Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Rikardo Novak: Grad Hvar je oduvijek bio biser hrvatske turističke ponude

 
 
U četvrtak, 10. svibnja, započela je središnja proslava 150. obljetnice organiziranoga turizma u Hvaru, kojom Grad Hvar i TZ grada Hvara slave dugogodišnju turističku tradiciju najsunčanijeg hrvatskog otoka. Osim obilježavanja 150 godina organiziranog turizma na Hvaru, slave se još dvije velike obljetnice – 160 godina hvarske meteorološke postaje, koja je jedna od najstarijih u Europi te 160 godina od rođenja izumitelja daktiloskopije, Hvaranina Ivana Vučetića. Hvarani zaista spremno dočekuju svoje goste, pa će se tako nakon više od desetljeća obnove, otvoriti obnovljena povijesna zgrada Arsenala s najstarijim javnim kazalištem Europe, a u planu je otvaranje i nekoliko izložbi, među kojima se ističu izložbe o povijesti turizma te o prvom hvarskom meteorologu Grguru Bučiću u organizaciji Muzeja hvarske baštine.
http://www.croactive-holidays.com/wp-content/uploads/2012/11/hvar-wide1.jpg
Gradonačelnik Hvara i predsjednik gradske Turističke zajednice Rikardo Novak ističe da se za grad Hvar kaže kako je oduvijek biser hrvatske turističke ponude, zbog UNESCO lokaliteta i nematerijalne baštine, prirodnih ljepota i drugih specifičnosti, te je uvijek na svjetskoj turističkoj karti pozicioniran među deset najvažnijih odredišta u Hrvatskoj.
 
„Njegov položaj, klima, čisto more i bogato kulturno nasljeđe utjecali su na začetak organiziranog turizma još davne 1868. kada je utemeljeno Higijeničko društvo. Društvo je poticalo i pratilo razvoj turizma, utrlo mu put kao najvažnijoj gospodarskoj grani ovoga grada, sada svjetski poznatog turističkog odredišta. Hvar nije daleko, dostupan je, a sve više se okreće i stvaranju ponude ciklo, kulturnog i enogastro turizma, što već ove godine privlači više turista u predsezoni, a vjerujemo da će i u posezoni. Kako su najave za cijeli hrvatski turizam odlične, tako su i za Hvar, i veseli nas što smo ove godine blizu ostvarenju povijesnih milijun noćenja u gradu“, rekao je Razović.
 
Poput svih slavnih i dugih povijesnica, tako i hvarska povijest turizma ima svoje mitske početke. Tako grčki pjesnik Apolonije s Rodosa pripovijeda kako su otok Hvar početkom drugog tisućljeća prije Krista posjetili prvi europski putnici - mitski argonauti. Od tada pa do danas možemo pratiti brojne mijene, uzlete ali i padove turističkog života na Hvaru. U antičkom razdoblju turizam je bio ladanjskog tipa, vezan uz brojne ruralne gospodarske vile (villae rusticae) kojima je otok bio obilato posut osobito za vrijeme rimske dominacije. Tijekom srednjeg vijeka, europski turizam bio je pretežito hodočasnički. Kao važna pomorska luka na Jadranu, Hvar se tako našao na ruti brojnih hodočasnika i znatiželjnika koji su iz Venecije putovali za Svetu zemlju. Mnogi od njih ostavili su nam prva turistička svjedočanstva o Hvaru 15., 16. i 17. st.
 
U periodu od 16. do 18. st. karakteristična je obnova ladanjskog oblika turizma, pa iz tog vremena (renesanse i baroka) potječe najveći broj starijih hvarskih ljetnikovaca. Krajem 18. st. u Europi počinje rasti interes prema prirodoslovnim, etnografskim, arheološkim i općenito kulturno - znanstvenim upoznavanjem manje poznatih krajeva starog kontinenta. Meta tadašnjih europskih znatiželjnika bila je Dalmacija koja je predstavljala egzotični i neistraženi vrt južne Europe. Otok Hvar je bio posebno primamljiv, pa ga pohode znanstvenici i zaljubljenici u prirodoslovlje, koji se tu bave istraživanjima. Razdoblje od kraja 18. st., pa do kraja 19. st. stoga predstavlja period znanstvenog turizma na Hvaru. Od svih ovih istraživanja, za budućnost hvarskog turizma najznačajnija su bila klimatološka istraživanja jer su pokazala izvrsna svojstva hvarske klime i podneblja, pogodna za liječenje raznih bolesti, posebice dišnih organa. Dolaskom austrijskog liječnika iz Graza dr. Franza Ungera na Hvar šezdesetih godina 19. st., u pravom smislu je zaživjela ideja da se u Hvaru osnuje zdravstveno-turistička ustanova. Tako je 15. svibnja 1868.g. utemeljeno udruženje pod nazivom Higijeničko društvo u Hvaru (Società Igienica di Lesina, Heil - verein von Lesina). Osnivanjem Higijeničkog društva počinje era modernog hvarskog turizma. U svom programu, koji je temeljni dokument hvarskog i hrvatskog modernog turizma, Higijeničko društvo jasno je zacrtalo viziju suvremenog ugostiteljstva koje se temelji na organiziranoj javnoj brizi i nadzoru. Tako 15. svibnja 1868. predstavlja i začetak organiziranog turizma uopće, jer sličnih udruženja u Europi tada još nije bilo.
 
Za razliku od drugih zemalja, Hvar je razvijao zdravstveni turizam, te je prvi i najvažniji zadatak Higijeničkog društva od svog utemeljenja bio gradnja suvremenog lječilišnog hotela. Kako je gradnja iziskivala velika sredstva, uprava Društva u listopadu 1868. privremeno je uredila manji hotel u kući Samohod-Duboković na gradskom trgu. U međuvremenu se Higijeničko društvo obratilo bečkom dvoru za novčanu potporu u gradnji novog hotela sa željom da Carica Elizabeta bude pokrovitelj, te da budući hotel nosi njeno ime. Carica je zamolbu Hvarana prihvatila i 1869. donirala prvu novčanu pomoć. Za mjesto izgradnje odabran je prostor bivšeg kneževa dvora. Prvi dio hotela izgrađen je 1898. ali je tek 1903. g. u cijelosti uređen i otvoren. Nosio je naziv Liječilišni hotel Carice Elizabete (Cur-hotel Kaiserin Elisabeth), a raspolagao je sa 26 soba, odnosno 35 ležaja. U početnim godinama rada hotel je djelovao vrlo uspješno pa je Društvo razmišljalo o gradnji novog hotela. Brojni gosti stižu iz Austrije, Njemačke, Češke, Mađarske i hrvatskih zemalja, pa je Hvar postao značajno turističko odredište austrijske rivijere. Tada je nastala i krilatica o Hvaru kao austrijskoj Madeiri. Higijeničko društvo bavilo se i turističkom promidžbom Hvara i lječilišnog hotela. Pored brojnih letaka, godine 1899. je u Trstu na njemačkom jeziku tiskan prvi hvarski vodič, a 1903. g. novi, popraćen fotografijama i s naslovnom stranicom u boji. Ističu se ljekovito hvarsko podneblje i pogodnosti zimskog turizma, a od zabavnih i kulturnih aktivnosti nudi se noćni ribolov, streljana, kuglana, koncerti gradske glazbe, večernja zabava uz glazbu na terasi hotela ili posjet zbirci umjetnina franjevačkog samostana. Godine1914. otvoren je novi hotel Kovačić sa 30 ležaja, vlasništvo obitelji Kovačić-Ragužel, a 1906. mondensko ljetovalište Palmižanski dvorac na Palmižani vlasništvo obitelji Meneghello.
 
Djelatnost Higijeničkog društva, osim turističke koristi, umnogome je pridonijela općem uljudbenom razvitku Hvara u drugoj polovici 19.st. No unatoč početnom uspjehu, poslovanje hotela je tijekom druge decenije 20. stoljeća zapalo u ozbiljne teškoće, kako zbog rata tako i zbog stalnih dugova, pa je Društvo bilo prisiljeno prodati hotel sa svim stečenim nekretninama i pokretninama. Hotel je tako 1918. g. prodan Milanu Čanku, vlasniku hotela Royal u Zagrebu. Par godina poslije ugasilo se i samo Higijeničko društvo. Raspad Higijeničkog društva označava kraj prvog razdoblja modernog hvarskog turizma.
 
Drugo razdoblje obuhvaća period između dva svjetska rata, od 1921. do 1941. g. Vrijeme je to ubrzanog turističkog razvitka Hvara. To više nije samo zdravstveni i zimski turizam već ljetni, rekreativni i kupališni. U ovom se razdoblju grade novi hotelski sadržaji i adaptiraju postojeći, ulaže se u proširenje ugostiteljskih usluga i sadržaja (športskih, kulturnih, zabavnih). Uređuje se javna infrastruktura, obale, plaže, parkovi, šetnice, a osobit podvig bila je izgradnja suvremenog kamenog kupališta 1927. g. Turistička ponuda je široka i bogata. Hoteli tog perioda su Palace (nekadašnji Hotel Carice Elizabete), Park, Overland, Slavija, Kovačić, zatim pansioni Palmižanski dvorac i Dorotka, te brojne gostionice, kavane i individualni iznajmljivači soba. Usporedo sa Hvarom, napreduju i druga otočka mjesta poput Jelse, Starog Grada i Vrboske.
 
Razdoblje nakon 1945. godine najburnije je u turističkoj prošlosti Hvara. To je dugo razdoblje komunističke Jugoslavije ispunjeno brojnim društvenim i gospodarskim mijenama, turizam se mijenja iz korijena. Hoteli prelaze u državno vlasništvo pa se o turizmu brine država koja potiče izrazito neprofitan radničko - sindikalni turizam. Krajem pedesetih godina dolazi međutim do pomaka. Godine 1959. osniva se samostalna tvrtka Hotelsko poduzeće Hvar koja je objedinila sve tadašnje hvarske hotele. Ulaže se i u prometnu povezanost otoka, te u povezanost Hvara s drugim otočkim središtima, kao i u druge vidove infrastrukture. Proširuje se opseg turističke ponude, pa se uz ljetni, kupališni i naturizam, razvija nautički, lovni, sportski i kongresni turizam. Povećava se i opseg usluga privatnog smještaja (pansioni i sobe za iznajmljivanje). Pažnja se posvećuje i obrazovanju mladih turističkih djelatnika. Turizam poprima nove karakteristike, i možemo ga nazvati suvremenim hvarskim turizmom. Njegovo temeljno obilježje je masovnost i sezonalnost - tipično ljetni, te rekreacija - naturizam, odnosno, sunce i more. Masovni turizam krajem sedamdesetih i tijekom prve polovice osamdesetih godina doživljava svoj vrhunac, ali i u svim negativnim pojavama, tako da kraj osamdesetih obilježava stagnacija i pad turističkog gospodarstva i imidža Hvara. Kvaliteta gostiju spala je na srednju i nižu platežnu razinu, pa je dobitak bio u padu, a i turistička ponuda postajala je sve siromašnija i po kvaliteti i po vrsti. Opterećenost kreditima utjecala je na manjak ulaganja u održavanje i poboljšanje kvalitete ponude. Kako bi premostili ovu situaciju, hotelska poduzeća Hvara, Starog Grada i Jelse 1986. g. su se ujedinila u jedno - Sunčani Hvar. No hvarsko ugostiteljstvo je i dalje ostalo nekonkurentno, te se postupno se više udaljavalo od suvremenog europskog tržišta. Najkritičniji period bio je u vrijeme Domovinskog rata kada je zbog rata na području Hrvatske turistički život na Hvaru doslovno zamro. Godine 1993. još jednom se mijenja administrativno ustrojstvo otoka sa samostalnim uredima za promociju turizma - Turističkim zajednicama. Novim gospodarskim reformama promijenila se i struktura vlasništva i upravljanja, pa je 1994. hotelska tvrtka Sunčani Hvar postala dioničko društvo, a od 2005. u većinskom vlasništvu inozemne tvrtke Orco. Suvremeni turistički trenutak Hvara obilježen je velikim ulaganjima na poboljšanju turističkog smještaja, ponude i turističkog imidža Hvara u cjelini.
 
Nakon događanja ovoga tjedna, Hvar ne prestaje s bogatom ponudom kulturnih i društvenih događanja kroz cijelu godinu, pa će se tako nakon više od desetljeća obnove, otvoriti obnovljena povijesna zgrada Arsenala s najstarijim javnim kazalištem Europe. U planu je otvaranje nekoliko izložbi, među kojima se ističu izložbe o povijesti turizma te o prvom hvarskom meteorologu Grguru Bučiću u organizaciji Muzeja hvarske baštine. Posjetitelje očekuje 22. Prix Marulić, međunarodni festival igrane i dokumentarne radio-drame (19. – 24. svibnja), utrka For Trail (16. svibnja), kao i prigodni program osnovnoškolaca Lipo forsko ric (28. svibnja). U lipnju će se održati Festival mediteranske prehrane i Festival levande, kao i otvaranje izložbe Dagmar Meneghello.
 
Gradonačelnik Hvara i predsjednik gradske TZ Rikardo Novak ističe da tu obljetnicu žele iskoristiti i za repozicioniranje grada Hvara na turističkoj karti i tržištima, da i dalje, kao i do sada, ostane pomalo glamurozna i destinacija otvorena za sve, ali s većim naglaskom na bogatu kulturno-povijesnu i turističku baštinu. „Nadamo se i činimo puno toga da se pozitivni turistički trendovi nastave, a vjerujemo da će i obljetnica 150 godina hvarskog turizma za mnoge biti dodatni ili i novi motivator dolaska u naš grad i na naš otok. To nije samo naša proslava nego i na nacionalnoj razini, važna za cjelokupni hrvatski turizam“, poručuje Novak.
 

Nives Matijević

Sretni smo što Jakuševec već nije odletio u zrak od nakupljenog metana...

 
 
Umjesto ustrojenog prikupljanja i reciklaže imali smo dva velika požara u nekadašnjoj spalionici opasnog otpada na Jakuševcu i nekoliko paleža u Jankomiru, na deponiji auto-olupina. Gutali smo crni dim i sretni smo što Jakuševac već nije odletio u zrak od nakupljenog metana.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/otpad-20160427132358447.jpg
Gospodarenje otpadom postalo je u travnju politička top-tema u Zagrebu, ali i šire, no nažalost, s više-manje skromnim rezultatima. U istom mjesecu kada je EU Parlament postrožio ciljeve za recikliranje otpada, u Hrvatskoj se zaokret prema kružnom gospodarenju otpadom slabo percipira i u skladu s tim i realizira. Situacija je na primjeru velikih gradova, Splita i Zagreba, toliko tragična, da se čovjek zapita jesmo li uopće ušli u Europsku uniju i znamo li što se po pitanja otpada događa samo 20 km zapadnije od zagrebačke četvrti Špansko?! Nakon višegodišnjeg uzaludnog natezanja oko teme „spalionica ili ne“, na čemu se izgubilo jako puno vremena, krajem prošlog mjeseca zagrebački vijećnici odbili su gradonačelnikov Plan gospodarenja otpadom. Iako odluka ima i političku pozadinu, valja znati da je sustav koji Bandić želi uvesti najskuplji mogući i neracionalan jer stvara privrženost gomilanju otpada, a ne njegovo odvojeno prikupljanje i recikliranje. Milijardu kuna vrijedila bi njegova realizacija, a građanima bi računi rasli jer se ne predviđa ni kvalitetno recikliranje otpada pa ni pravednija naplata. Taj sustav na putu je da zatrpa Zagreb plastičnim kantama a sva radna mjesta koja se otvaraju nisu ona u kružnom gospodarstvu nego honorarna, u Čistoći, na evakuaciji uglavnom nerazvrstanog smeća u Centar za gospodarenje otpadom koji proizvodi gorivo iz otpada (SRF). To gorivo treba biti dovoljno kvalitetno da ga se može po velikoj cijeni spaliti u cementari ili će u protivnom biti odloženo, što znači da se stvara novi deponij gdje ga ne treba biti. U CGO-ima Marišćina i Kaštijun dogodilo se ovo drugo, jer nije lako postići dovoljno kvalitetno gorivo. 
 
No, ono što je ključno čak nije protivljenje zagrebačkih vijećnika nametanju Centra za gospodarenje otpadom - što bi bilo logično jer je izgradnja takvog centra kod Rijeke građanima donijela ogromne račune, a problema je više nego što ih je njime riješeno - već nevoljkost političara da preuzmu odgovornost i golemi otpor javnosti prema bilo kojoj vrsti projekata koji imaju veze s otpadom. Naime, Plan u Zagrebu pao je na katastrofalno iskomuniciranoj gradskoj ideji da se kod Brezovice, u blizini naselja smjesti gradska kompostana za biootpad te da se u Podsusedu, na lokaciji zloglasne stare cementare, izgradi reciklaža građevinskog materijala. Za to je javnost saznala u zadnji trenutak, iz Plana, jer je grad u urbanističkom planiranju išao linijom manjeg otpora pa nije predvidio i obradio različite alternativne lokacije. Sortirnice, kojih bi trebalo biti nekoliko diljem velikog grada zamjenjuje jedna velika, usput nagurana u CGO Resnik, koji svoj smisao ima samo ako ga se hrani ogromnim količinama nerazvrstanog otpada. Taj problem nije novost, no u prostornom planiranju pogodovalo se kojekakvim 'rodijacima' s kojima je Grad po bagatelnoj cijeni zamjenjivao atraktivno zemljište, umjesto da se odavno vodilo računa da svako naselje ima dovoljno prostora za otpad koji stvaraju njegovi stanovnici. Zato umjesto reciklažnih dvorišta svako naselje ima bar nekoliko javnih deponija glomaznog otpada koji se interventno rješavaju, a da nikada ne bude ispisana ni jedna jedina komunalna kazna. 
 
U javnosti je konsenzus postignut – smeće nećemo, a što ćemo s njim - ne znamo. Godinama je grad bez većih ambicija gurao spalionicu, a sada se pokušalo preko koljena slomiti problem koji tinja desetljećima. Zagreb je davnih devedesetih godina za vrijeme starog ZGO-a kojeg je vodio Stjepan Nikolić, imao više reciklažnih otoka nego deset godina kasnije i razrađeniju medijsku strategiju o potrebi recikliranja nego što je ima danas, a to pokazuje koliko smo nazadovali. Umjesto ustrojenog prikupljanja i reciklaže imali smo dva velika požara u nekadašnjoj spalionici opasnog otpada na Jakuševcu i nekoliko paleža u Jankomiru, na deponiji auto-olupina. Gutali smo crni dim i sretni smo što Jakuševec već nije odletio u zrak od nakupljenog metana. Imamo tisuće tona otpadnog mulja u pročistaču otpadnih voda koji godinama pročišćava oborinske vode iz kanalizacije. Otpad uglavnom ne razvrstavamo, opasni otpad izvozimo, a sada nam za utjehu gradski čelnici nude i da po cijeni od 100 eura po toni izvezemo i biootpad. Recikliranjem 10.000 tona otpada otvara se 240 radnih mjesta, spaljivanjem 40, a odlaganjem 10. Sve se to zna i sve se to ignorira, uz blagoslov Ministarstva zaštite okoliša i energetike koje jako dobro razumije problem, ali na njega ne reagira. Građani imaju vlast kakvu zaslužuju, bolje izgleda ne možemo.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Nastavljaju se pozitivni trendovi u varaždinskom turizmu

 
 
Varaždin iz godine u godinu bilježi kontinuirani rast turističkog prometa, ne samo za vrijeme najveće turističke atrakcije - Špancirfesta, već i tijekom ostalih mjeseci. Iznimka nije ni početak 2018. godine, razdoblje koje se tradicionalno smatra mirnijim dijelom turističke sezone, ali u kojem je u Varaždinu zabilježen rast dolazaka i noćenja.  
http://festival.hr/wp-content/uploads/2014/07/spancir.jpg
Naime, u prva četiri mjeseca 2018. godine zabilježeno je ukupno 7.614 dolazaka i 17.459 noćenja odnosno 22% dolazaka i 35% noćenja više u odnosu na isti period u 2017. godini. Najznačajnija emitivna tržišta u tomu su periodu bila Njemačka, Danska, Poljska, Austrija i Italija, čime se potvrđuje trend rasta interesa inozemnih gostiju ne samo za posjetu Varaždinu već za hrvatski kontinentalni turizam. 
 
Nove interaktivne instalacije projekta “Umjetnosti na ulici” - glazbena i klupe “gnijezda” 
 
Idućeg će tjedna, u sklopu projekta “Umjetnost na ulici”, varaždinski javni prostor biti obogaćen s dvije nove umjetničke instalacije - glazbenom klupom na Franjevačkom trgu i klupom “gnijezda” u Šetalištu Vatroslava Jagića. Klupe su tematski osmišljene tako da interaktivno simboliziraju različite aspekte varaždinskog kulturnog nasljeđa i identiteta. Za realizaciju projekta je Turistička zajednica grada Varaždina tijekom 2017. godine osigurala financijsku potporu Hrvatske turističke zajednice i Grada Varaždina.
 
Varaždin je bogatiji za još jednu vikend-atrakciju inspiriranu povijesnim i kulturnim nasljeđem. Uz već tradicionalnu smjenu gradske straže, koja se svakog proljeća vikendom vraća na glavni gradski Trg kralja Tomislava, popularni varaždinski Korzo, od travnja pa sve dok vremenske prilike budu to dopuštale, subotom točno podne će sa Starog grada odjeknuti pucanj topa. Dio je to novih aktivnosti Varaždinske građanske garde - “purgara”, najstarije povijesne postrojbe u Hrvatskoj, koja čini nezaobilazni dio varaždinske građanske tradicije, a od 2017. godine ima i službeni status nematerijalnog kulturnog dobra.
 
Uz to, kako i priliči Varaždinu kao gradu glazbe, i u 2018. se nastavlja projekt Glazba s balkona. Od 5. svibnja do 30. lipnja, s tri balkona u povijesnoj jezgri grada, varaždinski će glazbenici subotnju kavicu oplemeniti glazbenom kulisom koja je proteklih godina izazvala iznimno pozitivne reakcije i turista, ali i samih Varaždinaca. Ukupno će, s balkona gradske Vijećnice, Županijske palače te palače Sermage, između 10 i 12 sati biti izvedena 24 glazbena programa, po tri svake subote.
 
Proljetna događanja u Varaždinu
 
S buđenjem proljeća budi se i varaždinski kulturno-turistički program koji na pozornicu sačinjenu od ulica i trgova povijesne gradske jezgre donosi brojna događanja:
MOP Špancirfest, 17.-19.5.
Noć Muzeja, 19.5.
Međunarodna izložba bučinih ulja Alpe-Adria, 26.5.
VAFI & RAFI, 28.5.-3.6.
Dravantura - vikend avantura za zaljubljenike u prirodu, 1.-3.6.
17. Dani performansa, 7.-10.6.
Tjedan primijenjenih umjetnosti, 11.-17.6.  

MOP-Špancirfest
 
U Varaždinu se od 17. do 19. svibnja (četvrtak-subota) po sedmi puta održava MOP-Špancirfest festival multimedije, digitalnog stvaralaštva i multimedijalne kulture. Prvo je to ovogodišnje festivalsko događanje koje će otvoriti bogatu sezonu festivala u Varaždinu. MOP-Špancirfest festival je kojim se predstavljaju trendovi u audio-vizualnoj tehnologiji, a izložbe, brojna tematska predavanja i edukativne radionice samo su dio iz bogatog programa trodnevnog festivala. 
Više o programu i sadržajima MOP-Špancirfesta na https://www.mop-fest.com/
 
Objavljeni natječaji za Špancirfest i Festival varaždinskih dvorišta
Početak festivalske sezone donosi i brojne organizacijske obveze. Turistička zajednica grada Varaždina, kao organizator priprema dva ljetna festivala - Festival varaždinskih dvorišta i Špancirfest, a dio priprema su i natječaji za sudionike odnosno realizatore pojedinih programa.
Trenutačno su objavljena ukupno pet natječaja. Špancirfest je raspisao natječaje za:
1. Sudjelovanje u Kreativnici, izložbeno prodajni sadržaj u Uskoj ulici koji je otvoren do 7. lipnja 2018.
2. Zakup izlagačko-prodajnih prostora na Špancirfestu otvoren do 1. lipnja 2018.
3. Natječaj za umjetničkog voditelja i producenta Parka kreative otvoren do 25. svibnja 2018.
4. Natječaj za sudjelovanje umjetnika u Školskoj ulici - ulici umjetnika otvoren do 30. lipnja 2018.
 
Uz to, otvoren jePoziv za sudjelovanje na 4. Festivalu varaždinskih dvorišta, koji se održava 7. srpnja 2018., a prijave traju do 30. svibnja 2018.

Posjetite nas - budite informirani
Sve informacije o događanjima, novostima i turističkim projektima uvijek možete pronaći na www.tourism-varazdin.hr
 

Anđelka Felja

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Subota, 18/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1065 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević