Get Adobe Flash player
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...

  • Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53
  • Što danas Hrvate sjedinjuje?

    Što danas Hrvate sjedinjuje?

    srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04
  • Faktograf je poticatelj govora mržnje

    Faktograf je poticatelj govora mržnje

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:21
  • I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50
  • Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:13

Možda vam je to promaknulo, ali Vlada je upravo odlučila "na mala vrata" uvesti porez na nekretnine

 
 
Pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju, navodi se u jučer usvojenoj strategiji za poticanje ulaganja u obnovu zgrada koja predviđa ukidanje poreza na promet nekretnina. Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri već godinu i pol ponavljaju da u Hrvatskoj ne će biti poreza na nekretnine, od kojeg su odustali u rujnu 2017. godine, ali su ipak na jučerašnjoj sjednici Vlade usvojili odluku koja među ostalima kao rješenje za nedostatak novca u obnovi zgrada nudi i uvođenje poreza na nekretnine.
http://njlawconnect.com/wordpress/wp-content/uploads/2013/03/145853243.jpg
Vlada je donijela Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada, u njoj je priznala da postoji problem nedostatak novca i niska isplativost tog posla, pa kao jednu od mjera koja bi mogla promijeniti takvo stanje, navodi i porezne olakšice za investicije u obnovu zgrada. Objašnjavaju i zašto se te olakšice ne bi mogle dati kroz porez na dohodak, i navode da bi porez na nekretnine mogao biti koristan izvor za nove poticaje.
 
Porezne olakšice
 
– S obzirom na višestruke javne koristi od održive obnove zgrada, pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju i postižu ciljane građevinske i energetske standarde – crno na bijelo piše u Vladinoj strategiji koja je na snagu stupila jučer. Pojašnjava se da se takve olakšice mogu višestruko vratiti kroz povratne učinke potaknutih ekonomski aktivnosti, koje bi se dogodile u građevinarstvu zbog obnove zgrada, što bi utjecalo na povećanje javnih prihoda. Dakle, Vlada u strategiji priznaje da bi građane na ulaganje u energetsku obnovu zgrada mogle potaknuti porezne olakšice, a da bi ih mogli ostvariti, država bi im prvo trebala uvesti porez na nekretnine. Premijer i njegovi ministri naravno nisu jučer digli ruke ni za uvođenje poreza na nekretnine, ni za olakšice u tom nepostojećem porezu, nego tek za dokument koji kaže da bi to mogla biti jedna od mjera kojom će se poticati energetska obnova zgrada, što je hrvatska obveza i prema EU direktivama.
 
Strategija je na sjednici Vlade jednoglasno prihvaćena, a o njoj je uvodno nekoliko rečenica rekao potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja HNS-ovac Predrag Štromar, čije je ministarstvo i predlagatelj te strategije. Njegova stranka najveći je protivnik uvođenja poreza na nekretnine još od 2012. kada je bila u koalicijskoj Vladi Zorana Milanovića i srušila je plan Slavka Linića da se taj porez uvede. Uz nekoliko udruga, HNS je bio najveći protivnik uvođenja poreza na nekretnine i 2017. godine, kad je on povučen iz Zakona o lokalnim porezima.
– Sigurno ne će biti poreza na nekretnine u ovom mandatu vlade, a najvjerojatnije ni u idućem mandatu, govorio je samo prije nekoliko tjedana potpredsjednik Štromar i ako po tom pitanju nije promijenio mišljenje, onda je sigurno da nije pročitao Strategiju koju je uputio na Vladu. Ili planira riješiti nedostatak motiva za investicije u obnovu zgrada tek za deset godina, s obzirom na to da se u strategiji spominje razdoblje do 2050. godine. Isto se može zaključiti i za ostale članove Vlade. Zapravo je nemoguće da oni prouče svaki dokument koji im dođe na svaku sjednicu Vlade, ali to samo govori koliko su brojne strategije koje Vlada donosi udaljene od stvarnosti. Ta opcija za Hrvatsku je jednako porazna kao i ona u kojoj državna administracija možda i misli da bi porez na nekretnine bio dobar potez, ali ga ne uvodi zbog pritisaka određenih interesnih skupina.
 
»Prepisana« priča
 
Tajna ovakvog gafa možda leži u prethodnoj strategiji koju je donijela Milanovićeva Vlada 2014. godine i u kojoj se spominje da bi se u porezu na nekretnine, koji se priprema, mogle uvesti i olakšice kako bi se poticala energetska obnova zgrada. No, i Milanović je dva puta odustao od tog poreza, strategija je ostala mrtvo slovo na papiru, pa bi se moglo pomisliti da su neki novi službenici pet godina kasnije samo prepisali dio koji se tiče olakšica na porez na nekretnine. Ipak, dodali su i nešto novo. Prije pet godina u dokumentu je stajalo da se porezne olakšice za ulaganja najčešće uvode u okviru sustava poreza na dobit, sada je to porez na dohodak. No, objašnjenja kako Hrvatska ne može krenuti tim putem jer je prezadužena zemlja, ostala su i u novom dokumentu. Da su porezne olakšice nanovo razmatrane kao mjera sugerira i to da se spominje da je »drugi važan izvor potencijalnih poticaja porez na promet nekretnina, koji je u poreznoj reformi 2017. godine simbolično smanjen s pet na četiri posto, što ga i dalje čini potencijalno izdašnim izvorom poticaja«. Od 1. siječnja ove godine taj je porez smanjen na tri posto, što se zna još od rujna prošle godine, ali u Štromarovom ministarstvu toga očito nisu svjesni, ili su Strategiju zgotovili i prije prošle jeseni samo je sada došla na Vladu.
 
Ipak, vjeruju da je ukidanje poreza na promet nekretnina ili njegovim povratom ako vlasnik uloži u obnovu zgrade, instrument koji će omogućiti da nekretnine prijeđu iz ruku starijeg stanovništva u ruke mlađih građana koji bi onda ulagali u obnovu zgrada.
 
Poticanje na prodaju
 
– Zbog starenja stanovništva, energetskog siromaštva starijih osoba i njihove nemogućnosti da osiguraju potrebna ulaganja, prijeti daljnji dugoročni pad vrijednosti loše održavanih nekretnina. Stoga se prijelaz nekretnina iz ruku starijih osoba – koje ih ne mogu održavati, u ruke mlađih – koji će moći uložiti u obnovu, čini nužnim i obostrano te društveno korisnim, piše u strategiji. Ističu se dobre strane za starije osobe, one će preseljenjem u jeftinije nekretnine doći do novčanih sredstava jednakih razlici u cijeni nekretnina, što može bitno, procjenjuju autori dokumenta, poboljšati životni standard u trećoj dobi ili omogućiti obnovu neke manje vrijedne nekretnine. Stariji građani to vjerojatno znaju i bez Strategije, ali to ne čine, pa nije jasno kako ih Vlada planira poticati na prodaju, ako se za nju dosad nisu odlučili. Mlađi ljudi, navodi se, relativno povoljno dolaze do nekretnina na boljim lokacijama u čiju obnovu mogu ulagati i čije će vrijednosti zbog toga rasti.
– Stoga ukidanje poreza na promet nekretnina ili njegov povrat kada novi vlasnik uloži u obnovu zgrade prema ciljanom standardu predstavlja važan instrument u poticanju optimalne alokacije nekretninskog fonda prema osobama koje će ga moći održavati i uvećavati vrijednost – piše u Strategiji.
 

Jagoda Marić, http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mozda-vam-je-to-promaknulo-ali-Vlada-je-upravo-odlucila-na-mala-vrata-uvesti-porez-na-nekretnine

Najtemeljitiji pristup, uravnotežena analiza i prijedlog rješenja

 
 
U Zagrebu završilo se dvodnevno Natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, tzv. Case Study Competition (CSC) u organizaciji hrvatskog Alumni kluba IEDC-Poslovne škole Bled. Nakon finalnih prezentacija timova svih sedam tvrtki: JGL, IN2, Perpetuum Mobile, A1, Končar, Styria i Croatia Osiguranje, vođa natjecanja prof. Jim Ellert, proglasio je, da je tim IN2 najbolje riješio zadani poslovni izazov. Prof. Ellert, profesor na IEDC-Poslovnoj školi Bled i bivši dekan IMD Lausanne u Švicarskoj, ovom prilikom predavao je hrvatskim menadžerima na temu "Lekcije uspješnih ulagača na burzi".
https://lider.media/wp-content/uploads/2019/03/Pobjedni%C4%8Dki-tim-IN2-i-%C5%BEiri-810x608.jpg
U skladu s misijom razvijanja poslovnog razmišljanja, suočavanja mladih managera s aktualnim izazovima u tvrtkama i poticanja timskog rada, IEDC-Poslovna škola Bled već tradicionalno organizira međunarodno natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva.
IEDC Alumni klub Hrvatska okuplja diplomante IEDC-Poslovne škole Bled, s ciljem promocije dodatne poslovne edukacije te cjeloživotnog učenja među mladim menadžerima i voditeljima hrvatskih tvrtki. Na dužim IEDC programima prisustvovalo je više od 1.000 menedžera iz Hrvatske, a više od polovica završilo je Executive MBA. Hrvatski alumni klub IEDC je u 2008. godini, kako bi demonstrirao naprednu metodologiju učenja i potencijalne koristi za mlade menadžere, organizirao 1. natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva, a zbog iznimnog uspjeha i velikog interesa sudionika, ono je već postalo tradicija u Hrvatskoj. Pobjednici natjecanja u Hrvatskoj će se suočiti sa pobjedničkim ekipama iz Rumunjske, Rusije, Slovenije i Srbije na IEDC Global Case study competition koji će se održati u rujnu 2019.
 
Sedam vodećih hrvatskih tvrtki - JGL, IN2, Perpetuum Mobile, A1, Končar, Styria i Croatia Osiguranje sudjelovalo je u sljedećem izazovu: u 24 sata riješiti zahtjevan slučaj iz realne poslovne situacije. Nakon završnih predstavljanja je žiri, kojeg su činili Goran Augustinović, Neven Dujmović i prof. Ellert, proglasio pobjednika: ekipu IN2 koja se dokazala najtemeljitijim pristupom, uravnoteženom analizom i prijedlogom rješenja.  »Ovo je bilo stvarno šokantno, nismo očekivali pobjede. Došli smo kao tim nešto naučit, steći nova iskustva i vidjeti kako u ovakvim situacijama reagiramo. Bilo je jako intenzivno i edukativno iskustvo.« komentirali su pobjedu članovi tima IN2.
Nakon završetka natjecanja, IEDC-Poslovna škola Bled organizirala je otvoreno predavanje tzv. MBA for a day. Prof. Ellert, održao je interaktivno predavanje na temu "Lekcije uspješnih ulagača na burzi".
 

Iva Eibel, voditeljica korporativnih komunikacija IEDC-Poslovna škola Bled, email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U sjeni gospodarskih sukoba EU-a sa SAD-om i Kinom, Nijemci stvaraju novu europsku megabanku

 
 
Vlada u Berlinu najavila je u veljači novu industrijsku strategiju Njemačke uz jačanje državnog intervencionizma. To podrazumijeva državno poticanje i subvencioniranje »nacionalnih šampiona« – kompanija poput Siemensa i autoindustrije, u kojima Njemačka vidi budućnost. 
https://lh3.googleusercontent.com/3QAc2hBWbxs8mUhe6s5W4GSw9ibOpR4ANvcmTCDaT2JHmEU4h-1J6B0sem_IQMqdQFZj6y2uqalYyKveFNkhtmzxMJFTMac=s750
Dvije najveće njemačke banke, Deutsche Bank i Commerzbank, najavile su ovih dana pregovore o spajanju u jednu instituciju, kako bi riješile nevolje s dugogodišnjim lošim poslovanjem. Ako ostvare svoje okrupnjavanje, nova banka bit će druga po veličini u Europskoj uniji, nakon francuske Societe General. Najava tog spajanja već mjesecima potiče medijsku prašinu i užasavanje kritičara koji tvrde da se radi o potezu očajnika radi spašavanja dviju posrnulih banaka. Oni tvrde da će njihovim stapanjem nastati megabanka, još veći bolesnik koji može ugroziti stabilnost financijskog sustava u Njemačkoj i Europi, kada dođe do nove krize. Međutim, vodstva Deutsche Bank i Commerzbank ne misle tako. Vjeruju da će im spajanje donijeti goleme uštede, putem zatvaranja prekobrojnih poslovnica, što će – prema mišljenju sindikata – izazvati otpuštanje oko 10 tisuća zaposlenih. Nagađanja o spajanju dviju njemačkih banaka vrte se u javnosti još od izbijanja financijske krize iz 2008. godine. Promatrači vjeruju da su izgledi za okrupnjavanje veliki, jer je nedavno došlo do zaokreta u njemačkoj vladi, koja neskriveno podupire i potiče taj potez. Spajanje dviju banaka za Berlin ima ne samo ekonomsko, nego i političko značenje.
 
Rizična ulaganja
 
Vlada u Berlinu najavila je u veljači novu industrijsku strategiju Njemačke uz jačanje državnog intervencionizma. To podrazumijeva državno poticanje i subvencioniranje »nacionalnih šampiona« – kompanija poput Siemensa i autoindustrije, u kojima Njemačka vidi budućnost. Među »nacionalne šampione« ministar gospodarstva Peter Altmaier ubrojio je i Deutsche Bank, koji bi u provedbi industrijske strategije trebao financijski podupirati njemačke firme u njihovoj sve oštrijoj utakmici s golemim kompanijama iz Kine i SAD-a.
Američki i britanski mediji tvrde da je problem u tome što dvije banke, osobito Deutsche Bank, imaju prikrivene gubitke koje izbjegavaju raščistiti još od financijske krize 2008. Stoga se vrijednost njihovih dionica na burzama u 11 godina strovalila za 90 posto. Ne treba zaboraviti da je Međunarodni monetarni fond još 2016. ocijenio Deutsche Bank kao jedan od »najvećih rizika« za stabilnost financijskog sustava u svijetu, jer je razgranao poslovanje na sve kontinente.
 
Naime, u želji za povećanjem profita, nekoć konzervativni Deutsche Bank latio se rizičnog investicijskog bankarstva po uzoru na američke banke i počeo oponašati njihov »financijski kazino«. No, dok su se američke banke nakon izbijanja krize očistile od loše imovine, a neke su i propale, njemačke su se izbjegavale suočiti s gubicima. Primjerice, prema Wall Street Journalu, Deutsche Bank je sve do početka ove godine na bilancama prikrivao gubitak od 1,6 milijardi dolara – četiri puta veći od njegovog profita iz 2018. – do kojeg je došlo zbog rizičnog ulaganja u obveznice američkih lokalnih vlasti prije izbijanja krize.
 
Nemoguća misija
 
Prema Bloombergu, Deutsche Bank je prošlog rujna na svakih 100 eura imovine imao samo četiri eura kapitala, s malim izgledima da popravi tu lošu sliku. Komentator Bloomberga pita se kako takva banka uopće može postojati u sadašnjoj formi, tvrdeći da je eventualni gubitak od 13,3 milijarde eura može dovesti ispod ionako mršavog regulatornog minimuma. Mnogi stručnjaci misle da je nemoguće od dvaju bolesnika napraviti zdravu banku.
– Sa stajališta tržišne stabilnosti, bila bi to krajnje loša ideja, jer bi stvorila diva koji bi se još teže oporavio od krize, rekla je Isabel Schnabel, članica Vijeća ekonomskih stručnjaka pri njemačkoj vladi.
Jedan od najvećih zagovornika spajanja dviju banaka je Paul Achleitner, šef nadzornog odbora Deutsche Bank, koji istodobno sjedi u nadzornim odborima kompanija Bayer i Daimler, a rizničar je grupe Bilderberg, piše Financial Times. Promatrači tvrde da njemačka poslovna i politička elita želi stapanjem dviju banaka osigurati svom gospodarstvu stabilno financiranje na vlastitom tržištu kapitala, neovisno o američkim i ostalim bankama – u trenutku dok se produbljavaju ekonomski i politički sukobi članica EU-a sa SAD-om i Kinom.
 

Branko Podgornik, http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/U-sjeni-gospodarskih-sukoba-EU-a-sa-SAD-om-i-Kinom-Nijemci-stvaraju-novu-europsku-megabanku

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 27/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1129 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević