija je već krenula na prijenos te direktive u svoje zakonodavstvo i brzo će to imati u praksi. Austrijanci su to već napravili. Krajem svibnja u Zagrebu će se održati Generalna skupština energetskih zadruga na kojem će biti 50-ak energetskih zadruga iz Europe s koje ćemo također pozvati gradove na suradnju i utjecati na političare da približe politike građanskoj energetici.

• Provodite i projekt Compile „Kvartovi budućnosti“. O čemu se radi?

- Europski natječaji, prvenstveno Horizon 2020, nam je najveći izvor financiranja od samog početka. U sklopu projekta Compile proučavat će se najnovije tehnologije za optimizaciju rada energetske mikro-mreže i formiranje energetskih zajednica, pa se tu spominje blockchain i algoritmi bazirani na umjetnoj inteligenciji. Kad smo podigli prvu elektranu u Križevcima prijavili smo mogućnost da idemo s nadogradnjom tog koncepta koji ide prema održivom kvartu budućnost. Ideja je povezati nekoliko javnih zgrada proizvođača energije – Dom zdravlja, Tehnološki park i srednju školu - postići komunikaciju među njima i prijenos energije, a Križevci su među tri grada u Europi gdje se takva inovacija ispituje. To je prednost koja je dobra i za lokalne vlasti jer se mobiliziraju EU sredstva kojima se projekti dodatno dižu na jednu višu razinu.

Nina Domazet, http://www.energetika-net.com/specijali/intervju-mjeseca/ulagace-u-zelenu-energetsku-zadrugu-ne-vodi-zelja-za-zaradom-28341?utm_source=portal_newsletter_2019_03&utm_medium=email&utm_campaign=Newsletter%20portala%20-Ozujak%202019&utm_content=intervju_mjeseca_28341_title_link