Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Bila bi moguća ravnomjernija raspodjela troškova i koristi među proizvođačima emisija

 
 
Europska unija je na odličnom putu da postigne cilj od 20% manjih emisija do 2020. godine u odnosu na razine iz 1990. godine i proizvodeći petinu energije iz obnovljivih izvora. Međutim, da se postigne cilj od 40% godišnjeg smanjenja emisija do 2030. godine države članice trebaju 'snažniju' politiku od trenutne. Prema tome, napravljena je studija instituta za istraživanje Grantham Research Institute on Climate Change and the Environmenti Centre for Climate Change Economics and Policyna Londonskoj školi za ekonomiju i političke znanosti kako postići takav ambiciozni cilj. Njihov zaključak je da bi se Europska unija trebala fokusirati na uvođenje poreza na ugljik umjesto davanje naknada za obnovljive izvore energije radi dekarbonizacije elektroenergetskog sektora.
http://marianopolisworldreview.com/wp-content/uploads/2016/11/carbon-tax.jpg
Naime, izvješće naglašava da obnovljivi izvori, kao što su Sunce i vjetar, postaju sve više konkurentni u odnosu na fosilna goriva i uskoro im neće više biti potrebne naknade. Zbog toga, izvješće predlaže da je porez na ugljik više učinkovitiji način smanjenja emisija uz korištenje 'čišćih' izvora energije. Tako će se svi koji proizvode manje ugljika tretirati jednako, što će rezultirati ravnomjernijom raspodjelom troškova i koristi među njima. Također, analiza je pokazala da je porez na ugljik troškovno učinkovitiji u odnosu na porez na ugljen, potrošnju električne energije i posebne poticaja za primjenu tehničkih rješenja. Pri tome treba napomenuti da je izvješće pokazalo da Danska, Njemačka i Velika Britanija imaju najrealnije planove za dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora. Uz to, Francuska, Španjolska i Italija rangirane su u sredini, dok Poljska i Češka imaju planove koji se najvjerojatnije neće ostvariti. U konačnici istraživanje je pokazalo da kako bi se izbjegla moguća opozicija javnosti na poreze na ugljik potrebno je njegovo polagano predstavljanje i uvođenje, uz probna razdoblja, objavio Energy Live News. (www.energetika-net.com)

Dio jadranske obale bit će potopljen, Gorski kotar i Lika postupno će dobiti umjereno topla ljeta

 
 
Za 50 do 100 godina mnogi će ljudi seliti u Gorski kotar, jer će zbog globalnog zatopljenja planinska područja u Hrvatskoj do kraja stoljeća dobiti klimu kakva je danas na kontinentu, dok će u priobalnom području temperature biti sve teže podnošljive za život, rekao je stručnjak za ekologiju Roman Ozimec na skupu o klimatskim promjenama, kojeg su priredili udruga Eko Kvarner na čelu s Vjeranom Piršićem te veleposlanstva Francuske i Kanade u Hrvatskoj, prenosi Novi list. "Očekuje se da će prosječna temperatura na Zemlji do kraja stoljeća porasti 1 do 4 stupnjeva Celzija, a razina mora bit će viša oko 17 centimetara, koliko je porasla i u prošlih stotinjak godina", dodao je Mirko Orlić, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
http://www.worlddreambank.org/D/DUBEURO.JPG
Poznata »Jadranska poplava« od 1. prosinca 2008. godine, koja je jako pogodila Veneciju, kao i ovogodišnje poplave na našoj obali, u budućnosti će biti sve češće i dugotrajnije, upozorio je Orlić. Da hrvatska Vlada klimatske promjene shvaća vrlo ozbiljno, upozorio je pomoćnik ministra okoliša i energetike Igor Čižmek, ističući da je Hrvatska jedna od triju europskih zemalja koje bilježe najviše šteta od posljedica globalnog zatopljenja, među kojima su učestale poplave, bujice, suše i požari. Prema izračunu Orlića, štete od klimatskih promjena u Hrvatskoj do kraja stoljeća iznosit će barem milijardu dolara, a ako ništa ne poduzmemo za njihovo ublažavanje, penjat će se na devet milijardi dolara. "Ekstremno toplo ljeto, kakvo smo imali 2003. godine, već od sredine stoljeća postat će normalna pojava", istaknuo je Ozimec. Dok će dio jadranske obale biti potopljen, Gorski kotar i Lika postupno će dobiti umjereno topla ljeta s umjerenim oborinama, ako se ostvare prognoze stručnjaka. Današnja goranska klima zadržat će se samo iznad 1.200 metara nadmorske visine. Hrvatska bi klimatske promjene trebala iskoristiti za revitalizaciju slabo naseljene gorske Hrvatske, za obnovu njezinog stanovništva i gospodarstva, poručio je Ozimec, koji vodi Društvo za istraživanje i očuvanje prirodne raznolikosti Hrvatske.
 
Zbog promjene klime posljednjih se godina silno povećao broj turista u gorskim područjima, uočio je Nedjeljko Pinezić, član udruge Eko Kvarner. On smatra da se turizam na taj način polako vraća svojim počecima, kada se na ljetovanje odlazilo u planine, a zimovalo se na moru. Da bismo ublažili posljedice klimatskih promjena, kaže Pinezić, država i lokalne zajednice moraju se dobro organizirati za borbu protiv sve češćih suša, požara, poplava, pijavica i ostalih nepogoda. "Najvažnije je naše ljude vezati uz zemlju, osobito mlade u ruralnim područjima, koji se najviše iseljavaju. Obitelj je osnovna ekonomska i socijalna zajednica društva, pa ona zaslužuje najveću potporu u Hrvatskoj, istaknuo je Pinezić. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska u tom sklopu treba poticati i razvijati obiteljski turizam, koji je odgovoran, održiv i unapređuje okoliš", dodaje Novi list. (www.energetika-net.hr)

Odlazak sa solidnom trojkom – stope rasta skromnije od očekivanog

 
 
U ropotarnicu prošlosti odlazi i 2017. Kakva je bila? Mišljenja su, kako to i obično biva, podijeljena. Za gospodarstvo, međutim, bila je bolja od prethodne,  a svoj mandat završava sa solidnom trojkom, jer prema svim procjenama gospodarski rast bit će 3,2 posto. No, za razliku od godina u kojima je sve padalo, u 2017. sve je raslo. Ipak, kriza najvećega hrvatskog koncerna Agrokor čiji su dugovi dobavljačima i bankama dosegli oko 58 milijardi kuna, ali i još uvijek mršavog privlačenja sredstava iz EU fondova rezultirali su nešto skromnijim stopama rasta. U nastavku donosimo kratki pregled najznačajnijih makroekonomskih, ali i onih poslovnih gibanja na hrvatskoj gospodarskoj sceni u 2017. godini
http://hitsomebody.com/wp-content/uploads/2016/12/2017-2-777x437.jpg
Hrvatski bruto domaći proizvod, kao pokazatelj snage gospodarstva, raste već 12. tromjesečje zaredom. U trećem tromjesečju, u odnosu na isto godinu prije, realan rast BDP-a iznosio je 3,3 posto, a najznačajniji doprinos tom rastu dolazi od veće potrošnje kućanstava od 3,7 posto, te od turizma i rasta izvoza roba i  usluga od 5,7 posto, pri čemu je izvoz roba zabilježio rast od 8,9 posto. No, rastao je i uvoz i to za 9,5 posto! Državna potrošnja, pak, rasla je na godišnjoj razini za 2,3 posto.Već devet tromjesečja zaredom rastu i bruto investicije u fiksni kapital koje su važna sastavnica BDP-a. U trećem tromjesečju investicije su na godišnjoj razini porasle za 3,4 posto. Bruto dodana vrijednost rasla je za 2,6 posto, što je na godišnjoj razini 0,6 postotnih bodova manje. Sve u svemu, hrvatsko gospodarstvo raste,  ali možda još uvijek nedovoljno da se potakne razvoj i bolji život.
 
Inflacija iznad jedan posto
 
Nakon deflacijske 2016. godine, već u siječnju 2017. na scenu stupa inflacija. Mjereno indeksom potrošačkih cijena, od siječnja do studenoga, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosila je 1,4 posto, dok su u godišnjem prosjeku cijene porasle za 1,1 posto. U prvih jedanaest mjeseci najviše su skločile cijene hrane i to za 3,1 posto, a ponajviše povrća za  6,3 posto te mlijeka, sira i jaja za 5,2 posto.  Prijevoz je poskupio za 3,3 posto, a usluge restorana i hotela za pet posto. Pojeftinilo je stanovanje za 2,9 posto, električne energija i plin za 4,3 posto, no za čak 16,8 posto porasle su cijene tekućih goriva. Život je, nema sumnje, postao skuplji.
 
Industrijska proizvodnja ojačala za 2,8 posto
 
U razdoblju od siječnja do listopada, a u odnosu na isto godinu prije, industrijska proizvodnja porasla je za 2,8 posto, pri čemu prerađivačka industrija bilježi rast od 3,6 posto. Proizvodnost rada u industriji porasla je na godišnjoj razini za 1,9 posto, a broj zaposlenih za 0,5 posto. Inače, do kratkotrajnog poremećaja došlo je drugom tromjesečju zbog erupcije krize u Agrokoru, no rast industrijske proizvodnje ponovno se ubrzao na 2,9 posto u trećem tromjesečju. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG 2009') netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 10,2 posto, intermedijarni za 9,6 posto, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju porasli za 7,9 posto. No, energija bilježi pad za pet posto, a kapitalni proizvodi za 4,5 posto.U listopadu je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla na godišnjoj razini za 4,3 posto, dok prerađivačka industrija bilježi rast od 7,1 posto.
 
Maloprodaja skočila za pet posto
 
Na jačanje osobne potrošnje ukazuje rast prometa u trgovini na malo i to na godišnjoj razini već 37 mjeseci zaredom. U trećem je tromjesečju maloprodaja skočila za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što se, između ostalog, pripisuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.  U listopadu  je promet  u trgovini na malo, kalendarski prilagođen, ostvario realni porast od 3,1 posto. Kroz deset mjeseci realni porast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini iznosi pet posto, a nominalni 7,2 posto.
 
Rekordna turistička sezona
 
Prema dostupnim turističkim pokazateljima, 2017. za Hrvatsku će biti rekordna. U prvih deset mjeseci ostvareno je skoro 85 milijuna noćenja, 11 posto više nego u istom lanjskom razdoblju,  te približno 17 milijuna dolazaka, što je porast od 13 posto. Strani turisti ostvarili su nešto više od 15 milijuna dolazaka, što je rast na godišnjoj razini od 14 posto, te 11 posto više noćenja odnosno oko 79 milijuna. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (25%), te Slovenije, Austrije, Poljske, Češke i Italije. Prema statističkom europskom regionalnom ustroju, Jadranska Hrvatska u dolascima turista sudjeluje sa 76,4 posto, a u noćenjima s 85,7 posto. Udjel konntinentalnog turizma je 23,6 posto u dolascima  i 14,3 posto u noćenjima.
 
Oporavak građevinarstva  - rast stanogradnje
 
Prva tri tromjesečja obilježena su rastom obujma građevinskih radova. U prvom tromjesečju taj je rast na godišnjoj razini iznosio 2,6 posto, u drugom 1,3 posto, a u trećem 0,8 posto, uz zabilježen rast na zgradama od 6,6 posto te pad na ostalim građevinama od 4,5 posto, prisutan, inače, iako s manjim postotkom, i u prethodnih tromjesečjima. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u rujnu veći je na godišnjoj razini za 0,9 posto.Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u prvih deset mjeseci prema istom razdoblju prethodne godine veći je za 22,7 posto.
 
 
Porastao izvoz, ali i uvoz
 
Na rast gospodarstva pozitivno je utjecao i snažan rast izvoza, ponajviše kao rezultat rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. U prvih deset mjeseci vrijednost robnog izvoza dosegnula je oko 85 milijardi kuna, što je 13,3 posto više nego u istom razdoblju godinu prije No, istodobno je došlo i do snažnog rasta uvoza od 10,7 posto, uz dosegnutih 135 milijardi kuna, a deficit vanjskotrgovinske robne razmjene uvećan je za 6,8 posto odnosno iznosio je nešto više od 50 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 62,9 posto. Najveći dio izvoza odnosi se na prerađivački industriju, čak 89 posto, no ona je i najveći uvoznik.
 
Zaposleni, nezaposleni, umirovljenici
 
U trećem tromjesečju broj zaposlenih u Hrvatskoj porastao je na godišnjoj razini za 3,4 posto. Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koncem rujna na razini cijele zemlje bilo je nešto više od  1,5 milijuna zaposlenih, od kojih oko 1,3 milijuna kod pravnih osoba. U listopadu je, kaže službena statistika, radilo ukupno 1,38 milijuna ljudi, pri čemu njih 1,17 milijuna kod pravnih osoba. Nezaposlenih je u listopadu bilo nešto više od 180 tisuća, a kao posljedica završetka sezonskih poslova nezaposlenost je u odnosu na mjesec prije porasla za 6,8 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 11,6 posto. Inače, prosjek nezaposlenih za prvih 11 mjeseci je 194.568 osoba što je oko 19 posto manje nego u istom razdoblju godinu prije. Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj je nešto više od 1,2 milijuna korisnika mirovina, a odnos umirovljenika i zaposlenih je 1:1,23.
 
Plaće i mirovine
 
Posljednji podaci službene statistike pokazuju da je u prvih devet mjeseci prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama na razini cijele zemlje iznosila 5.960 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje godinu prije nominalno više za 5,3 posto, a realno za 4,2 posto. Istodobno, prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 8. 017 kuna, što je na godišnjoj razini nominalno više za 3,7 posto, a realno za 2,6 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za rujan iznosila je 35,49 kuna, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 10,3 posto. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.524 kuna, a prosjek mirovine onih koje je primaju prema Zakonu o mirovinskom osiguranja iznosi 2.317 kuna.
 
Turobna demografska slika
 
Prema posljednjim podacima službene statistike Hrvatska ima 4.174.349 stanovnika, a to je na godišnjoj razini oko 29 tisuća ili 0,7 posto manje. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosi 42,8 godina što je svrstava među najstarije nacije Europe. Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva do 19 godina starosti  koji u ukupnom stanovništvu iznosi 20 posto. Negativan prirodni prirast kreće se u prvih deset mjeseci oko 15 tisuća više umrlih nego rođenih. Tu je i već godinama prisutan negativan migracijski saldo koji prema zadnjim podacima iznosi 22,5 tisuća više odseljenih nego doseljenih. U inozemstvo je iz Hrvatske u samo godinu dana odselilo oko 35 tisuća ljudi!
 
Poslovna scena
 
U Hrvatskoj je, kako kaže službena statistika, ukupno registriranih 267.634 pravnih osoba, od koji je aktivno njih 58,6 posto ili 156.839. Najveći broj čine trgovačka društva od kojih je 196.804 registriranih, dok je aktivnih njih 125.257 ili 63,6 posto. Aktivnih obrta i zanimanja slobodnih profesija je 81.350. Više od polovice registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno je u četirima djelatnosti: trgovina, prerađivačka industrija, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti. Udjel profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 80,5 posto. Nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih pravnih osoba te oko 18 posto obrta smješteno je u Gradu Zagrebu. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 10,3 odnosno 14,6 posto. Tri županije imaju više od pet posto udjela registriranih pravnih i fizičkih osoba: Primorsko-goranska (8,4 %), Istarska (7,6 %) i Zagrebačka (6,2 %).
 

Snježana Habulin

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 871 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević