Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Novac Agrokora je hrvatski novac

 
 
Od španjolske riječi comprador što znači kupac, nastao je s vremenom kroz poslovanje i djelovanje, vještih, spretnih, beskrupuloznih, neodgovornih, pohlepnih, prikrivenih, iskusnih i prevarantskih pojedinaca, kontaminirani mrski pojam  komprador, što predstavlja specijaliziranog vanjskog posrednika u trgovini europskih i američkih tvrtki s Filipinima, Malezijom, Indonezijom, Tajvanom i Hong Kongom.  To je naročito došlo do izražaja u Kini, gdje su domaći ljudi pomagali stranim trgovcima da ovladaju u osvajanju i eksploataciji kineskog tržišta, posebice u trgovini opijumom. Pojava i djelovanje  kompradora bio je svojevrsni politički i ekonomski fenomen, što je s vremenom palo u zaborav. Krajem XX. stoljeća ta djelatnost obnovila i se proširila na poluperiferne i periferne zemlje Europe, gdje je pod egidom tranzicije, globalizacije i privatizacije došlo do “kolonalizacije”.
https://qz.com/wp-content/uploads/2016/09/rtr4ltg0.jpg?quality=80&strip=all&w=3500
U pojedinim   državama  nastala je “kompradorska elita” koja je je postala glavni agent globalnog kapitala u slabije razvijenim zemljama, poluperiferije ili periferije svjetskog kapitalističkog sustava. Ta i takva “elita” je nudila, dala ili prodala, u bescijenje privredna, društvena i kulturna bogatstva zemlje, uvjerivši domaće stanovništvo kako je  najbolje za sve njih i za cijelu državu davanje svih resursa u ruke stranaca, jer stranci znaju, mogu i hoće,  time najbolje i najunosnije upravljati, čime je nastala eksploatacija tržišta, naročito na financijskom, bankarskom, gospodarskom, telekomunikacijskom i energetskom polju. U Republici Hrvatskoj je to naročito došlo do punog izražaja i nažalost, punih četvrt stoljeća, ostalo bez saznanja o pravoj istini i raskrinkavanja glavnih kompradora. Neki od njih su se nakon unosnog osobnog biznisa i brzog enormnog osobnog bogaćenja na štetu države, povukli, neki se primirili, neki se raznim mimikrijama sakrili, dok su oni najvještiji “uzgojili i odgojili” svoje nasljednike, koji su nedavno ponovo zajašili nove konje, osedlane starim sedlima, kako bi postali novi kompradori, na stari način, uz inovativnu kreaciju Lex specialisa, koji ih štiti kao ličke medvjede i ostalu zvjerad koja u nestajanju, od svih mogućih odgovornosti i sankcija.
 
Kompradorskim djelovanjem započelo je naše propadanje, pojačano ratom i poraćem, što druge tranzicijske zemlje nisu imale, pa su se brže oporavljale, uz napomenu kako za naše današnje stanje nije jedini krivac rat, ratna zbivanja i sva zla koje rat nosi, već naše prokletstvo, kako su nas sve naše vlade, malo pomalo dovele do ovog što imamo danas, uz njihove najbolje namjere i stalno žmirenje, kad su pojedini kompradori u pitanju.  Jednostavno se sve otimalo i otelo kontroli.  Mi smo tonuli, prema dnu, uz zagrljaj Nekoga iz svake  vlasti (trodiobne), bilo lijeve ili desne i  velikih moćnih kompradora, koji su na račun države stvarali svoja carstva. Ta gospoda su zapravo moderni kolonizatori, kojima je stalo samo do zarade. Za osobne interese pojedinci su pod motom domoljublja “prodavali”, izrabljivali, “komadali”, iznajmljivali, “reketarili” vlastitu državu i osiromašivali domaće stanovništvo, koje je dovedeno u dužničku zavisnost moćnih i bogatih, te postala obespravljena jeftina radna snaga.   
 
Kompradori su solidno stručno obrazovani, politički informirani, beskompromisni likovi, najčešće akademski ekonomisti, kojima je baza bila privatizacija, a temelj njihova materijalnog uspona  (prvi milijun) “koruptivna renta”. Uz materijalni uspon došla je  moć, kojom su počeli kontrolirati cijelu naciju, okupacijom ekonomije, politike, pojedinih medija i kulture. Svoje osobne i grupne  interese su nastojali zadovoljiti i zaštititi raznim podešenim ugovorima, naročito  ugovorima po inozemnom pravu, rješavanjem eventualnih sporova na inozemnim sudovima, putem arbitraže i daleko od svake javnosti, naročito domaće. Taj obrazac je vrlo djelotvoran, stalno se ponavlja, iz generacije u generaciju. Upravo kad čovjek pomisli da je tome konačno došao kraj, jer su došli neki novi drugačiji ljudi, sve se ponavlja u soficistiranijem obliku, što je gotovo neshvatljivo jer se cijeli proces odvija i  provodi pod okriljem države, odnosno vlade, koja pod svaku cijenu želi spasiti posrnulog gospodarskog diva, spašavanjem radnih mjesta, odstranjivanjem kanceroznog tkiva, ozdravljenjem bolesnog organizma i uspostavljenjem stručne i poštene uprave.
 
Uz najbolje namjere, strategiju i taktiku, vrhunske stručnjake (domaće i strane) financijske, gospodarske i bankarske eksperte, u jednom trenutku, ili iz samog početka sve je krenulo u pogrešnom smjeru i došlo na početak, odnosno ispod minimuma prihvatljivog, jer osim izgubljenog vremena to puno košta, kako novaca, tako živaca, ugleda, dostojanstva, vjerodostojnosti i dovodi do stupa srama dosad uglednih pojedinaca, upravljačke grupe, vrha vlasti i cijele države. Znalo se da je slučaj golem, dosad neviđen, u našoj praksi nepoznat, višestruko uslojen, složen kao cjelina i u pojedinim segmentima, kompliciran do nerazumijevanja, izvan svim mogućih i nemogućih poznatih  pravila  zakona. To sve se znalo godinama i bez ikakvih dubinskih analiza. Zašto se s tim eksperimentiralo? Zašto se to prepustilo amaterima i otjerao stručnjak sa svojom provjerenom i dokazano uspješnom ekipom za rješavanje sličnih problema? Kažu da je gospodin Álvarez bio preskup za naše prilike.  Ovo sada je jeftino, po mnogo čemu, naročito po namjerama: “Baci im bubu u uho da se ovdje ništa ne može raditi bez države. Nismo mi SAD”, savjetovalo se pregovaraču sa investicijskim fondovima i stranim bankama. Što je to, ako nije neka vrsta kompradorskog djelovanja, da i ne govorimo o obezvređivanju bitnih odrednica koje svaku državu čine državnom, javnom međunarodnom blaćenju i velikoj hrvatskoj sramoti.
 
Da ne duljim. Pokazalo se da unatoč svemu, imamo stručne, hrabre, poštene, istinoljubive nezavisne novinare i medije. Oni su savjest društva, koje bi sad trebalo pravilno  reagirati. Nema veze što svi relevantni akteri i državni dužnosnici govore kako nijedne lipe državnog novca ovaj promašaj ne košta. Čiji je to novac koji je potrošen, troši se i dalje i trošiti će se, jer se još uvijek cijeloj agoniji ne nazire kraj? Netko pametan će reći: Novac je Agrokorov? Čiji je Agrokor? Vjerojatno od vjerovnika. Čiji su vjerovnici građani…, et cetera. Sapient sat! Uz put bilo bi dobro, djelotvorno, dugoročno isplativo, poučno i povijesno opravdano, za nas i generacije koje dolaze, istražiti, analizirati i narodu objasniti  tko su bili  najveći hrvatski kompradori, u četvrt stoljeća naše samostalnosti, neovisnosti, demokracije, višestračja i suverenosti.
 

Ankica Benček

Projekt Logistički praktikum povezuje znanost i gospodarstvo

 
 
„Hrvatska gospodarska komora u razvoju logistike prepoznaje veliki potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva. Ovim projektom želimo povezati akademsku zajednicu, logistiku i gospodarstvo te pokazati da naše kompanije prepoznaju potrebu za mladim umovima kako bi bile konkurentnije na tržištu EU. Kroz rad na praktikumu prepoznat će se najbolji studenti, a svi mi ćemo imati priliku uživati u njihovim praktičnim rješenjima i nešto naučiti“, istaknuo je direktor Sektora za prometi i veze HGK Dario Soldo otvarajući Logistički praktikum, projekt kojeg su organizirali Fakultet prometnih znanosti (FPZ) i Zajednica za intermodalni transport i logistiku HGK u suradnji s tvrtkama partnerima – Atlantic grupom, Hrvatskom poštom i Zagrebačkom pivovarom.
http://static1.uk.businessinsider.com/image/5543d488dd089548258b4597/how-student-loan-debt-is-dragging-down-the-economy.jpg
„Drago mi je da ovaj projekt daje konkretne rezultate u povezivanju znanosti i gospodarstva na operativnoj razini. Naša suradnja s HGK dio je misije FPZ-a da postanemo jaka potpora hrvatskom gospodarstvu u sektoru kojim se bavimo. Zato nam je jako važno da naš znanstveni plan i proces povezujemo s našim proizvodom, a to su studenti, budući stručnjaci u sektoru. Želimo da i oni i tvrtke u kojima će raditi u praksi znaju odgovoriti na sve izazove koje moderno poslovanje nosi“, poručio je prodekan FPZ-a za znanost i vanjsku suradnju Tomislav Josip Mlinarić.
 
„Ideja projekta je omogućiti studentima dodatne kompetencije. Oni traže konkretna rješenja za zadane probleme u ograničenim vremenskim okvirima kroz timski rad. Danas ćemo vidjeti kreativnost mladih ljudi koji nemaju radnog iskustva, ali baš ta činjenica je ključna za inovativnost i razmišljanje van okvira. Ovim projektom smo studente potakli da prihvate nestandardne načine učenja koji će im biti od koristi u budućem poslovnom životu“, naglasila je Jasmina Pašagić Škrinjar, predsjednica organizacijskog odbora 4. Logističkog praktikuma.
 
Tri tima studenata su kroz mjesec dana rješavala različite probleme. Za Atlantic grupu su se pozabavili problemom komisioniranja u centralnom skladištu u Zagrebu, Hrvatskoj pošti su pomagali oko procesa distribuiranja paketa na otocima, a za Zagrebačku pivovaru su radili na optimizaciji sustava zaprimanja narudžbi. Atlantic Grupa i Zagrebačka pivovara proglasile su pobjednikom Logističkog praktikuma projektna rješenja prvog tima studenata Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kojeg su činili Maja Furdi, Nikolina Kraljević, Mislav Kralj i Ante Miloš, dok je Hrvatska pošta proglasila pobjednikom projektna rješenja drugog tima u sastavu Lucija Bukvić, Nikolina Koprivičanec, Mirko Grigić i Mislav Smolković. U trećem su timu sudjelovali studenti Nikola Šoštarec, Karlo Arbanas, Luka Lektorić i Josip Jelovec. 
 
U sklopu Logističkog praktikuma održan je i okrugli stol pod nazivom Inovativne tehnologije u logističkim procesimana kojem su istaknute prednosti i poteškoće u primjeni inovativnih tehnologija u logističkim procesima te inovacije koje će se razvijati u tom području. „Niz je iskoraka u primjeni inovativnih tehnologija u Atlantic Grupi, kao što je uvođenje voice tehnologije te priprema djelatnike za tu tehnologiju, unaprjeđivanje procesa u području nabave i skladištenja, a u budućnosti se mogu očekivati i investicije u području robotike, upotrebe dronova te automatskih vozila“, istaknula je direktorica Upravljanja lancem opskrbe Atlantic trade Darija Pizent.
 
Direktor proizvodnih i logističkih operacija Zagrebačke pivovare Dubravko Tomé istaknuo je uvođenje tehnologija u kompaniji koje će pridonijeti manjem zagađivanju i emisiji CO2 u okoliš, tehnologije električnih viličara te nabavi drona radi kontrole skladišnog prostora. „Kratkoročno ćemo raditi na unapređivanju sustava naručivanja, mehanizaciji sustava novonabavljene ambalaže, a dugoročno na drugim rješenjima korištenja energije, upotrebi električnih vozila te automatizaciji skladišta“, rekao je Tome. Izvršni direktor divizije ekspres Hrvatska pošte Mladen Puzak istaknuo je uvođenje novih strojeva za razvrstavanje pošte, logističkog centra, digitalne pošte, a postoji prostor i za daljnje investicije. „Naš je fokus na krajnjeg korisnika, a kroz Akademiju hrvatskih pošta tražimo prostor za inovacije“, rekao je Puzak. Predstojnik Zavoda za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Kristijan Rogić istaknuo je važnost razvoja inovativnih tehnologija u logističkim procesima kao i suradnju znanosti s gospodarstvom. „Radimo na primjeni softvera u skladišnim procesima i njegovoj vizualizaciji uz pomoć naočala za virtualnu stvarnost. U ovom će se području razvijati te primjenjivati i umjetna inteligencija“, zaključio je Rogić.
 

Anđelka Felja

ODLJEV MOZGOVA – Ne odlazite! Ako svi odu, tko će čuvati Hrvatsku!

 
 
Pronalazite se, možda, ovih posljednjih godina u ulozi djelomično osposobljenih stručnjaka, a nemate posla i na listi ste za čekanje; radite posao duže nego bi trebalo, a plaće su vam minimalne (ako ih uopće imate); dajete sve od sebe, a vaš trud nije uočen, a kamoli pohvaljen? Ako se još uvijek ne nalazite u ovoj poziciji, zasigurno ćete se uskoro suočiti s tim ili će se vama drage osobe naći na tom mjestu. I možda najlakši, ali zaisgurno ne i jedini izlaz, bit će „bijeg“ u inozemstvo, kao što se kaže „trbuhom za kruhom“.
https://qph.fs.quoracdn.net/main-qimg-c12d9c754a8e0242432f92e85873bcca-c
Ovakvu situaciju nazivamo tragedijom hrvatske pameti ili odljevom mozgova. Možda ćete reći da svatko ima pravo izabrati gdje će se situirati. A ja vas pitam što će se dogoditi ako svaki od nas emigrira ostavljajući za sobom pustu zemlju? Nužne su nam kratkoročne i dugoročne mjere za probitak. Nužne su nam nove jezgre razvoja i novi oblici intelektualnog poduzetništva. Potrebno je osuvremeniti obrazovni sustav. Potrebno je stvoriti moderan administrativni aparat koji bi razvio gospodarske i stvaralačke potencijale s kojima bismo imali šansu konkurirati na globalnom tržištu. A to se neće dogoditi sve dok ne zaustavljamo „odljev naših mozgova“ i dok te mozgove ne upotrijebimo u izgradnji vlastitog boljitka. Za primjer možemo uzeti informatičare čiji je bijeg iz Hrvatske svakidašnjica. Na tisuće njih odlazi u inozemstvo, vraćajući time Hrvatsku na srednjovjekovni Balkan. Razlog njihova odlaska je nemogućnost pronalaska stalnog zasposljenja, vrlo niske plaće te nemogućnost istraživanja i razvijanja u struci.
 
No, zašto mi, unatoč tome, ne bismo te mlade hrvatske snage upregnuli za postizanje vlastitog društvenog razvitka, za unaprijeđenje gospodarskih i drugih prilika u vlastitoj zemlji? Zašto bismo dopustili da drugi uživaju u djelima naših ruku kad bismo mogli sami sebi, uz malo više napora i požrtvovnosti stvoriti uvjete za bolji život? Zato, drage kolege i kolegice, ne dopustimo da naši mozgovi budu jedni od onih koji će se sutra naći u SAD-u ili kojem drugom kraju zemljske kugle. Upotrijebimo naše mozgove ovdje i sada, kreirajmo i založimo se za pozitivan preobražaj u ovoj zemlji. Upregnimo naše mozgove za poboljšanje gospodarske situacije i uživajmo u podarenim nam blagodatima. Na kraju krajeva – zašto nam jedan od razloga za ostanak ne bio bio upravo taj što drugi za ostanak ne bi bio upravo taj što drugi dolaze uživati u blagodatima naše zemlje?
Ostanimo i uživajmo i mi u njima!
Hvala!
 

Ivana Šimunović, https://biramdobro.com/otici-ili-ostati-u-hrvatskoj/

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Subota, 18/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1023 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević