Get Adobe Flash player
IDS-ov

IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

Na Dan antifašističke borbe, vladajući u Istri, hrvatskim...

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Ne zaboravimo da su svi smijenjeni ministri u vrijeme otkrivanja...

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

Fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno s...

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Plenković je previdio da je ljudima svega dosta i, naravno, krivac je...

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Srbi su prvi i jedini 1941. pobili sve svoje Židove i Srbiju Milana Nedića...

  • IDS-ov

    IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

    utorak, 30. lipnja 2020. 20:05
  • Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    utorak, 30. lipnja 2020. 14:52
  • U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    utorak, 30. lipnja 2020. 19:49
  • Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    petak, 03. srpnja 2020. 00:00
  • Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    četvrtak, 02. srpnja 2020. 14:12

Sve manje se proizvode domaće kulture

 
 
Dok hrvatski sjever ima mogućnosti da prehrani 20 milijuna ljudi dotle naš hrvatski jug naliči kamenoj pustinji. Ipak, čak i u slučaju dugotrajne ugroze ratom, terorizmom ili gripicom postoje mogućnosti koje nipošto ne treba zanemariti. Na prvom mjestu nalazi se rogač kojega postoje cijele šume u Dalmaciji. Vrlo rodna i izdržljiva biljka koja ima 60 posto prirodnog šećera, dosta magnezija i keratonina zaslužnoga za dobro raspoloženje; divna je to namirnica od koje se može izrađivati kruh, kolač, kvalitetna i neškodljiva za zube čokolada(!), dok koštice služe kao konzervans za jogurt.
https://imagesvc.meredithcorp.io/v3/mm/image?q=85&c=sc&poi=face&w=1600&h=1067&url=https%3A%2F%2Fstatic.onecms.io%2Fwp-content%2Fuploads%2Fsites%2F28%2F2019%2F10%2Fwine-korcula-croatia-vineyards-GOCROATIA0819.jpg
Na drugom mjestu je smokva, jako plodna, ukusna i zdrava namirnica, također puna magnezija. Sušene smokve su izvanredno kalorične. Maslina je najvažnije stablo juga, i njeno ulje je važno primorcima kao Arapima nafta.
Badem (mendola, menduli sl.) je zdrav, otporan i ima lijepu cijenu (čini mi se i 70 kuna kg).
Svih pet biljaka ne zahtijevaju puno vode, veliku njegu i zaštitu, plodno tlo.
Vinova loza je i Bogu draga, može je biti još više; nažalost malo je vrhunskih vinara u našim krajevima.
Limuni, mandarini, naranče, kumkvati i sl. imaju lijepu cijenu i naći će svoje mjesto na svjetskom i domaćem tržištu, pogotovo ekološki proizvedeni.
Plodovi kapare su vrlo skupi i nije mi jasno zašto ih se ne sakuplja, pa čak i uzgaja.
Paulovnija je brzorastuće drvo, dekorativno, dobro za pčele, pogodno za drvnu industriju, svestrane primjene i zgodno za sadnju uz ceste i zgrade.
Rujevina (cotinus coggygria) je nekada korištena za bojanje kože i vune, njeno žilavo drvo je vodootporno, vole ga pčele, otrovna je za stoku.
Stevija je divan nadomjestak za slador i idealna je za naše podneblje.
Bor se može rabiti za izradu terpentine, murva (dud) za svilene bube, te za drvene dijelove barki (korba, prova).
Čempres se davno već ne rabi za škrinje i drvene katove kuća.
Planika (maginja) je kao plod najbolja kozmetika za žensko lice.
Ljekovito i aromatično bilje je poglavlje za sebe (lovor, ružmarin, pelin, kadulja, smilje, koromač itd.).
Za hranu mogu poslužiti i maslačak, vodopija i kopriva, te petrovac (motar).
Višnje, šipci (nari), kajsije (jako raširene u Turskoj!), amula (đenerika, zerdelija) je bolja kao marmelada, kostela nema više ekonomskoga značaja (dobra je za ogrjev i izradu štapova), žižule (čičimci) mogli bi se više pružiti.
Dinje (u dubrovačkom kraju zovu se pipuni!), te uopće povrtlarske kulture mogle bi biti više zastupljene.
Bambus jako proizvode Francuzi, ne znam bi li se to nama isplatilo.
Maklure ima u Rusiji i Ukrajini i farmacija je traži kao tobože dobru kod karcinoma.
Solidno drvo makadamije traži znatno hladniju klimu od dalmatinske, kao i aronija.
Pistacija je iz meni nepoznatoga razloga zanemarena.
Vrijeme buhača kao prirodnoga insekticida tek dolazi,on je naša prilika za ekopoljoprivredu koju su danas bogati ljudi spremni pošteno platiti.
Ipak prava biološka vrijednost južne Hrvatske i BiH je u mogućnostima pčelarstva i stočarstva, ali radi ekocertifikata, ekonomske, stručne i financijske pomoći te organiziranoga otkupa trebala bi pomoći država; kada kažem pomoći mislim na odgovornost i kapital poduzetnika seljaka a na državu kao servis i primateljstvo.U tom bi slučaju morale postojati zadruge povezani sa jakim opskrbljivačem kao što je Agrokor.
Peradarstvo bi bilo više vezano uz seoski turizam, ljudi su pokretali i uzgoj prepelica i nojeva.
Daleko najvažnije je očuvanje prirodnih ljepota i čistih izvora voda u južnoj Hrvatskoj i BiH.Jedina karta koja nam preostaje u slučaju kiksa turističke sezone je proglašenje gospodarskoga pojasa na Jadranu, što ne bi doduše donijelo neku enormnu dobit, ali svaka kaplja oganj gasi. Naš jug danas prečesto sliči na gomilu betona i makiju koja raste bez ikakve kontrole.
 

Teo Trostmann

HNB treba preuzeti u svoju aktivu po nultim kamatama zaduženja koja  će pasti na teret državnog proračuna

 
 
Dvanaest godina nakon gospodarske krize 2008. godine, izazvane padom vrijednosti u aktivama poslovnih subjekata američkih CDO-a vrijednosnih papira (CDO - kolateralne dužničke obveze), svijet ove 2020. godine upravo potresa nova kriza izazvana pandemijom virusa COVID -19. U pojedinom državama i regijama potpuno je stao gospodarski i društveni život. Tadašnja je kriza bila financijska kriza, kriza upravljanja imovinom poduzetničkog entiteta, a ova je potaknuta medicinskim fenomenom širenjem virusa kojemu je još nepoznata terapija. Te 2008. godine CDO kolaterali bili su, potaknuti i utjecajem agencija za kreditnu ugled poduzetnika, vrjednovani kao imovina poslovnog subjekta najveće AAA vrijednosti, izjednačena s gotovinom. Na prvu naznaku da se krediti slabo otplaćuju sve je palo u vodu. Toliko o tome koliko vrijedi analiza kreditnih agencija o vrijednosti imovine gospodarskih subjekta i država.
https://ifund.lv/wp-content/uploads/2019/11/blog_cdo.jpg
Hrvatsku ova situacija pogađa kao i sve druge države, ali još pogoršana nedavnim potresom u Zagrebu i okolici koji se dogodio 22. 3. 2020. godine. Kako sanirati sve te nastale štete? Koji novac stoji na raspolaganju. Tri su moguća izvora sredstava, za otklanjanje posljedica od potresa poručuju iz Vlade. Jedan je Grad Zagreb, drugi je državni proračun, treći su međunarodna sredstva, a četvrti i sami vlasnici mogu sanirati štete na njihovim stanovima i kućama". Pred donošenjem su nova zakonska rješenja kojima se otpisuje porezni dug poduzetnicima i druga obvezna davanja. Cijena toga otpisa i ostalih rješenja procjenjuje se na između 40 i 50 mlrd. kuna. Predviđa se smanjenje rashoda državnog proračuna, prije svega plaća i drugih koji se ne uklapaju u ovu kriznu situaciju. Po ovome će porezni obveznici podnijeti glavni teret spašavanja, što znači da nam predstoji opet desetljeće mukotrpnog oporavaka i vraćanja podignutih kredita. Hrvatska pogođena novom krizom sada plaća i danak što nije provela strukturne reforme koje joj je preporučala Europska komisija tijekom desetljeća od 2008. do danas (mirovinska, zdravstvena, javne uprave, radnih prava i drugih). Sve Vlade su od reforme odustajale na reakciju interesnih sindikalnih skupina koje su vještim demagoškim trikovima i manipulacijama sloganima “iz mirovine na groblje“ i sličnima,  prikupile potpise za raspisivanje referenduma protivno  reformskim rješenjima.
 
Moglo bi se postaviti i pitanje u tom kontekstu tko Vlada Hrvatskom. Je li te grupe ili Vlada koja ima izborni legitimitet. I u izvještaju Europske komisije od 26. 2. 2020. na više se mjesta kritizira Vlada što je odustala od reforme mirovinskog osiguranja prošle 2019. godine. Isto tako, u izvještaju se navodi da „kad je riječ o gospodarskom sustizanju ostatka EU-a, Hrvatska je izgubila deset godina“,što znači da nisu provedene potrebite reforme. Učinci rasta produktivnosti rada i ukupne faktorske produktivnosti i dalje su relativno niski, a sada smo suočeno s novim izazovima. Zadnja velika kriza sličnih razmjera počela je, kako je rečeno, prije 12 godina. Bilježimo da su tada američke Federalne rezerve svu tu lošu aktivu banaka prebacile u svoje poslovne knjige dok vlasnici ne počnu ponovno ostvarivati prihod. To spašavanje nisu plaćali porezni obveznici. Sličan primjer nalazimo i u europskom modelu spašavanja. Između prosinca 2011. godine i veljače 2012. godine, Europska središnja banka je posudila insolventnim bankama eurozone 1 bilijun EUR-a u zamjenu za njihov kolateral. ECB je to učinila unatoč tome što ima u svome statutu zabranu financiranja javnog duga rizičnim kolateralima, ali postoji i iznimka od toga, koja je dobivena uz suglasnosti eurotrojke. Sve je provedeno protivno pravilima koji to zabranjuju.
 
Nije li ova kriza izazvana dosad neviđenom situacijom u svijetu,  višom silom, i potresom u Zagrebu i okolici, razlogom da se i Hrvatska odluči za takav slični model. HNB se mora uključiti u preuzimanje tereta ove krize po sličnim modelima. To je pitanje o čemu treba odlučivati službena politika kao što to rade i drugi sustavi. HNB treba preuzeti u svoju aktivu po nultim kamatama zaduženja koja  će pasti na teret državnog proračuna. Inače nam predstoji opet desetljeće sporog oporavka.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Ova užasna kriza osobito je pogodila turizam - kralježnicu naše nakaradne ekonomije

 
 
Krenimo s dobrom viješću; smatra se da će se 50.000 Hrvata vratiti iz inozemstva u domovinu, jer će Svjetska ekonomska kriza otplaviti njihova radna mjesta. Zašto je to dobra vijest? Zato jer su cijele regije u Hrvatskoj (Gorski kotar, Lika, Zagora) ispražnjene, a većini nedostaju mladi (Slavonija). Zato jer smo 2019. imali najniži natalitet u povijesti Hrvatske. Zato jer će ti radišni i pametni ljudi dati svoj glas onima koji žele stvarne promjene i ozdravljenje hrvatske od administrativne gube i ekonomske anemije. Ova užasna kriza će osobito pogoditi kralježnicu naše nakaradne ekonomije tj. turizam.
https://www.telegraph.co.uk/content/dam/Travel/2019/June/dubrovnik-cash.jpg?imwidth=480
Svaka kriza je ujedno i prilika; kineski znak za krizu je kombinacija znakova za opasnost i priliku. Kriza nas može natjerati na neugodne i uporno odgađane reforme; izgradnju manje, efikasnije i poštenije administracije, smanjivanje plaća u administraciji, uozbiljivanje zdravstvenog sustava, jačanje Imunološkoga zavoda (tu je Bandić ruku na srce imao pravo), preorijentacija školstva (pa i fakulteta) na zanimanja koja donose život i napredak, obnovu poljoprivredne proizvodnje, rezanje sredstava parazitima u nevladinim udrugama, okretanje prema kvalitetnijim oblicima turizma, zdravstvenom turizmu, seoskom turizmu (neoprostivo je da već 15 godina Dubrovnik kao biser Jadrana živi od masovnoga turizma najgorega tipa kojega prati i očajni urbanizam), pružanje prilike ljudima koji znaju poput Marijana Ožanića da unaprijede tehnologiju, uvedu inovacije, stimuliraju maloga poduzetnika; prilika za novu poreznu i obiteljsku politiku!
 
Moram kazati da nitko nije pravio alarme oko ogromnoga broja, većinom mladih ljudi, ovisnika o kladionicama, narkomana, neradnika i neženja, ili više stotina tisuća mladih, stručnih i zdravih koji su otišli iz države. Resetiranje svjetske ekonomije je stvar o kojoj ovoga puta ne ću pisati, samo je znakovito da smo sve poluge izbili sebi iz ruke prodajući državno zlato (Rohatinski), prodajući naftnu kompaniju (INA Račan, Sanader i dr.), napuštajući polja u Siriji (gđa Pusić), prodajući PLIVU (što bi nam sad značio Sumamed!), ostajući bez svojih banaka (time profit dajemo inozemstvu i gubimo priliku da sami financiramo državne projekte). Ipak ističem da ćemo previše ovisiti o drugima, Mađarima koji imaju većinski udio u INA-i, Rusima koji imaju većinski udio Agrokora, njemačkom kapitalu, MMF-u. U najoptimističkijem slučaju da se stanje normalizira do 1. lipnja, te da ostvarimo 70 posto očekivanog prihoda od turizma; i u tom slučaju se stvara proračunska provalija koju je nemoguće zakrpiti bez novih dugova; a uvjeti zaduživanja će biti nesmiljeni, lihvarski - ili ćemo se morati odreći obale, zemljišta...
 
Pogledajmo i statistiku; u Domovinskom ratu je poginulo više od 18.000 ljudi i imali smo 550.000 izbjeglica. U prometu nam godišnje pogine više od 340 ljudi, ispred nas su samo Bugari i Rumunji  https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwichq306tXoAhXTiVwKHfPxByoQFjABegQIBhAB&url=https%3A%2F%2Fwww.tportal.hr%2Fautozona%2Fclanak%2Falarmantna-crna-statistika-u-prometu-su-od-nas-u-eu-gori-samo-rumunji-i-bugari-foto-20190228&usg=AOvVaw2IJe_EnBK4Ik6oOOUma2bA. Imamo preko 300.000 alkoholičara, i tu smo na vrhu u EU-a. Naravno da mnogi i umru prije vremena zbog alkohola, ili postanu srčani bolesnici, šećeraši i dr., o nasilju u obitelji i grješkama u prometu da ne govorimo.
 
Život je rizik; uvijek se zbrajaju plusevi i minusevi; inače nikada ne bismo nikada zasnivali obitelj, izlazili na ulicu, vozili automobil, ulazili u zrakoplov, plivali, bili rudari, vojnici, pomorci, građevinci. Koja je mogućnost da ćete pasti s motora, da će vas napasti životinja (koze su smrtonosnije od morskih pasa!), da ćete dobiti AIDS (1 % stanovnika svijeta ima AIDS!). Što se tiče smrtnosti od karcinoma na drugom smo mjestu u EU-u, rak ubije svakoga četvrtoga stanovnika EU-a. Moj prijatelj, hrvatski politolog i ratni heroj Marko Mišo Mujan kaže da proizvodnju treba održati makar nosili plinske maske na radnom mjestu! Uvijek realan, pošten i nimalo sklon panici Mujan smatra da vrlo strogi uvjeti moraju biti u bolnicama i staračkim domovima, ali da će psihičke i ekonomske posljedice izoliranja zdrave populacije biti daleko teže od mogućih gubitaka. Poziva se na vodećeg francuskoga stručnjaka Didiera Raoulta. Vratimo se Koronavirusu (rat nisam unio u usporednu statistiku, kao ni umorstva).
 
Broj umrlih u svijetu (izvor ECDC): 68.796 (usporedbe radi AIDS 411.000, pobačaj 10 milijuna, TBC 1,5 milijuna kao i promet) gladuje 820 milijuna.
Broj oboljelih u Europi (EU/EEA i UK – izvor ECDC-a): 582.554
Broj umrlih u Europi (EU/EEA i UK): 47.741
Broj oboljelih u Hrvatskoj: 1222
Broj umrlih u Hrvatskoj: 16
Jasno i metodologija je sasvim upitna, pogotovo kod vrlo starih osoba i kroničnih bolesnika. Strah i panika također utječu na imunitet.
 

Teo Trostmann

Anketa

Buduća Hrvatska vlada bit će najljevija od 1945. godine. Slažete li se?

Srijeda, 08/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1159 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević