Get Adobe Flash player
SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

Srbija ponavlja jogurt i balvan revolucije iz osamdesetih i devedesetih...

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Zašto su svi naši športaši domoljubi?

Nakon svake pobjede slave svi Hrvati koji Hrvatsku osjećaju...

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

Hrvati bi morali voljeti Hrvatsku onoliko koliko Slovenci i Srbi žude za...

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

Sve što je predsjednik HDZ-a izrekao u Velikoj Ludini velika je...

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

Tragedija je posljedak nefunkcioniranja...

  • SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    SPC na čelu noćnih kolona u Crnoj Gori i Srbiji

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:12
  • Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    Zašto su svi naši športaši domoljubi?

    četvrtak, 23. siječnja 2020. 15:09
  • Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    Hrvatskom vladaju pioniri komunizma

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:52
  • Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    Lažne Plenkovićeve poruke iz Ludine

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:45
  • Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    Uzrok slučaja Zavadlav je u političarima

    srijeda, 22. siječnja 2020. 10:39

Hrvatska industrija već nekoliko mjeseci s nestrpljenjem iščekuje nove javne pozive

 
 
Usprkos najavama o novom Pozivu za dodjelu bespovratnih poticaja za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore u industriji, poduzetnicima se nude - krediti HBOR-a.
Povezana slika
Nakon odličnih rezultata koje su u 2017. i 2018. ostvarili natječaji 'Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama' te 'Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (trgovina i turizam)', hrvatska industrija već nekoliko mjeseci s nestrpljenjem iščekuje nove javne pozive, koji se – ne objavljuju! 
 
U razgovoru s Jozom Bevandom, direktorom tvrtke Speculum koja se bavi savjetodavnim i uslugama inženjeringa, doznajemo da je na posljednjoj sjednici Odbora za praćenje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK), koja je održana u svibnju, najavljeno ponovno otvaranje natječaja za industriju. "Tada je objavljeno kako su rezultati prijašnjih poziva vrlo dobri i da je za novi osigurano oko 28 milijuna eura. Na toj sjednici je spomenuto da bi novi poziv mogao biti objavljen već u srpnju. Mnoge tvrtke su započele s intenzivnim pripremama svojih projekata, no neslužbeni rok je, kako smo doznali, prebačen na kolovoz a potom se njegova objava prestaje spominjati. Što se događa?", pita se Bevanda, dodajući kako redovito, gotovo svakoga dana razgovara s gospodarstvenicima koji iščekuju objavu novog poziva i traže odgovor na pitanje: kada će novi natječaj? 
"Držim da je neozbiljno što se komunikacija s gospodarstvom vodi na ovaj način. Hrvatska industrija zaslužuje taj poticaj i osobno smatram da je premalo takvih poziva koji potiču hrvatsku konkurentnost i održivost poslovanja", kaže on. 
 
U najavi kreditne linije za energetsku učinkovitost 
 
Sada je jasno da od dodjele bespovratnih sredstava neće biti ništa, već će poduzetnicima na raspolaganju biti krediti HBOR-a, za koje naš sugovornik kaže da ne moraju biti povoljniji od komercijalnih kredita. No, nejasno je zašto to nije tako komunicirano, ako je to ugovoreno još u ožujku. Martina Caratan, Predstojnica Ureda Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ističe kako je u ožujku HBOR s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svrhu provedbe financijskog instrumenta 'ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike', potpisala Sporazum o financiranju razine I. 
"Financijski instrument trenutačno se nalazi u završnoj fazi procesa javne nabave za odabir poslovnih banaka za provedbu te se produkcija kredita očekuje 2020. godine. Odabrane banke će u provedbi ovog financijskog instrumenta obavljati administrativne, platne i poslove osiguranja za ESIF sredstva u kreditu te osigurati traženi omjer financiranja 50 : 50. Prema navedenom, u konačnici će u sklopu ovog financijskog instrumenta krajnjim korisnicima biti dostupno oko 500 milijuna kuna sredstava po izrazito povoljnim uvjetima, dakle, niže cijena financiranja, bez redovnih naknada", objašnjava ona. 
 
Iscrpljena sredstva
 
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao posredničko tijelo razne I, koje je zaduženo za definiranje uvjeta dodjele i dodjelu sredstava koja su Hrvatskoj dostupna u investicijskom prioritetu '4b Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u poduzećima' iz OPKK 2014 - 2020, trenutačno nema na raspolaganju sredstava za još jednu objavu poziva za dodjelu bespovratnih sredstava poduzećima u svrhu ostvarivanja tog cilja. 
"Naime, pozivima koji su objavljeni u 2017. i u 2018. godini za ukupno 144 poduzeća ugovorena je dodjela bespovratnih sredstava koja je iscrpila sva sredstva na raspolaganju. Napominjemo da je sporazumom o financiranju koji je potpisan 6. ožujka između Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova i HBOR-a najavljena kreditna linija za financiranje predmetne vrste projekata", kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, dodajući kako je razlika između kreditne linije i bespovratnih sredstava i da se kreditnom linijom vraćaju sva dobivena sredstva (potrebna za cijelu investiciju), ali s povoljnijom kamatom. 
"U shemi bespovratnih sredstava investitor bespovratno dobiva udio sredstava (udio ovisi o vrsti ulaganja i veličini poduzeća ali je kroz provedena dva poziva bio prosječno 52%), a ostatak sredstava investitor mora osigurati sam. Dodatno je odobravanje kredita i provedba projekata nešto jednostavnija kroz kreditnu liniju. Koja od shema je povoljnija mogu samo procijeniti investitori", ističu u MZOE-u. 
 
Bespovratni poticaji - poticajni krediti 
 
Iako su poticajne kreditne linije važne i poželjne za razvoj svakog gospodarstva, Bevanda se ponovno pita je li njihov učinak usporediv s učinkom bespovratnih poticaja? Dosadašnji pozivi za dodjelu bespovratnih poziva tražili su cjelovitost projekata i prijavljenih mjera, što je osiguravalo da se konačni rezultat projekta može jasno mjeriti u ostvarenim uštedama. "Plasirati našoj industriji financijska sredstva koja kasnije moraju vraćati, ne može biti zamjena za bespovratne poticaje", naglašava on, smatrajući kako bespovratni poticaji generiraju u prosjeku dva puta veće projekte uz istu razinu vlastitog ulaganja, te povećavaju visinu ukupnih investicija u domaćem gospodarstvu. 
"Krediti se najčešće oslanjaju na valorizaciju financijske sposobnosti gospodarstvenika da uredno vraća kredit, a manje na cjelovitost samog projekta i njegov učinak u smanjenju potrošnje energenata. Sustav dodjele bespovratnih sredstava osigurava petogodišnje praćenje očuvanja projekta (kao što je korištenje nabavljene opreme u istu svrhu, zadržavanje kategorije poduzeća i sl.), kreditna linija to do sada nije imala i praktički omogućuje da se oprema nabavljena poticajnim kreditom ubrzo proda ili da se proda cijeli pogon, i postavlja se pitanje smisla cijele priče. Nadalje, velike tvrtke se ionako mogu samostalno zaduživati po povoljnijim uvjetima od HBOR-ovih, što dodatno umanjuje popis potencijalnih korisnika takvih kredita", komentira Bevanda. 
 
Poznata metodologija 
 
'Grant shema' s dodjelom bespovratnih sredstava polučila je izvrstan okolišno - energetski učinak koji će Hrvatskoj biti iznimno potreban u trenutku kada bude trebalo dokazati do koje su mjere dostignuti ciljevi Europske unije 20-20-20. Možda će slične učinke imati i najavljena kreditna linija, ali možemo li si priuštiti rizik da neće, ponovno se pita Bevanda. 
S oko 500 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava, nastavlja on, 144 poduzeća je potaknuto na investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. S 35 milijuna eura koji su namijenjeni za europsku komponentu u financijskom instrumentu procjena je da se može dodijeliti 70-ak kredita, tvrdi. Na svibanjskoj sjednici Odbora za praćenje OPKK 2014. - 2020.', najavljena je izmjena operativnog programa koja bi MZOE-u dodijelila dodatnih 28 milijuna eura za dodatni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava industriji. 
"Ako postoji 'višak' od 28 milijuna eura u operativnom programu, bilo bi ispravno (pošteno) da ih se dodijeli poduzećima koja kroz plaćanje poreza ionako najveći dio tih sredstava vraćaju nazad državi. U tom slučaju, dodjela sredstava provodila bi se prema metodologiji koju gospodarstvenici već poznaju i na koju su već jednom izvrsno odgovorili, a i koja jamči da su utrošena sredstva utrošena u svrhu za koju su namijenjena. Objavom još jednog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava otvorila bi se mogućnost za dodatnih 70-ak projekata, i za očekivati je da postoji toliko poduzeća u Hrvatskoj koja su zainteresirana za pokretanje cjelovitih energetskih projekata i jačanje vlastite konkurentnosti", predlaže on. 
 
Jačanje konkurentnosti je proces, a ne cilj
 
Tvrtka Tehnix je jedna od dobitnica bespovratne potpore za provedbu projekta prijavljenog na Poziv 'Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama' koji je objavljen krajem 2017. godine. U toj kompaniji ističu kako su vrlo ponosni na to što su ostvarili pravo na bespovratnu potporu. 
"Rezultati provedenog projekta već su sada vidljivi i značajno će olakšati poslovanje tvrtke u budućem razdoblju. Tehnix trenutačno zapošljava 450 zaposlenika i svoje proizvode plasira na tržite Europe i svijeta, zbog čega je izuzetno bitno na svaki način utjecati na smanjenje troškova proizvodnje, kako bi naši proizvodi održali konkurentnost na tržištu. Pozitivni rezultati projekta najviše se očituju u jačanju energetske učinkovitosti i smanjenju troškova energenata", kažu u Tehnixu, dodajući kako im je drago što Hrvatska objavljuje natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava koja potiču energetsku učinkovitost jer ona predstavlja važan segment kružnoga gospodarstva i izravno utječe na konkurentnost poslovanja, a samim time i održivost domaće proizvodnje. 
"Na novi poziv se namjeravamo prijaviti sa svojim novim projektom u segmentu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora i nadamo se da će se ovakvi pozivi nastaviti objavljivati i u budućnosti, jer jačanje konkurentnosti predstavlja proces a ne cilj, što posebice vrijedi za tvrtke okrenute izvozu, kao što je Tehnix", zaključuju u kompaniji. (www.energetika-net.com)

U igri je nezamislivo veliki novac

 
 
U pozadini britanskog povlačenja iz Europske unije nije samo zaštita novostvorenoga britanskog carstva poreznih oaza u čijem središtu je sam poslovni div City of London, nego i nesmiljeni rat financijskih središta moći za nadzor financijskih tijekova suvremenoga svijeta  i udjela u globalnoj financijskog industriji. Nakon otvaranja pitanja Brexita planuo je rat između britanskog financijskog središta City of London i njemačkog Frankfurta za privlačenje i kontrolu kapitala. U igri je nezamislivo veliki novac. Procjenjuje se kako je ulog oko kojega se vodi nadmetanje vrijedan oko 46 bilijuna eura i stoga se obje strane, i London i Berlin, grčevito bore da što veći dio bogastva privuku u svoja financijska središta.
http://prod-upp-image-read.ft.com/450abd68-d997-11e5-a72f-1e7744c66818
Bilijuni eura koji se vrte u igri s Brexitom samo su još jedan pokazatelj  istinitosti tvrdnje da je Brexit najveći  geoekonomski i geopolitički događaj u Europi nakon pada Berlinskog zida. Stoga infantilne prezentacije vodećih medija o britanskoj zbunjenosti i očaju s neskrivenim sugestijama o nadmoći Europske unije nemaju blage veze s pameću i stvarnim činjenicama, i služe isključivo u propagandne svrhe s ciljem prikrivanja pred javnošću značaja događaja koji je pokrenut  mimo volje vodeće politike Europske unije i koji Bruxelles pokušava kontrolirati. Tko god imao prednost u nadmetanju i tko god prevladavao u započetom nepovratnom procesu odvajanja Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije, dakako ukoliko ne dođe do radikalnih zaokreta, preuzima tešku odgovornost za moguće katastofalne posljedice, ne samo za zaraćene strane nego i za cijelu Europu. Krene li sve po zlu posljedice bi mogle biti nesagledive, kako ekonomske, tako u nastavku eventualanih rizičnih zbivanja i političke,  a na koncu i sigurnosne.
 
Berlin priželjkuje i potiče preseljenje brojnih banaka i drugih financijskih institucija iz Londona u Frankfurt na Majni – svoje i EU financijsko središte u kojem je i sama Europska središnja banka,  kako bi ono postalo najjače bankarsko središte u Europi. Njemačka politika procjenjuje da će zbog Brexita doći do masovnog preseljenja financijskih institucija koje su sada smještene u Londonu u Frankfurt. Na tome Njemačka i Europska unija rade  od same objave referendumskih rezultata o Brexitu, znajući da će do izlaska Ujedninjenog Kraljevstva iz Europske unije sigurno doći, da je to samo pitanje vremena i modaliteta i ne žele  propustiti šansu koja im  se pruža. U tu svrhu Europska unija je donijela propise prema kojima se financijske transakcije unutar EU mogu samo obavljati od strane pravno neovisnih financijskih subjekata unutar neke države članice EU. Europski mediji prethodnih godina uporno  su izvjećivali javnost kako se očekuje „veliki financijski stampedo iz Londona prema   Frankfurtu“ („Der Spiegel“- 17. listopada 2016. godine),  i „kako  su pred Londonom olujna vremena“, kako u siječnju 2017. godine predviđa vodeći njemački poslovni list „Handelsblatt“. Već u rujnu 2018. godine  „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ optimistički objavljuje da finacijsko središte Frankfurt raste. Tada, u rujnu prošle godine,  njemačka kancelarka Angela Merkel pružila je punu političku potporu privlačenju kapitala iz Londona prema Frankfurtu izjavljujući kako će “savezna vlada podržati Frankfurt i saveznu državu Hessen u njihovoj  daljnjoj pretvorbi u atraktivno njemačko i europsko  financijsko  središte, sposobno privući nove poslove“. Tvrdilo se da će, primjerice, američka investicijska banka Goldman Sachs smanjiti broj svog londonskog osoblja na pola, da se švicarska UBS priprema preseliti najmanje tisuću svojih zaposlenika iz Londona na kontinent. Procjene financijskih institucija i savjetnika, kao i europskih tiskovina, tvrdile su da bi London mogao izgubiti zbog Brexita oko 70 tisuća od približno 400 tisuća radnih mijesta u financijskom sektoru koliko ih je imao prema podacima iz 2014. godine. London se s New Yorkom, inače,  izmjenjuje na položaju prvog i drugog globalnog financijskog centra. Iako je Frankfurt uspio napredovati do desetog mjesta on debelo zaostaje za britanskom metropolom, a napuštanje Ujedinjenog Kraljevstva članstva u EU otvorilo je očekivanja da bi Frankfurt mogao napredovati na toj listi globalnih financijskih igrača.
 
London poduzima protumjere kako bi kapital zadržao u svojim rukama što mu,  kako se čini, i nije pretjerano teško, jer je u daleko manjoj mjeri ograničen financijskom regulativom nego Njemačka i Europska unija. Uostalom, cijela konstrukcija britanskog  financijskog poslovanja temelji se na deregulaciji tržišta i pretvaranju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih jurisdikcija u veliku poreznu oazu ili porezno utočište. Iako se unaprijed Ujedinjeno Kraljevstvo prikazuje kao gubitnika, i Europska unija je izložena jednako visokom riziku koji sa sobom, uostalom, nosi svaki rat, pa tako i ovaj za nadzor bogatstava između Londona i Frakfurta.
 
Čini se kako je, barem za sada, priželjkivani  masovni bijeg kapitala iz Londona prema Frakfurtu izostao i da opcije Njemačke i  Europske unije u procesu raskida s Ujedinjenim Kraljevstvom u ovome trenutku i nisu tako sjajne kakvima se žele prikazati. Brexit će za trećinu smanjiti udio Europske unije na tržištima kapitala, a što se tiče same Njemačke vrlo vjerojatno će preusmjeriti odnose unutar EU u korist Francuske. Konkretno, Brexit će zbog odlaska Ujedinjenog Kraljevstva umanjiti udio EU na globalnom tržištu kapitala na razinu od 14 posto, što je otprilike 1/3 udjela SAD-a i približno jednako udjelu Kine. Povlačenjem Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije ekonomija EU bit će još više izložena bankarskom sektoru, a kako je London zauzimao prvo mjesto u bankarskom i financijskom sektoru Europske unije s 31 posto udjela, nakon njegova odlaska pozicija Ujedinjenog Kraljevstva prebacit će se na Francusku koja ima 24 posto udjela u ukupnim aktivnostima na tržištu kapitala Unije. Njemačka će, tako, na tom području biti iza Francuske, jer na tržištu kapitala Europske unije sudjeluje s 19 posto. Promjena pozicija i izbijanje Francuske na prvo mijesto udjela na financijskom tržištu EU neizbježno će dovesti i do debalansa do sada uspostavljenih odnosa između Francuske i Njemačke kao okosnice cijele geoekonomske i geopolitičke konstrukcije Europske unije.
 
Unatoč naporima Berlina i Europske unije da potakne banke i druge financijske institucije da se zbog Brexita presele iz Londona u Frankfurt i druga središta financijske moći Europske unije preseljenja su bila minimalna. Tako početkom ove godine  novinska agencija, specijalizirana za financije –  „Bloomberg“ otkriva da financijske institucije poput  JPMorgan Chase & Co.  i Deutsche banke planiraju u ovome trenutku  na europski kontinent iz Ujedinjenog Kraljevstva preseliti svega 400  do 500 radnih mijesta, što je jedva deset posto od najava iz 2016. godine. Tada su financijski stručnjaci tvrdili da će London vjerojatno izgubiti više od 200 tisuća radnih mijesta u financijskom sektoru. Sada savjetnici iz tvrtke za financijski konzalting „EY“ predviđaju da će iz britanskog financijskog sektora u preostalih 27 članica Europske unije biti preseljeno 7 do 10 tisuća radnih mijesta. Tako će, zapravo, London izgubiti manje od Deutsche banke koja je zbog svoje krize već objavila da će ukinuti 18 tisuća radnih mijesta, od čega možda čak 6 tisuća u Njemačkoj. Prema posljednjim procjenama, u rujnu 2019. godine financijski sektor u Londonu zapošljava 700 tisuća ljudi, dok Frankfurt, koji vodi rat s britanskom prijestolnicom i pokušava profitirati od Brexita zapošljava oko 70 tisuća ljudi. Očito London i dalje drži prednost u velikom  ratu za financijska tržišta koji se vodi između  Londona i Frankfurta.
 
Ustvari London, kao financijsko središte u nekim je aspektima postao još važniji. Ulaganja u britanske „fintech tvrtke“ prasla su za 153 posto. Ona su, naime, u 2017. godini iznosila više od 1,6 milijardi dolara, a u 2018. godini dostigla su iznos od 3,3 milijarde dolara što je čak 56 posto ukupne vrijednosti uložene u taj financijski sektor u cijeloj Europi. Financijska tehnologija, koja se često skraćuje nazivom fintech, je korištenje novih tehnologija u cilju konkuriranja  tradicionalnim financijskim metodama u pružanju financijskih usluga. Fintech je nova financijska industrija koja primjenjuje tehnologiju za poboljšanje financijskih aktivnosti. Pojmom „fintech“  također se može obuhvatiti bilo koje novo tehnološko riješenje koje poboljšava procese financijske usluge u skladu s različitim poslovnim situacijama u realnom vremenu.
 
Brexit nije bezazlena igra izazvana zbunjenim, neinformiranim i, kako neki kažu politički nepismenim britanskim glasačima, nego je pažljivo osmišljen dugoročni proces repozicioniranja Ujedinjeng Kraljevstva na globalnoj razini, premještanjem težišta njezinog djelovanja s europskog kontinenta na pomorske sile SAD, Australiju i sustava tkzv. anglosfere. Potrebno je znati da već danas taj sustav savezništava koji se neformalno naziva „Five Eyes“ koji čine Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Australija, Novi Zeland i Kanada, ima izgrađen učinkoviti specijalni sustav razmjene obavještajnih informacija koje se ne dijele s drugim partnerima, čak niti sa članicama NATO-a. Britanska strategija odavno je bila držati distancu od Europe izgradnjom tog posebnog vojnog i obavještajnog odnosa sa SAD-om i drugim članicama anglosfere.  Upravo tu strukturu Velika Britanija vidi kao alternativu Europskoj uniji. Ona je pravi cilj britanskog napuštanja Europske unije. U njoj neće biti ograničena njemačkim utjecajem i finacijskom regulativom pa će slobodno moći razvijati svoje off-shore poslovanje kao temelj svog financijskog sustava i izvor nepresušnog bogatstva, jer jednostavno rečeno, dok je na svijetu lupeža među državnicima, poreznih bjegunaca, kriminalnih i terorističkih  struktura bit će potrebe spremanja njihova novca u sigurna utočišta. A Ujedinjeno Kraljevstvo i njegove financijske institucije već široko reklamiraju svoje nove mogućnosti poslovanja po tom smjeru koje će im otvoriti izlazak iz EU.
 
Nije zanemariva niti gospodarska moć toga bloka sa SAD-om, Australijom, Novim Zelandom i Kanadom, koji će u budućnosti biti formuliran kao prilično labavi ekonomski i sigurnosni savez. Kada mu se pridruži Ujedinjeno Kraljevstvo i kada  sklopi planirani specijalni trgovinski sporazum sa SAD-om kao svoj prvi korak u integraciji, njegova težina u svjetskim poslovima bit će ogromna. Prema „World Economic Outlocku“ za 2019. godinu, objavljenom od strane Europske komisije, blok Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda ima ukupni BDP od 27,5 bilijuna dolara, a BDP čitave Europske unije gotovo je upola manji i iznosi 15,9 bilijuna dolara.
 
Taj kompleks anglosfere, potpuno je izvjesno, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije pokušat će kontinentalno izolirati Europsku uniju predvođenu Njemačkom, ometati njezine smjerove projekcije geoekonomske i geopolitičke moći prema Aziji i pokušati umanjiti njezin utjecaj na globalnoj razini, kako ne bi postala globalni igrač sposoban ugroziti interese SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i njima pridruženih sila i saveznika.
 

Mario Stefanov, https://www.geopolitika.news/analize/mario-stefanov-city-of-london-vs-frankfurt-am-main-rat-financijskih-carstava/

Kada će Hrvatska konačno objaviti Nacionalni energetski klimatski plan?

 
 
Početak je listopada a još nema javne rasprave o završnoj verziji dokumenta koji je za državnu energetsku politiku puno važniji od Energetske strategije. Prema reviziji nacrta Europska komisija nam je poručila da nema više prostora za deklarativne politike - traže se projekcije, precizne brojke i jasne mjere za put prema niskougljičnom društvu.
https://carbonmarketwatch.org/wp-content/uploads/2018/09/NECP_snap.png
Hrvatska kao članica EU-a ima obvezu da do kraja godine usvoji i Europskoj komisiji pošalje konačnu verziju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) za razdoblje 2021.- 2030. Iako je resorni ministar u više navrata najavio objavu njegove završne verzije, baš kao i završnu verziju Energetske strategije, to se do danas nije dogodilo, a čini se da "škripi" zbog nedovoljne ambicioznosti oba dokumenta, koji ne odražavaju do kraja niskougljične europske ciljeve. 
 
Manje je poznato da nacionalna energetska strategija u EU nema formalnu važnost kao NECP, a nacrt našeg plana loše je prošao u škarama Europske komisije. Nacionalni energetski i klimatski planovi provedbeni su dokumenti ciljeva Energetske unije i sada se donose prvi puta. Zajednički im je cilj osigurati da zbroj nacionalnih doprinosa predstavljenih u konačnim nacionalnim planovima odgovara barem ciljevima dogovorenima na razini EU-a (32 % za obnovljive izvore energije i 32,5 % za energetsku učinkovitost). 
 
Planovi ispod EU-ovih ciljeva 
 
Planovi ujedno reflektiraju obaveze prema Pariškom sporazumu koji predviđa za 40% manje emisija do 2030. u odnosu na razinu 1990. Ti bi dokumenti trebali osigurati jasnoću i predvidljivost za tvrtke i financijski sektor kako bi potaknuli potrebna privatna ulaganja u energetiku i energetsku učinkovitost, njihova provedba je obvezujuća. Planovi će također olakšati programiranje država članica za financiranje iz sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021.- 2027. pa je njihova važnost tim veća. Jer što nije u planu - neće moći tražiti ni financije, a to je za našu siromašnu zemlju esencijalno. 
 
Komisija je u lipnju objavila ocjenu nacrta planova država članica te je sagledala njihov zajednički doprinos ispunjenju ciljeva. Konstatirala je da nacrti NECP-ova u svojem trenutačnom obliku nisu dostatni za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora. Naime, u slučaju obnovljive energije postoji mogućnost da su planirani doprinosi preniski za čak 1,6 postotni bod, a u slučaju energetske učinkovitosti za čak 6,2 postotna boda (u slučaju potrošnje primarne energije) ili 6 postotnih bodova u slučaju potrošnje krajnje energije. Države članice su dobile šest mjeseci za donošenje ambicioznijih nacionalnih planova. 
 
Što je Hrvatska napisala u nacrtu NECP-a 
 
Reviziju je dobila i Hrvatska, koja još na javnu raspravu nije stavila poboljšanu verziju NECP-a. Hrvatskoj se preporučuje da detaljnim i brojčano iskazanim politikama i mjerama podupre svoju ambiciju od 36,4% udjela OIE za 2030., kao i da poveća ambicije u sektoru grijanja i hlađenja te u prometu, gdje smo daleko ispod ostvarenja EU cilja do 2020.. Trebala bi navesti pojedinosti i mjere kojima se omogućuje potrošnja vlastite proizvodnje zelene energije. Također, stoji da bi trebali biti ambiciozniji u smislu smanjenja konačne i primarne potrošnje energije te uštede energije, uz procjenu učinka u kojoj bi se napravile projekcije očekivanih ušteda u realističnom vremenskom roku. Traže se mjere za likvidno veleprodajno i maloprodajno tržište poticanjem tržišnog natjecanja te nacionalni ciljevi za financiranje podupiranja inovacija i istraživanja (sic – tu jaaako loše stojimo). 
 
Također se navodi da bi Hrvatska u svom NECP-u trebala navesti sve subvencije za energiju, uključujući subvencije za fosilna goriva te poduzete i planirane mjere za njihovo postupno ukidanje. Također, navodi se da Hrvatska nije navela procjene broja energetski siromašnih kućanstava kako bi se uopće procijenila potreba za radom na tom segmentu te procijenio napredak. Kada se sve to uzme u obzir, jasno je da je hrvatski nacrt bio uglavnom deklarativan, a to u NECP-u ne prolazi. Snaga tog plana daleko je veća od Strategije, oko koje se podiglo puno prašine, a uskoro ćemo vidjeti kako se doista trasira hrvatska energetska politika.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Ponedjeljak, 27/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1558 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević