Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Zbog te krize mnogi hrvatski pomorci sada će potražiti posao na brodovima domaće flote

 
 
Hrvatske pomorce traže sve svjetske brodarske kompanije. U svijetu nedostaje 50.000 pomorskih časnika, od toga 30.000 u EU, a svi traže obrazovan kadar koji su spremni dobro platiti Hrvatska ima oko 25.000 pomoraca, od kojih 5000 plovi na domaćoj floti od 180 brodova kojih je 65 % pod nacionalnom zastavom a ostali viju zastave pogodnosti. Sadašnji pad brodskih vozarina na svjetskom tržistu prijevoza kontejnera i rasutog tereta za čak 80 % prisilio je mnoge brodare da vežu svoje brodove. Zbog te krize mnogi hrvatski pomorci sada će potražiti posao na brodovima domaće flote. Predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) Vladimir Svalina napominje kako hrvatski brodari nastoje privući domaće pomorce solidnim plaćama i socijalnim paketom, odnosno plaćanjem socijalnog i mirovinskog osiguranja.
https://www.total-croatia-news.com/media/k2/items/cache/6c6001151e7e6b5888df1b87d05e446c_XL.jpg
Minulih nekoliko godina zbog manjka časničkog kadra naši su brodari više puta tražili odobrenje za zapošljavanje jeftinijih stranih pomoraca na svojim brodovima, ali je to Sindikat pomoraca Hrvatske – odbio. Ipak, na nekoliko hrvatskih brodova pod stranim zastavama plove mješovite hrvatsko-filipinske posade, a to za brodara znači jeftinije poslovanje. SPH se zalaže da brodovi hrvatske trgovačke mornarice budu upisani u domaći upisnik brodova, a da na njima plove domaći pomorci.
 
Hrvatska izvozi dosta kvalitetne radne snage koja je vani obično potplaćena, ali to nije slučaj i s našim pomorskim časnicima. Oni su po plaćama izjednačeni s časnicima iz Europske unije, te bolje plaćeni od časnika iz zemalja novih članica EU-a. To govori u prilog tvrdnji da je pomorac jedan od najboljih hrvatskih izvoznih »proizvoda«, za kojeg se otimaju i veliki strani brodari, i to ne samo primamljivim plaćama, nego i bržim napredovanjem u časničkom zvanju. Na svjetskom tržištu nedostaje 50.000 pomorskih časnika, od toga 30.000 u EU, a vlasnici novih tehnološki sofisticiranih brodova traže kvalitetno obrazovan kadar koji su spremni dobro platiti. Procjenjuje se da naši pomorci koji plove na stranim brodovima godišnje u zemlju unesu u vidu plaća oko 500 milijuna dolara. Međutim, danas ugovori za plovidbu nisu dulji od četiri mjeseca, pa ako se uzme u obzir da većina pomoraca godišnje plovi oko osam mjeseci, onda njihova primanja raspodijeljena na cijelu godinu i nisu tako velika kao što misli javnost.
 
Naši pomorci u međunarodnoj plovidbi od početka ove godine uvršteni su u nacionalni sustav mirovinskog i socijalnog osiguranja, te su tako napokon dobili »pravo građanstva«, izjednačivši se s građanima zaposlenima na kopnu. Uz časnike palube i stroja, posebno su traženi elektroničari i inženjeri strojarstva koji rade na raznim plovećim off shore objektima, poput pontona-dizalica s dinamičkim pozicioniranjem. Nažalost, pomorsko zanimanje postalo je iznimno naporno i opasno, jer brodari zbog želje za profitom na brodove ukrcavaju minimalan broj članova posade, što dovodi do premorenosti ljudstva, a opasnosti je bezbroj – od napada gusara do bezrazložnog zatvaranja pomoraca, kao u »slučaju Laptalo«.
 
Nadiru kineski pomorci
 
Na svijetu ima 1,2 milijuna pomoraca, od toga je 450.000 časnika, a najveći dio te radne snage, oko 200.000 ljudi, dolazi s Filipina. Dolaskom na to tržište prije petnaestak godina velikog broja pomorskih časnika iz zemalja bivšeg SSSR-a, posebice Ukrajine, te iz zemalja istočne i jugoistočne Europe, od Poljske do Rumunjske i Bugarske, konkurencija se znatno zaoštrila, jer su pomorci, primjerice, iz Rumunjske stručni i obrazovani. Upozorenja od prije nekoliko godina da će masovni dolazak kineskih pomoraca na svjetsko tržište u mnogome sniziti sadašnje plaće pomoraca, polako se obistinjuje, jer su Kinezi sve brojniji na brodovima uglednih svjetskih kompanija. Problem kineskih pomoraca je nepoznavanje engleskog jezika, a brodari to rješavaju tako da posade na brodovima više nisu višenacionalne, nego su svi odreda Kinezi. Doduše, kineski časnici nisu još po stručnosti i obrazovanju na razini, primjerice, hrvatskih, ali brodari, u želji da ostvare što veći profit, rade tako da nekoliko mjeseci na brodu drže ne baš stručnu, ali super jeftinu kinesku posadu, a nakon toga dovode skuplju, ali vrlo stručnu hrvatsku posadu, koja onda za jedno putovanje mora popraviti sve ono što su Kinezi pokvarili. I tako u krug.
 
Državnim stipendijama do kvalitetnoga kadra
 
Ravnatelj Pomorske škole u Bakru Gordan Papeš napominje da je Vlada puno učinila za popularizaciju zanimanja pomorskog časnika dodjeljivanjem stipendija, kako srednjoškolcima (800 kuna mjesečno), tako i studentima pomorskih fakulteta (1200 kuna). Na taj način osigurat će se kvalitetan kadar ponajprije za domaću flotu, koja je sve brojnija i modernija. Papeš dodaje da zanimanje za zvanje pomorskog časnika raste i u Njemačkoj i Francuskoj te nekim skandinavskim zemljama, u kojima časnicima nakon nekoliko godina plovidbe osiguravaju odgovarajući posao na kopnu.
 
Plaće od 2500 do 30.000 dolara
 
Plaće zapovjednika i prvih časnika posebno su primamljive na tankerima za prijevoz plina, a kreće se od 15.000 do 30.000 dolara, zatim na kontejnerskim brodovima, gdje su od 10.000 do 17.000 dolara, dok treći i drugi časnici zarađuju od 2500 do 8000 dolara.
 

Vjesnik, https://kliper.hr/zanimljivosti/potraznja-za-pomorskim-casnicima/

Stanje na hrvatskom tržištu rada početkom 2018.

 
 
Na hrvatskom tržištu rada manje je nezaposlenih, ali i zaposlenih. Prema podacima službene statistike, u siječnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne, u registru nezaposlenih manje je 48.734 osoba, no pao je i broj zaposlenih i to za njih 5.218 ili 0,4 posto. U kategriji aktivnog stanovništva koje obuhvaća zaposlene i nezaposlene bilo je skoro 54 tisuće ili 3,4 posto manje ljudi nego početkom prošle godine. Aktivnog stanovništva bilo je 1.532.703, od kojeg 1.337.303 zaposlenih i 195.400 nezaposlenih.
https://careers.srpnet.com/sites/saltriverproject/images/sp-skill-trade-img.jpg
Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 12,7 posto, a u odnosu na siječanj godinu prije kada je bila 15,4 posto smanjena je za 2,7 postotnih bodova. No, iako nezaposlenost na godišnjoj razini pada, oporavak tržišta rada ide sporo, barem kad je u pitanje otvaranje novih radnih mjesta.
 
Na mjesečnoj razini zaposlenost pala 0,6 posto
 
U odnosu na prosinac prošle godine, kaže statistika, u siječnju ove broj zaposlenih bio je manji za 0,6 posto. Pad se dogodio u svim kategorijama zapošljavanja. Kod pravnih osoba, a tamo radi 85 posto ukupno zaposlenih, iznosio je 0,4 posto, uz obuhvat 1.138.869 zaposlenika koji su radili na određeno ili neodređeno vrijeme. Inače, podaci o zaposlenima u pravnim osobama, pojašnjava DZS, dobiveni su obradom JOPPD obrazaca odnosno izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koji je u primjeni već četiri godini i smatra se pouzdanim europskim pokazateljem zapošljavanja. Manje zaposlenih u siječnju bilo je i kod obrtnika  te u slobodnim zanimanjima, ukupno oko 179 tisuća, a to je 1,9 posto manje nego mjesec prije. Broj ukupno zaposlenih osiguranika poljoprivrednika pao je za 0,3 posto odnosno na njih 19.425. U siječnju je pak, u odnosu na prosinac, broj nezaposlenih povećan za 4,3 posto ili za oko osam tisuća osoba.
 
Najviše ljudi zaposleno u industriji
 
S aspekta zaposlenosti kod pravnih osoba, najviše ljudi, oko 18 posto, radi u prerađivačkoj industriji. U siječnju je njihov broj iznosio 202.224 zaposlenika, no to je prema podacima DZS-a 0,8 posto manje na mjesečnoj i godišnjoj razini. Drugo rangirani sektor po broju zaposlenih s udjelom nešto većim od 16 posto, je trgovina. U siječnju je taj sektor  zapošljavao 182.570 ljudi odnosno 0,8 posto manje nego mjesec prije i 1,7 posto manje nego u siječnju prethodne godine. Na trećem mjestu bilo je obrazovanje sa 109.740 zaposlenih, što je 0,6 posto manje nego mjesec prije, ali s godišnje razine to je rast od 0,8 posto. Niz nastavlja javna uprava, obrana i socijalno osiguranje sa 107.860 zaposlenih u siječnju ili 2,7 posto više nego mjesec prije, uz rast na godišnjoj razini od 4,5 posto. Po broju zaposlenih slijedi zdravstvo s 86.665 zaposlenika, a to je 0,1 posto manje na mjesečnoj razini, ali 0,6 posto više na godišnjoj. Inače, po rastu zaposlenosti na mjesečnoj razini od 4,1 posto u siječnju prednjači građevinarstvo sa 68.997 radnika, no na godišnjoj razini dogodio se ipak pad i to od 0,1 posto.
 
Što kažu podaci HZMO-a
 
I Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pri kojem se vode sve uplate zaposlenika bez obzira gdje radili, zabilježio je u siječnju pad broja osiguranika u odnosu na mjesec prije za 0,6 posto. Ukupno se govori o 1.468.630 osiguranika odnosno svih zaposlenih koji plaćaju mirovinski doprinos. No, na godišnjoj razini Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje govori o rastu broja osiguranika za 2,5 posto ili njih nešto više od 35 tisuća. Najveća podrška tom rastu, kažu, došla je od prerađivačke industrije i trgovine koje čine nešto više od trećine ukupnog broja osiguranika, a ostvarile su godišnje stope rasta od 2,7 odnosno 1,1 posto. Broj osiguranika u građevinarstvu porastao je godišnje za 6,4 posto, što navode i kao jedan od indikatora oporavka ove djelatnosti. Pad broja osiguranika na godišnjoj razini zabilježen je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, parom i plinom i to za 3,9 posto te u financijskim djelatnostima za 2,9 posto, a u poslovanju nekretninama došlo je, pak, do rekordnog pada od 18,1 posto.
 
S turističkom sezonom zaposlenost raste
 
Pad zaposlenosti do kojeg je došlo već tijekom prošle jeseni i početkom ove godine, trebala bi ublažiti i zaustaviti turistička predsezona. Do rasta zaposlenosti doći će sasvim sigurno u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao i u trgovini i prijevozu putnika, jer se u tim sektorima najviše i odražavaju sezonska kretanja na tržištu rada. Analitičari prognoziraju da će se promjene u sferi zapošljavanja zadržati uglavno u plusu, odražavajući nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja. Međutim, upozoravaju i na činjenicu da je prema pokazateljima tržišta rada Hrvatska na začelju Europske unije, naglašavajući da slabosti tržišta rada uvelike određuju potencijal rasta bruto domaćeg proizvoda i plaća. Tu se ponovno, kažu, otvara poznata priča o strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, padu radno sposobnog stanovništva i demografskom starenju. S obzirom da je rad jedan od najvrijednijih resursa rasta, ili bi barem trebao biti, suočavanje s tim otvorenim pitanjima u hrvatskoj praksi ostaje bez sumnje velik izazov za nositelje ekonomske politike.
 

Snježana Habulin

Proteklih godina vrijednost robnog uvoza bila je dva puta veća od vrijednosti izvoza

 
 
Prošlogodišnji je robni izvoz prvi put premašio vrijednost od stotinu milijardi kuna te je iznosio 103,9 milijardi. Na godišnjoj je razini izvoz rastao 12 posto, no ako se lanjski izvoz uspoređuje s ostvarenjem iz 2008. godine, kunska mu je vrijednost upola veća. Rast izvoza jedina je svijetla točka hrvatske ekonomije u prethodnom devetogodišnjem razdoblju, a njegovo znatno povećanje veže se uz ulazak u EU.
http://petronn.ir/UserFiles/fa/Images/News/2017/Fur-exports_Fixd.jpg
Proteklih godina vrijednost robnog uvoza bila je dva puta veća od vrijednosti izvoza, recimo 2008. godine kretala se 70 prema 150 milijardi kuna u korist uvoza. U odnosu na 2008. vrijednost uvezene robe porasla je prošle godine samo sedam posto te je lani dosegnula 161,3 milijarde kuna. Godinu 2017. završili smo s pokrivenošću uvoza izvozom od 64,4 posto. Sporije povećanje uvoza u promatranom razdoblju ponajprije je posljedica pada investicija, ali i slabije kupovne moći prezaduženih kućanstava. Prošle je godine izvoz u države članice EU rastao 9 posto, dok je stopa rasta izvoza izvan EU područja bila dvaput veća – 18 posto. Veliko povećanje uglavnom se bilježi na tržištima SAD-a, Srbije te Bosne i Hercegovine. Vanjskotrgovinski deficit u razmjeni s inozemstvom lani je bio 57,4 milijarde kuna, za razliku od 2008. kad je minus u razmjeni bio oko 81 milijarde kuna.
 
Kad je riječ o prošloj godini, HGK upozorava da su se po utjecaju na rast vrijednosti ukupnog izvoza najviše isticale naftna industrija, proizvodnja farmaceutskih proizvoda te proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava. Prosječna Brent cijena je u jedanaest mjeseci povećana na godišnjoj razini približno 22%, što je uz povećanu razinu proizvodnje i izvezenih količina, dovelo do približno 45% veće vrijednosti izvoza naftnih derivata. Farmaceutska industrija u prvih jedanaest mjeseci povećala je izvoz (33%), prije svega na tržište SAD-a. Po negativnom ostvarenju nešto se više isticala tek proizvodnja namještaja, čiji je izvoz na godišnjoj razini pao 6%. Inače, dvije trećine hrvatskog izvoza odlazi u Europsku uniju, što je i glavni razlog da su se izvoznici prometnuli u velike zagovornike uvođenja eura. Osim zbog poskupljenja energenata i pojedinih sirovina, uvoz je pogurala i domaća potražnja koja je primjerice znatno povećala vrijednost uvoza motornih vozila.
 

Ljubica Gatarić, https://www.vecernji.hr/biznis/skocio-izvoz-u-sad-srbiju-i-bih-1225505

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Srijeda, 23/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1439 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević