Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Proizvodnja u termoelektranama za ugljen u 2017. smanjena je za 7 posto

 
 
Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da je u 2017. godini proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Europskoj uniji prvi put premašila onu iz termoelektrana na ugljen. Kako se ističe, to su podaci iz izvješća koje su objavili njemački klimatski lobist Agora Energiewende i britanski institut Sandbag. Udio vjetroelektrana, sunčanih i elektrana na biomasu u proizvodnji električne energije u zemljama EU-a povećan je tako na 20,9%, dok je udio termoelektrana na lignit i smeđi ugljen u 2017. godini iznosio 20,6 posto. No, svega godinu dana ranije, na termoelektrane na ugljen otpadalo je 21,5 posto, a na obnovljive izvore 18,8 posto udjela u proizvodnji električne energije.
https://solarserdar.files.wordpress.com/2011/02/ccres-insolation-map.gif
Istodobno, sve više europskih elektroenergetskih tvrtki napušta, odnosno izdvaja svoje poslovanje s proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva, a posebice ugljena. Pri tome se ponajviše ističu njemački E.ON, španjolska Iberdrola i danski Ørsted. Istodobno, sve je više zemalja EU-a kao što su Velika Britanija, Italija, Nizozemska i Portugal koje su u svojoj politici najavile potpuno napuštanje proizvodnje električne energije iz ugljena, dok se očekuje da bi to Njemačka mogla objaviti 2019. godine. Inače, proizvodnja električne energije u termoelektranama na ugljen širom EU-a u 2017. godini pala je za 7 %, čemu je najzaslužnije napuštanje takvih elektrana u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. S druge strane, u protekloj godini je širom EU-a došlo do porasta proizvodnje u termoelektranama na plin, uz istodbono rekordno smanjenje proizvodnje u hidroelektranama. (b.l., www.energetika-net.hr)

Zagrebački velesajam ugostio nautičare iz 23 države

 
 
Na Zagrebačkom velesajmu završen je 27. po redu i dosad najveći Sajam nautike.U šest paviljona bilo je više od 300 izlagača iz 23 države svijeta i preko 200 atraktivnih plovila. Na sajmu su bili nazočni gotovo svi najznačajniji hrvatski brodograditelji: Pičuljan, Grginić jahte, Pearl Sea, Bura brodovi, Arba, Tušek, Remia plast, Bimex, Leidi, Ramina, JK Nautika, Barracuda,…
https://automobili.hr/wp/wp-content/uploads/2018/02/27.-Zagreba%C4%8Dki-sajam-nautike-2018-Honda.jpg
Na ovogodišnjem sajmu ljubiteljima nautike po prvi puta se predstavila atraktivna nautička ponuda južne talijanske regije Kalabrije koja ima dugu tradiciju u brodogradnji, a najljepši primjerci njihovih plovila bili su izloženi u paviljonu 7.
2 SVJETSKE PREMIJERE PLOVILA: RANIERI NEXT  240 SH, GRAND G 420 24 HRVATSKE PREMIJERE: SEASCAPE 14 i 24,  SALPA 23 GRANDSOLEI, ANTARES 6 OB, SEA RAY 210 SPX, SALPA 23x, FOUR WINS HD 240, PRINCE 555 i PRINCE 570, SESSA MARINE KEY LARGO 27, ZODIAC RIB, DELA 3,5, JEANNEAU CAP CAMARAT 9.0 WA, GRAND G850, DONAR OPEN 520, ADMIRAL RIB 410,  PIONER, YAM, STARFISHER 650, 790 i 830, FLAMMIFER FFB 590 i 640, GRAND G850
Države sudionice: Australija, Austrija, Belgija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Japan, Kina, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Novi Zeland, SAD, Slovenija, Španjolska, Švedska, Tajland, Velika Britanija i Sjeverna Irska.
 
U akciji za autističnu djecu slikovito nazvanoj Ne dišem, Budimir Buda Šobat na sajmu Nautike uspio je nešto što još nikome nije uspjelo na svijetu – ne disati 24:11 minuta u statičkom zaronu na dah.Akcija se odvijala u okviru manifestacije Pogled u plavo organizatora Nemo Adria Rescue Team. Svi posjetitelji mogli su se okušati u ronjenju u velikom bazenu pod stručnim nadzorom instruktora ronjenja, a u organizaciji Nemo Adria i njihove manifestacije Pogled u plavo.
 
Od stručnih događanja izdvajamo Sjednicu Udruženja male brodogradnje u organizaciji Udruženja male brodogradnje pri HGK. U pripremama je novi Pomorski zakonik RH, propis koji regulira sve što je vezano za plovidbu hrvatskim dijelom Jadrana. Tim povodom Udruga nautičkog sektora HUP-a organizirala je raspravu na temu „Ususret donošenju Pomorskog zakonika RH“, a naglasak je dat na nautičku ponudu i nautički turizam Hrvatske.(a.f.)

Poljska je u savezu sa SAD-om – Njemačka u savezu s Rusijom

 
 
Varšava se bori protiv gradnje plinovoda Sjeverni tok II i za to iznosi političke argumente. Njemačka kritizira svog susjeda. Poljska je u savezu sa SAD-om jedna od najžešćih protivnica novog plinovoda Sjeverni tok II koji bi preko Baltika spajao Rusiju i Njemačku. Sada, pak, poljski planovi za gradnju vlastitog baltičkog plinovoda poprimaju konkretne obrise. Ali poljski plinovod, za razliku od Sjevernog toka II ne bi vodio u Rusiju, na istok, nego u Dansku, na zapad. Projektom „Baltic Pipe“, koji je aktivirala konzervativna PiS-ova vlada, državni poljski Gaz-Sys­tems pokušava se nadovezati na norvešku plinovodnu mrežu.
http://visegradplus.org/wp-content/uploads/2017/08/baltic-pipe-900x600.jpg
Po napisima medija državna poljska energetska kompanija PGNiG je krajem 2017. kapacitete planiranog plinovoda u vrijednosti višoj od 2 milijarde dolara rezervirala za 15 godina. Plinovod s godišnjim protokom od 10 milijardi kubičnih metara, što odgovara petini protoka postojećeg plinovoda Sjeverni tok – trebao bi biti pušten u pogon 2022. i povezati Poljsku s novom lukom za LNG u Swinemündeu. Kompanija Gaz-Sys­tems već je od poljske vlade zatražila dozvolu za gradnju i pritom definirao koridor u poljskim priobalnim vodama u širini od jednog kilometra. Konačna odluka o gradnji trebala bi se donijeti ove godine.
 
EU će taj projekt sufinancirati u okviru poticanja europskih infrastrukturnih projekata u području energetike s 33 milijuna eura. Prethodno je EU za gradnju LNG terminala izdvojio više od 300 milijuna eura. Terminal ima kapacitet od 5 milijardi kubnih metara i po podacima poljske strane može se povećati za pedeset posto, odnosno na 7,5 milijardi kubnih metara. Cilj europskog sufinanciranja bio je osloboditi Poljsku o ovisnosti o ruskim isporukama.
 
Plinovod Jamal, koji spaja Bjelorusiju i Poljsku, ima kapacitet od oko 30 milijardi kubnih metara, što je već dvostruko više od 16 milijardi kubnih metara kolika je poljska godišnja potrošnja. Daljnji trgovinski kapaciteti za plin postoje na granicama s Ukrajinom, Slovačkom, Češkom, Njemačkom i Litvom koja ima vlastito postrojenje za ukapljivanje prirodnog plina koji nije u cijelosti iskorišten. Zahvaljujući tom postrojenju koje je pušteno u pogon 2014. poljski susjed nije primoran nabavljati plin samo od Rusije. Na jesen Litva, Latvija i Estonija potpisale su plan za diversifikaciju plinske opskrbe i povećanje neovisnosti.
 
Po mišljenju političkih analitičara poput Kirsten Westphala iz Zaklade za znanost i politiku, poljska vlada svojom energetskom politikom slijedi više ciljeva. „Poljskoj nije jedini cilj smanjiti ovisnost o ruskim isporukama plina. Poljska se želi i na vanjskopolitičkom planu u većoj mjeri ograditi od Rusije i time među istočnoeuropskim i baltičkim zemljama zauzeti vodeću političku poziciju. K tomu, vlada želi razviti vlastito plinsko tržište na kojem će težiti ograđivanju, što međunarodne kompanije za prodaju plina već kritiziraju jer će, kako kažu, time biti otežana politika zajedničkog tržišta EU koja počiva na otvaranju nacionalnih granica.
 
Istodobno, poljska vlada želi imati ulogu kao regionalno plinsko središte. To stoji i u prezentacijama državnog energetskog koncerna PGNiG: „Mi jačamo našu nazočnost na globalnim plinskim i LNG tržištima.“ U siječnju je PGNiG izvještavao o rekordnim isporukama plina u Ukrajinu koje su premašile granicu od milijardi kubnih metara. „To potvrđuje rastuću ulogu kompanije na tržištima plina u srednjoj i istočnoj Europi.“
 
Znanstvenica Westphal također skreće pozornost na planove o gradnji plinskog koridora do LNG luke na hrvatskom otoku Krku. Ona smatra da je će se taj projekt, koji podupiru i SAD i EU, moći teško realizirati zbog male veličine dotičnih plinskih tržišta. No moguće je da će ekonomska racionalnost u ovom slučaju pasti u drugi plan jer će norveški plin koji će se dostavljati plinovodom i LNG vjerojatno biti skuplji od ruskog plina. Utoliko poljski otpor u Europskoj uniji i pred sudovima sve više ljuti europske partnere ruskog koncerna Gazprom koji ubuduće žele više plina nabavljati preko plinovoda Sjeverni tok. „Zemni plin ne igra nikakvu ulogu za poljsku energetsku opskrbu“, izjavio je glasnogovornik BASF-ove podružnice Wintershall. „Naš susjed i dalje koristi ugljen za proizvodnju električne energije, ali se i dalje diljem Europe bori protiv ruskog plina. Tu nisu posrijedi samo politički razlozi. Poljaci sanjaju o tome da zemni plin uvezen iz Amerike isporučuju europskim tržištima“, stoji u priopćenju Wintershalla: „Poljska apelira na energetsku solidarnost, a sama se žestoko bori samo za svoje ekonomske interese.“
 

A. M. I., F.A.Z., Njemačka

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Utorak, 22/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1043 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević