Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Mislav Kolakušić: Ovo je najtužniji dan, Hrvatska će uskoro nestati i ništa više ne će biti u našem vlasništvu

 
 
Ovo je najtužniji dan u Hrvatskoj, rekao je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić za N1, komentirajući izglasavanje nagodbe u Agrokoru i dodao da je u suprotnosti sa zakonom što je nagodbu izglasalo Privremeno vjerovničko vijeće, a ne Stalno vjerovničko vijeće i komentirao je svoj mogući ulazak u politiku. “Ovo je najtužniji dan u Hrvatskoj”, rekao je sudac Mislav Kolakušić komentirajući izglasavanje nagodbe u Agrokoru te dodao kako je u suprotnosti sa zakonom što je nagodbu izglasalo Privremeno vjerovničko vijeće, a ne Stalno vjerovničko vijeće.
http://d2l2idrff2c2gb.cloudfront.net/styles/16_9_desktop/s3/articleimages/agrokor-konzum-vans%20Cropped_1.jpg
Sporno mu je što će nekretnine tvrtki iz koncerna Agrokor prijeći u ruke stranih vlasnika. “Ostali smo bez PIK-ova, Belja, koncesija”, kazao je Kolakušić. “Tragedija će sada uslijediti jer smo ostali bez sve te imovine. Hrvatska će uskoro nestati i ništa više ne će biti u našem vlasništvu”, rekao je Kolakušić te dodao kako danas izglasana nagodba nije legitimna, ali će postati pravomoćna.
 
“Moramo resetirati naše društvo. Ako uskoro ne poduzmemo korake na ozdravljenju svih institucija, ostat ćemo bez svega. Zbog čega smo ratovali da bi sada ostali bez svega? Nikada nisam bio ljući u životu nego danas. Jedinm potpisom predajemo ono za što su ginuli ljudi”, kazao je Kolakušić te dodao kako se trebao provesti stečaj nad Konzumom, ali ne i na drugim poduzećima iz koncerna Agrokor. Na pitanje ima li političkih ambicija rekao je da će se “sigurno politički aktivirati”. “Ne znam što drugo učiniti. Nešto moramo promijeniti”, rekao je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.
 

https://www.totalno.hr/trgovackog-najtuzniji-vlasnistvu/

Održan 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj

 
 
''Potrošači danas žele živjeti duže, žele živjeti zdravije i žele konzumirati hranu primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov postavljen pred prehrambenu industriju'', rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević otvarajući 11. skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, koji je HGK organizirala u suradnji s Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za hranu.
https://static1.squarespace.com/static/53a07521e4b0212a4066a7a1/t/57b46678579fb35ec20cc563/1471440516706/
''Prema američkoj agenciji za istraživanje, tržište funkcionalne hrane iz godine u godinu raste po stopi od gotovo 10 posto. Sigurno je da se radi o trendu koji će morati pratiti i hrvatska prehrambena industrija, zato smatramo da proizvodnju funkcionalne hrane trebamo gledati kao priliku za snažniju implementaciju znanstvenih istraživanja i bliskiju suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva, što bi trebalo rezultirati povećanjem inovacija u prehrambenoj industriji'', dodao je Kovačević. 
 
„I ministarstvo poljoprivrede prepoznaje je važnost suradnje znanosti i struke kroz organizaciju skupova koji obuhvaćaju sve sudionike u sustavu kao i važnost aktualnih tema vezanih uz pitanja funkcionalne hrane“, istaknula je pomoćnica ministra poljoprivrede Jelena Đugum. Iako je trend zdravije prehrane u konstantnom porastu s obzirom na promjene u načinu života, sve je učestalija i konzumacija hrane u ugostiteljskim objektima. ''U svjetlu senzibiliziranja potrošača na nutritivnu vrijednost hrane koju konzumiraju, pružanje tih informacija na jelovnicima  u ugostiteljskim objektima može biti dodatna, relativno jeftina strategija koja barem kod dijela gostiju može dovesti do porasta svjesnosti o dodatnim mogućnostima kontrole odabira hrane'', preporučila je Greta Krešić s Katedre za hranu i prehranu Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
 
Rezultati prvog nacionalnog istraživanja opće populacije u Hrvatskoj o prehrambenim navikama u Hrvata koje je provela Hrvatska agencija za hranu pokazuju kako je prosječan unos ugljikohidrata, i muškaraca i žena, veći od preporučenog. Po pitanju unosa masti i bjelančevina, situacija je znatno bolja te je prosječan unos, ako promatramo opću populaciju, veći tek za nekoliko postotaka od onog preporučenog, no zabrinjava to što je njihov izvor najčešće svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i životinjske masnoće.
 
''Iako vlada uvriježeno mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe, nalazimo na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek zapadne zemlje: Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka te Italija, dok se na vrhu ljestvice nalaze istočne zemlje: Rumunjska, Mađarska i Češka. Međutim, u odnosu na prosjek Europske unije, Republika Hrvatska se nalazi na samom začelju konzumacije ribe te je u zemljama Europske unije manja konzumacija samo na području Mađarske i Nizozemske'', rekla je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Darija Sokolović.
 
''Morsku ribu konzumira nešto više od 16 posto stanovnika Hrvatske, dok riječnu ribu tek nešto manje od pet posto. Morska riba najviše se konzumira u Lici (konzervirana), slijede ju Istra te Dalmacija, dok se, očekivano, najmanje konzumira u Slavoniji. Međutim, i slatkovodna riba se najviše konzumira u Lici, a najmanje na području Istre. Podaci o konzumiranju vode znatno nam više idu u prilog te, ako promatramo u kontekstu Europske unije, tu se nalazimo na visokom drugom mjestu, odmah iza Češke'', rekla je Sokolović dodavši kako su, promatrajući s aspekta učestalosti konzumacije, najčešće konzumirane namirnice u Hrvata voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.
 
Na konferenciji je bilo govora i o važnosti pravilnog informiranja potrošača o prisutnosti glutena. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva poljoprivrede naglasila je kako su subjekti u poslovanju s hranom dužni davati informacije o hrani u skladu s važećim EU i nacionalnim propisima o hrani. Samo će dobivanjem točnih i jasnih informacija o prisutnosti žitarica koje sadrže gluten i na točno propisan način, poštujući jasno propisane kriterije za korištenje navoda bez glutena ili vrlo mali sadržaj glutena, krajnji potrošač na zajedničkom europskom tržištu dobiti jasnu i potpunu informaciju bitnu za donošenje ispravne odluke pri kupnji hrane prema vlastitim prehrambenim potrebama.
 

Anđelka Felja

U javnosti je prešućeno da je 4878 špekulanata, profitera i 'zaštićenih stvorova' uzimalo/dobivalo višemilijunske kredite

 
 
Bez obzira što mi je to teško priznati, budući da je bio najbliži suradnik Ivice Todorića, ministar Zdravko Marić je čini se ipak jedini ministar u Vladi koji odista zna svoj posao, zna doći u Sabor i sabornicima suvislo objasniti svoje prijedloge zakona, spremno i otvoreno odgovara na postavljena pitanja, ali je i veoma mudar u tome da ne govori o tome što ga ne pitaju, pa time lukavo izbjegava reći ono što zapravo čini meritum problema, koje svojim prijedlozima zakona namjerava riješiti. Tako je bilo i ovoga puta kada je iznosio prijedloga dvaju zakona za rješavanje pronblema blokiranih građana.
https://microjurisar.files.wordpress.com/2013/02/tarjetadecredito.jpg
I čak ne zamjeram ništa ministru Zdravku Mariću što nije rekao sve što je trebao reći, već zamjeram saborskim zastupnicima što „nastupaju sa blokiranim mozgovima“, iscrpljujući se na manje važnim pitanjima i kritikama prijedloga zakona, a nitko, baš nitko od njih nije se sjetio da zatraži objašnjenje od ministra Zdravka Marića o strukturi dugovanja tih blokiranih građana, i o rješavanju duga onih blokiranih dužnika koji čine više od polovice iznosa dugovanja. A on o tome nije govorio, jer ga nitko za to nije pitao, pa je to njegovo legitimno pravo, ali nije razumno i legitimno da oni koje smo izabrali da nas zastupaju u Saboru, ne brinu o tome što se prešućuje kada Vlada predlaže usvajanje nekih novih zakonskih rješenja. a upravo se to dogodilo ovog puta, pa je potrebno razjasniti o čemu se zapravo radi.
 
Podaci za ožujak 2018. na osnovi podataka FINA-e u svezi blokiranih građana su sljedeći:
1) Ukupan broj blokiranih građana je:   325.254
2) Ukupan dug blokiranih građana je:    43,37 milijardi kuna
3) 1,5 % ili 4878 građana duguje 51,4 % toga duga ili 22,30 milijardi kuna pri čemu svaki od tih 4878 građana ima dug veći od 1,00 milijun kuna
 
Podaci za isto razdoblje za blokirane poslovne subjekte, fizičke osobe i obrtnike su sljedeći:
4) Ukupan broj blokiranih poslovnih subjekata je 23.999
5) Ukupan dug tih poslovnih subjekata je: 12,83 milijardi kuna                       
6) Broj blokiranih poslovnih subjekata duže
    od 360 dana je 67,3 %  ili 16.148
7) Poslovni subjekti pod 6) duguju 80,8 %
     duga pod 5) ili 10,40 milijardi kuna
8) Broj blokiranih poslovnih subjekata
     do 60 dana je 12 % ili 2894
9) Poslovni subjekti pod 8) duguju 3,8 %
    duga pod 7) ili 493, 3 milijuna kuna
10) Poslovni subjekti bez ijednog zaposlenog je 63,2 % ili 15.172
11) Poslovni subjekti pod 10) duguju 67,8 % duga ili 8,69 milijardi kuna
12) Od broja poslovnih subjekata  pod 4) 35,3 % ili 8437 su pravne osobe koje duguju 56,9 % duga pod 5) ili 7,30 milijardi kuna
13) 8437 pravnih osoba pod 12) zapošljavaju 8829 radnika !
Podaci za isti period za blokirane fizičke osobe, odnosno obrtnike su sljedeći:
14) Broj blokiranih obrtnika je 15.562, imaju 7558 zaposlenika, imaju nepodmirene onaveze u iznosu od 5,5 milijardi kuna
 
Mnistar Zdravko Marić je iscrpno argumentirao 'dobročinstvo' ove Vlade glede oslabađanja od blokade stotinjak tisuće dužnika, čiji je dug manji od 10.000 kn, i 'olakšavanje' života onih ostalih do 320.376 dužnika, ali nije rekao ni riječ o onih 4878 dužnika koji duguju 22,30 milijardi duga, pri čemu svaki od njih duguje više od 1.000.000 kn?! Nije zamjeriti toliko ministru Zdravku Mariću, koliko treba zamjeriti saborskim zastupnicima, da ne postavljaju pitanja o tome kakva se poruka šalje u javnost prešućivanjem da je 4878 špekulanata, profitera i „zaštićenih stvorova“ uzimala/dobivala kredite od više milijuna kuna, vjerojatno ih i ne namjeravajući otplaćivati, sukladno svojim 'uzorima' iz vremana „blagoslovljene“ privatizacijske pljačke, kada se i na osnovi jednih „prljavih gaća“ ali „rodjačkih“, i uz dobru političku podršku moglo dobivati na stotine milijuna kredita, koje nije trebalo vraćati.
 
Šačica blokiranih duguje 22,30 milijardi duga!
 
Bilo je degutantno slušati patetično kukanje zastupnika Bunjca nad 360.000 blokiranih koji su „gladni kruha“, a istovremeno ne komentira činjenicu da šačica blokiranih duguje 22,30 milijardi duga, a vjerojatno imaju jesti i meda i mlijeka! Rasprava u svezi ove teme je samo još jednom potvrdilo da sabornici ne obavljaju posao za koji su izabrani valjanom ili ga čak ne obavljaju nikako, budući da vrijeme gube u većinom debilnim 'prepucavanjima', a ne u ozbiljno razmatranje predmeta koji im se od strane vlada 'podmeće' na izglasavanje. No pri ovakvom sastavu ovoga, a i ranijih saziva Sabora, i ne može se očekivati ništa bolje, jer ih većina ne smatra da su u Saboru radi zastupanja interesa svojih birača, već smatraju da su u Saboru radi izvršavanja obveze podizanja ruku, ne razmišljajući o tome za što glasuju, znajući samo da tako moraju glasovati po naredbama šefova stranaka. A može li biti drugačije, kada u Saboru u ime kluba HNS-a 'hvalospjeve' za prijedlog zakona „pjeva“ g. Saucha, osumnjičeni falsifikator putnih naloga?! Ne može!
 
I dok se to ne promijeni, ako se ikada i promijeni, poruka Vlade i Sabora narodu i javnosti je sljedeća: Ako „muljate“ sa neplaćanjem obveza, nemojte „muljati“ na sitno; struju, grijanje, pričuvu, telefon i slične „sitnice“ plaćajte redovito i bez otezanja, „muljajte“ na veliko; uzimajte velike kredite, zadužujte se na veliko na svim mjestima gdje imate dobre veze i „sponzore“, najbolje političke, pa čekajte da vam se nekom Vladinom odlukom to otpiše, olakša plaćanje, ili zastarom obriše.kao obvezu. A je li saborskim zastupnicima blokiran mozak odnosno jesu li im blokirane više mentalne funkcije ili se ponašaju tako radi toga što su na neke načine mentalno ili materijalno korumpirani, teško je jednoznačno odrediti, ali da sa njima nešto nije u redu to je bjelodano jasno!
 

Laslo Torma

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1045 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević