Get Adobe Flash player
Srbijanski komentari i izraelska čestitka

Srbijanski komentari i izraelska čestitka

»Teško je prihvatiti, ali je Milošević udaljio Srbe od...

Romske laži Veljka Kajtazija

Romske laži Veljka Kajtazija

I romska komemoracija poziv je na istraživanje...

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Trebaju nam dostojanstvene proslave

Domoljublje se živi svaki pojedini dan     Mislim da...

Popis hrvatskih branitelja junaka

Popis hrvatskih branitelja junaka

Koji su u samo 72 sata razbili zločinačku tvorevinu i natjerali teroriste...

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

Većinu ulica rashrvatili i nazvali ih po Talijanima i...

  • Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    Srbijanski komentari i izraelska čestitka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:15
  • Romske laži Veljka Kajtazija

    Romske laži Veljka Kajtazija

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:09
  • Trebaju nam dostojanstvene proslave

    Trebaju nam dostojanstvene proslave

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:05
  • Popis hrvatskih branitelja junaka

    Popis hrvatskih branitelja junaka

    četvrtak, 08. kolovoza 2019. 10:01
  • IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    IDS je talijanizirao hrvatsku Istru

    subota, 03. kolovoza 2019. 09:43

Vaučeri za struju - panaceja za sve bolesti

 
 
Kakve veze imaju vaučer za struju, pomoć za ogrijev i električni auto?! Sve je to državna pomoć na koju se izdvaja cca 400 mil. kn godišnje. Sve te subvencije su neobično krojene ili nedorađene, ne propitkuju se i ne modificiraju u nešto pametnije - a kad se jednom nešto da, to se ne uzima...
https://novelus.eu/wp-content/uploads/2017/06/hero-energetics.png
Građani Hrvatske jako vole kad im država nešto daruje. Baš onako, besplatno, zato što „brine“ o njima. Dapače, ne samo da to vole, već i smatraju da im je država to dužna. Dužna je dati kojekakve vrste pomoći pa i onda kad ih građani zapravo ne zaslužuju. Pa i kad imaju nekretninu koju bi mogli unovčiti, mnogi će uzeti socijalnu pomoć, ili npr. pomoć za ogrjev od tri metra drva (950 kn). Ako ništa drugo, barem vaučer za struju, koji se jedini ne isplaćuje u gotovini. 
 
Među brojnom sirotinjom kojoj zaista treba pomoći su i oni koji uzimaju oboje, iako imaju auto i usput iznajmljuju stanove u kući u kojoj žive. Novac koji im bude poklonjen za zdravstveno vrlo upitno izgaranje drveta u peći, o čemu nitko ne govori, završi u kladionici i/ili kafiću. Neki bi rekli da je automobil luksuz, ali u očima hrvatskih zakona moguće je (na prevaru) imati i automobil i uz to primati kojekakve socijalne naknade za režijske troškove. 
 
Sustav socijalne skrbi traži samo papir, uglavnom ne izlazi se na teren i ne provjerava stvarnost. Baš pogodno. I dok neki poklonjeni novac za hranu zapijaju na šanku, u dobrom društvu, budu ljuti na tu zlu državu koja „ništa ne radi za njih“. Psuju na političare koji brinu samo o sebi i istodobno se vješto provlače kroz svaku rupu u zakonu, kako bi se okoristili. Jer to im po pravu (kojem to?!) – pripada. Podaci pokazuju da se broj teško siromašnih u nas stalno smanjuje, dakle, socijalna država radi. 
 
Vaučeri za struju - panaceja za sve bolesti
 
Ovo ipak neće biti moralka, već prije propitivanje neobičnog puta novca za neke pomoći i subvencije u energetici. Priča o tome odakle novac dolazi i gdje završava. A tu se ima dosta toga za reći, previše za ovako kratak komentar. Za početak nije loše malo raščlaniti 200 kuna vrijedne vaučere za struju koje je 2015. uveo SDP, a HDZ ih nije propitivao. Jednom kad nešto daš, ne smiješ to samo tako uzeti – pokazalo se to kod famoznih 50 lipa za PET ambalažu. Zanimljivo je da HEP na računima potrošačima otpisuje tu tzv. solidarnu naknadu iz koje se financiraju vaučeri te tako snosi glavninu troška vaučera za struju. 2017. i 2016. se tako prikupilo oko 360 mil. kn, isplatilo se oko 240 mil. kn, a višak novca se „spremio za budućnost na računu ministarstva“. Možda da se smanji solidarna naknada pa da HEP ima manji izdatak za socijalu, a alternativni opskrbljivač bude konkurentniji? Ne, nitko o tome ne vodi računa, ima tko će platiti, srećom pa je HEP i dalje „naš“… 
 
Može i bez štedne žarulje
 
Čudima socijale kod vaučera nikad kraja - isti iznos dobiva i samac i višečlana obitelj, iako samac evidentno troši manje. Na primjer, 'vaučerašima' do sada nitko nije dao nijednu štednu žarulju. To je tek loše osmišljena socijala, panaceja ili lijek za sve bolesti, čak ne niti energetska učinkovitost. To nam ne treba, iako uvozimo 40% električne energije. Srećom, to bi se moglo uskoro promijeniti jer se opskrbljivače tjera da ulažu u energetsku učinkovitost kod svojih kupaca i, posebno, siromašnih kućanstava. Ako neće ulagati dovoljno, morat će plaćati penale Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. A, Fond do sada nije ulagao u energetsko siromaštvo, koje nije zakonski precizno definirano pa nema ni sustavne državne politike već su eto, izmišljeni vaučeri kao alibi. 
 
Gdje završavaju poticaji Fonda za energetsku učinkovitost?
 
Fond daje obilate poticaje i onima kojima oni baš i nisu prijeko potrebni – srednjem i višem sloju, koji je malobrojan. Kada se najave poticaji za kupnju energetski učinkovite bijele tehnike, nekako baš uoči poticaja aparatima se neprimjetno poveća cijena. Kupci tih uređaja ionako bi ih kupili, jer moraju, a ovako će se stvoriti kratkotrajna distorzija na tržištu, slična kakvu već godinama stvaraju poticaji na električna vozila. Ti izrazito obilati poticaji stvorili su dugotrajni tržišni poremećaj pa kad poticaja nema, manjka i kupaca tih skupih igračaka, jer nitko ne može odoljeti do 40% sufinanciranja koje država nudi. Kad je riječ o čistom transportu – utičnica nije jedino ekološko rješenje za čišći zrak u gradovima. 
 
Fond bi stoga mogao sufinancirati i konverziju konvencionalnih osobnih automobila na stlačeni prirodni plin – što nikada nije činio – ili npr. nabavu gospodarskih i drugih vozila na plin ili struju. Umjesto da se novac iz eko-takse koju plaćamo kod registracije ulaže u čišći transport, ali da postotak sufinanciranja bude manji pa obuhvati veći broj korisnika, vidimo da se potiču skupa osobna vozila a gradovi novcem iz EU fondova (!) masovno nabavljaju dizelske autobuse. Zašto? Zelena javna nabava nije obaveza, već samo preporuka. Na kraju balade, na našim je cestama i dalje vrlo malo električnih vozila a zemlja je vrlo daleko od ispunjavanja klimatskih ciljeva u transportu.
 
Državna pomoć vs. osobna odgovornost
 
Kako je vidljivo iz primjera vaučera, poticaja za ogrjev i elektromobilnost mnogo toga u subvencijama baš ne stoji na čvrstim temeljima. Ulogu prije svega igra neznanje, inercija a zatim i kojekakvi interesi. Puno je tu novaca u igri, nabere se sigurno 400 milijuna kuna! Od sve te silne „državne socijalne pomoći“ u energetici čak ni trgovci ne profitiraju koliko bi mogli, kada bi postojao razrađen sustav poticanja s malo sofisticiranijim poreznim i inim mjerama. Građani primjećuju neracionalnost i neekonomičnost na svakom ćošku, koriste ih i hvataju krivine, jagme se za beneficije pa i onda kad bi mogli uštedjeti minimalnim ulozima ili tek mijenjajući navike. 
 
Kad se pitamo zašto nam je život u Hrvatskoj težak i skup, nitko ne želi pospremanje započeti s pitanjem o osobnoj odgovornosti za neko činjenje ili - možda još gore - nečinjenje. A, možda bi trebao, jer zdravije društvo počiva na odgovornim pojedincima. Nažalost, lokalno i globalno jako smo daleko od takvih razmišljanja pa bi zato bar trebali malo manje „peglati“ po toj zloj državi, čije mrvice sa stola i sami skupljamo.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Iločki podrumi predstavili svoja mlada i svježa vina iz odabrane linije

 
 
U Matis Absolut Loungerestoranu u Zagrebu, Iločki podrumisu predstavili svoja mlada i svježa vina mnogobrojnim uzvanicima, među kojima su bili sommelieri, vlasnici restorana i barova te predstavnici medija.Ovim oblikom prezentacije u prekrasnom ambijentu u proljetnom stilu, želja Iločkih podruma je bila ukazati na domete i potencijale sorti s položaja Vukovo, ali isto tako i na potencijale berbe 2018. godine.
https://www.inbar.hr/public_content/media/Vijesti%202019/05/ILO%C4%8CKI%20PODRUMI_FOTOZID%20(002).jpg
Iločki podrumi simbol su očuvanja hrvatske vinske tradicije koja na vinogradarskim položajima Principovac i Vukovo datira unazad više od dva tisućljeća. Stari Podrum iz 1450. prvi je podrum građen u svrhu proizvodnje i čuvanja vina u ovom dijelu Europe i svijeta, gdje Odescalchievi ostavljaju upečatljiv trag u procesu stvaranja velikih vina, temeljenom na odabiru najboljih položaja, plemenitih sorti, novih tehnologija i izvornog punjenja vina na posjedu.
 
Položaj Vukovo
 
Na površini nasada od 135 ha na nadmorskoj visini od 153 – 196 m, prostire se položaj Vukovo koji s povoljnom i konstantnom temperaturom pogoduje ručno branom grožđu za vina iz odabrane linije. Sorte koje se nalaze na tom položaju su graševina, traminac, chardonnay, pinot bijeli, rajnski rizling, frankovka i cabernet sauvignon. Za svaku priliku kušali smo vina s već gore spomenutog položaja.
Pinot bijeli (alk. 12,5 %, kiseline 5,6 g/l, red. šećeri 1,1 g/l) oduševio je prisutne sa svojim mirisom s naglašenim notama svježeg i zrelog voća te punoćom, ugodom i svježinom u okusu.
Rajnskim rizlingom (alk. 12,5 %, kiseline 5,6 g/l, red. šećeri 1,1 g/l) dominiraju kompleksni voćni mirisi, koji u kombinaciji s izraženom svježinom stvaraju dojam elegancije kako u mirisu, tako i u tijelu, čineći ga osvježavajućim i vrlo ugodnim.
Graševina (alk. 12,5 %, kiseline 5,4 g/l, red. šećeri 2,1 g/l) već na prvu osvaja svojom zeleno - žutom bojom, a u aromatskom profilu otkriva dominaciju svježeg mirisa jabuke, citrusa i breskve. U okusu je ovo vino vrlo skladno i podatno s lijepim sortno prepoznatljivim završetkom.
Chardonnay (alk. 13,5 %, kiseline 5,7 g/l, red. šećeri 1,4 g/l) nam je otkrio svoj izražen bouquet svojstven ovoj sorti. Idealnog je omjera kiselina i alkohola pa time poziva na uživanje, ne samo u jednom gutljaju.
Traminac, koji jedino Iločki podrumi rade u osam različitih stilovai po tome su prepoznatljivi, s položaja Vukovo (alk. 12,5 %, kiseline 5,1 g/l, red. šećeri 1,5 g/l) dolazi u okusu elegantno, svježe, harmonično i meko, s tipičnim mirisom ruže kao sortne prepoznatljivosti.
Rose Frankovka (alk. 12,0 %, kiseline 5,9 g/l, red. šećeri 4,7 g/l) lijepe je ružičaste boje, svježeg voćnog mirisa s naglaskom na malinu, koja nas poziva na uživanje u vrućim ljetnim danima.
 
Sva su kušana vina naišla na odobravanja, jer linija odabranih vina osvježavajuća su, elegantna i skladna. Rose i bijela vina njegovana su u inoksu kako bi zadržali svježinu i sortne karakteristike. Sva vina podatna su u mirisu i okusu, idealna za svakodnevno uživanje, a izvrsno se sljubljuju s jednostavnim predjelima i glavnim jelima spravljenih od mesa, ribe i morskih plodova te laganim desertima. U nastavku smo kušali, kako i sam naziv kaže vina za posebne prilike, a ovo je zaista bila jedna takva,  Chardonnay vrhunsko vino 2018, Traminac Principovac 2015te Traminac izborna berba bobica 2016s položaja Principovac, koja su suha, elegantna, bogata i intezivna.
 
Dobar omjer cijene i kvalitete
 
Lijepi planovi uvijek gode, a slijedom kušanoga na predstavljanju novih mladih vina možemo ustvrditi o dobrom omjeru cijene i kakvoće vina te vjeru kako će, s razlogom, a kako i očekuju, ova vina zavoljeti mnogobrojni ljubitelji mladih i svježih vina, kako na kontinentu tako i na našoj obali.
„Posebnost terroira, sortimenta, ljudi, tehnologije i konstantno unapređivanje kvalitete kao glavne strateške odrednice u svim segmentima poslovanja Iločkih podruma, učinili su Iločke podrume glavnim nositeljem razvoja Iloka kao vinske destinacije Srijemskog vinogorja, Hrvatskog Podunavlja i ovog dijela Europe i svijeta, o čemu svjedoče brojna priznanja osvojena na najprestižnijim domaćim i međunarodnim stručnim vinskim ocjenjivanjima te mjesto jedinog hrvatskog podruma ucrtanog na visinskoj karti Europe. To potvrđuju i jučerašnje tri lijepe nagrade koje nam dolaze s ovogodišnjeg International Wine Challengea iz Londona za Traminac Principovac 2015. koji je osvojio srebrnu medalju te Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011. i Traminac vrhunsko vino 2017. koji su osvojili brončane medalje” - izjavila je Karmela Tancabel, članica Uprave za marketing i izvoz, koja je nas je maestralno odvodila kroz ovu sjajnu i nezaboravnu prezentaciju.
 

Anđelka Felja

Hrvatske vode imaju novaca, a mi pijemo mutnu vodu

 
 
Jako bitno je da Hrvatska zadrži nezavisnost koja se ne će ograničiti samo na grb, zastavu i himnu; školstvo izgleda uzima pravac lijevoliberalni nasuprot identitetskom i praktičko empirijskom, poljoprivreda se gasi, demografija je u očajnom stanju, ekonomija se svela na turizam i građevinu, nažalost i građevinske spekulacije u ionako zakrčenim gradovima,vanjska politika je neprepoznatljiva - ukratko državna krvna slika je slaba. U takvoj situaciji je primarno očuvati resurse, osim stanovništva to je zemlja, voda, more, luke vodene i zračne, infrastruktura, HEP, INA, Hrvatske vode, šume (koje se počinju besmisleno kršiti).
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/51/The_Strid_-_geograph.org.uk_-_287365.jpg
Sigurnosno obavještajne službe bi trebale ponuditi kratkoročne i dugoročne procjene, te predložiti načine da se potakne demografija i sačuva i uposli kreativne, inteligentne i radno sposobne ljude, te sačuva u hrvatskim rukama vitalne tvrtke. Sigurnosno pitanje predstavlja osim vojne sposobnosti hrvatske vojske i uvoz stanovništva. To je sve teško moguće bez stvaranja nove i zdrave hrvatske elite,mislim prije svega na intelektualce, političare i poslovne ljude. Kada se tvrtke monopolisti loše vode to može voditi do njihove privatizacije (pokvarena teza da je država loš gospodar!), ali i ubrzati bankrot države i potaknuti nezadovoljstvo masa.
 
HEP je tako godinama zapuštao električnu mrežu (po pokojnom ing. Branimiru Molaku gubici u transportu su bili i do 14 % pa i više, https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/m-o/molak-branimir/3578-gubici-i-samopotronja-elektrana-u-hrvatskoj.html), hrvatski političari  su gurali projekt Gornji horizonti po kojima bi Republika srpska u BiH dobila 7 hidroelektrana snage iznad 300 MW, dok bi Hrvatska i dolina Neretve izgubili prijeko potrebnu vodu odljevom Neretve prema Trebišnjici. U Dubrovniku je ekološki i sigurnosno katastrofalni projekt HE Ombla zaslugom lokalnoga stanovništva i svjetskog stručnjaka ing. Bonaccija zasada ad acta, ali u istom gradu su se događali teški propusti.
 
HEP ima luksuzni časopis od dvadesetak straniva, bivši gradonačelnik Vido Boganović je prije 6 godina dobio 4 stranice (niti je tada bio vlast, niti je stručnjak) da hvali projekt HE Ombla. Koincidencija je da od istoga i započela cijela priča sa golfom. Prvo je izgorila nova trafostanica (neposredno nakon isteka garancije od 2 godine, pa i pegla ima dužu garanciju), sa stare trafostanice su nestali dijelovi, pa se probilo od magistrale tunel prema Srđu (selo Bosanka), što je bilo višestruko skuplje od pravca Gruž – Lapad (valjda radi golf apartmana na Srđu?) da bi nedavno (15. 1. 2019.) u HE Plat istočno od Dubrovnika u tragičnom požaru stradala trojica djelatnika i proizvodni pogon; do danas nemamo cjelovitu informaciju o uzrocima požara. (https://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/crna-kronika/doznajemo-radovi-u-he-plat-se-izvodili-bez-gradevinske-dozvole-do-tragedije-doveo-niz-propusta) Tonućem Kupske ulice u Zagrebu, HE Dobrom, sufinanciranjem vjetroelektrana ne ću se baviti u ovom tekstu, kao ni mogućim sukobom interesa Rodoljuba Lalića.
 
Tko je dogovoran za istražna bušenja (HEP ili INA) u kršu iznad Dubrovnika, i ima li to veze sa mutnom vodom koju prvi puta u našoj povijesti pijemo? Posebno pitanje je odlaganje smeća, u doba socijalizma jednostavno se bacalo i palilo uz more 2 km istočno od zidina (Orsula, Dubac), da bi danas se skladištilo smeće blizu izvora Omble. Hrvatske vode trošile su sredstva za betoniranje rječice Ljute (poslije su shvatili da je to glupost, pa su odstranili beton, op. T.T.) u Konavlima i nekih potoka u Međimurju, istodobno smo imali katastrofalne poplave u Slavoniji, gdje kanali jednostavno nisu održavani. Hrvatske vode su imale namjeru dovesti vodu na golf apartmansko naselje na Srđu; tada sam pitao na javnoj raspravi g. Negodića, ravnatelja Hrvatskih voda u Dubrovniku koliko će to koštati i kuda će te cijevi ići, cijevi velikoga profila koje moraju biti zaštićene betonom radi kemikalija koje spadaju u golf terene. Odgovoreno mi je da Hrvatske vode imaju novaca i da se to isplati, jer će dolaziti visoki računi za vodu..
 
Zeničanin ekolog i HNS-ovac Dujmović unaprijeđen je u zamjenika ravnatelja Hrvatskih voda, iako "Projekti koje su pratile Hrvatske vode, a koje je vodio Vodovod dok je Dujmović bio predsjednik uprave, svi redom su sto posto penalizirani od strane Hrvatskih voda zbog netransparentne javne nabave, dakle ovdje se radi o činjenici da je grad Dubrovnik oštećen za 16 milijuna kuna", rekao nam je dubrovački gradonačelnik Mato Franković."
 
INA je naša strateška tvrtka, događaji oko njene privatizacije su dobro poznati, ja samo podsjećam na nesretni hrvatski angažman u Siriji, pri čemu "zasluge"pripadaju Vesni Pusić, ali i Milanoviću, a gdje su u pitanje dovedeni vrlo vrijedni izvori nafte i plina na kojima je INA imala koncesiju. INA u Sibiru je isto jedna zaboravljena priča.
 

Teo Trostmann

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Ponedjeljak, 19/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1263 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević