Get Adobe Flash player
Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Cilj mu je ujediniti sve desne europske stranke i srušiti Europsku...

Komunisti + četnici = antifašizam

Komunisti + četnici = antifašizam

Josip Broz i Draža Mihailović na istoj slamarici u...

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Daniel Sponza: Slika Arene obišla je cijeli svijet. Atmosfera je...

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

U Boga se može vjerovati i kad se ne vjeruje u papu...

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Pofuk je prešutio Predsjedničinu izjavu: Osuđujem svaki totalitarni...

  • Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 10:37
  • Komunisti + četnici = antifašizam

    Komunisti + četnici = antifašizam

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:46
  • Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:43
  • Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    srijeda, 01. kolovoza 2018. 13:49
  • Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 12:30

Grgur Bučić važna je osoba za hrvatsku povijest i turizam

 
 
U petak, 20. travnja 2018.m u Hvaru je otvoren stalni postav prirodoslovne zbirke Kabineta Grgura Bučića Muzeja hvarske baštine u Ljetnikovcu Hanibala Lucića.
https://www.radiodalmacija.hr/wp-content/uploads/2018/04/Grgur-Bu%C4%8Di%C4%87.jpg
Grgur Bučić (1829.-1911.)
 
Grgur Bučićvažna je osoba za hrvatsku povijest i turizam, s obzirom na to da su se početkom 19. stoljeća meteorološka mjerenja povezivala s vegetacijom određenih područja, osobito u funkciji razvoja lječilišnog turizma. Jedan od svjetskih pionira bio je upravo Grgur Bučić, prvi hvarski meteorološki motritelj.Bučić je prvu meteorološka postaju u Hvaru osnovao pred 160 godina u bivšem samostanu sv. Venerande, gdje je smještena i danas – bila je jedna od prvih u jugoistočnoj Europi, a danas je upisana u hrvatsku povijest kao postaja s najdužim kontinuiranim meteorološkim mjerenjima. Upravo je slanje podataka s Hvara probudilo zanimanje Europljana za našim najsunčanijim otokom, pa se već 1868. godine osniva hvarsko Higijeničko društvo, prvo turističko društvo u Europi!
 
Otvaranje ove zbirke jedno je u nizu događanja koje Grad Hvar i Turistička zajednica Grada Hvara organiziraju tijekom ove godine, a sve u sklopu obilježavanja 150. obljetnice organiziranoga turizma u Hvaru. Hvar je oduvijek bio destinacija koja se razvijala zahvaljujući kulturnoj i prirodnoj baštini, a upravo to u fokusu ove važne obljetnice.
 
U svibnju će Hvar biti domaćin brojnih kulturnih, športskih i društvenih događanja – uz veliku središnju proslavu 150. godina turizma od 10. do 15. svibnja, u sklopu koje će se održati festival Hvar –otok vina, Večer otočkog folklora i klapske pjesme, Bal jedara i modna revija hvarskog dizajnera Tonija Carića Rica te koncerti Četiri tenora i Gibonnija, valja reći kako je Hvar u svibnju domaćin i 45. po redu festivala Dani hvarskog kazališta  te 22. Međunarodnog festivala igrane i dokumentarne radio drame Prix Marulić (19. - 24. svibnja).


Vanja Jarni

U 2017. zabilježen rekordni kapacitet obnovljivih izvora od 157 GW

 
 
Prošle godine je zabilježen rekordni kapacitet obnovljivih izvora energije od 157 GW, u odnosu na 2016. godinu kada je bilo 143 GW, prema novom izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Bloomberg New Energy Finance. Uz to, kapaciteti fosilnih goriva se procjenjuju samo na 70 GW snage nakon zatvaranja određenih postrojenja. Svijet je 2017. godine uložio više u energiju Sunca, nego u ugljen, naftu, plin i nuklearnu energiju zajedno. Od ukupnih kapaciteta obnovljivih izvora u prošloj godini 98 GW su činile sunčane elektrana, odnosno udio od 57 % od ukupnih ulaganja od 279,8 mlrd. USD, i time su nadmašile nova ulaganja u ugljen i plin, koja su procijenjena na 103 mlrd. USD.
http://www.sunelectric.com/file/home-slider-new.jpg
Kina je bila daleko najveći investitor u obnovljive izvore u 2017. godini čineći polovicu svjetskih kapaciteta s instaliranih 53 GW (uloženo 86,5 mlrd.), što je globalno privuklo petinu ulaganje više nego prošle godine. Veliki skok u ulaganja u 'čistu' energiju zabilježile su i Australija (za 147 %), Švedska (za 127 %) i Meksiko (za 810 %). Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama investicije su pale za 6 %, u Europi za 36 % (u Velikoj Britaniji za 65 % i Njemačkoj za 35 %), dok je u Japanu pad bio za 28 %. Za deset godina  (2007. - 2017. godine) ulaganja u obnovljive izvore energije, koja iznose 2,7 trilijuna USD, povećala su udio u ukupnoj proizvodnji električne energije s 5,2 % na 12,1 % te je prošle godine svijet bio pošteđen za oko 1,8 Gt emisija CO2, što je ekvivalent uklanjanja cjelokupnog američkog prometnog sustava. Smanjenje troškova proizvodnje električne energije iz sunčanih elektrana, i do neke mjere vjetroelektrana, dalje će poticati širenje obnovljivih izvora, objavio je Science Daily.
 

M. E., www.energetika-net.com

Iseljenici u Hrvatsku lani poslali rekordne 2,1 milijarde eura

 
 
Prema najnovijim podatcima Hrvatske narodne banke, hrvatski iseljenici su u 2017. u Hrvatsku službenim kanalima poslali 15,89 milijardi kuna ili čak 2,104 milijarde eura (rekordne 2,42 milijarde američkih dolara). Riječ je o transferima koji obuhvaćaju mirovine, radničke doznake, poklone, pomoći i ostale priljeve sličnog karaktera. Prema podacima hrvatske središnje banke, radi se o rekordnom iznosu, koji kontinuirano raste. Novčani transferi dijaspore, službenim kanalima, veći su za 296 milijuna eura ili 16,05 posto u odnosu na dosad rekordnu 2016. godinu.
http://i.dailymail.co.uk/i/pix/2012/02/06/article-0-096CA359000005DC-876_1024x615_large.jpg
Potvrda je to značajne uloge i stare i nove iseljene Hrvatske u održavanju postojećeg životnog standarda u Hrvatskoj. Kako je već ranije pisao portal Direktno, jasno je da novčane doznake iz inozemstva čine najznačajni izvor kapitala iz inozemstva za Hrvatsku. Dio hrvatskih državljana očito preživljava zahvaljujući potpori članova obitelji koji su napustili Hrvatsku ili osigurava kvalitetniji život uz vlastita primanja koja ostvaruju u Hrvatskoj.
 
Hrvatska se tako ubraja u države u kojima kontinuirano rastu novčani transferi vlastitih građana iz inozemstva. Transferi dijaspore čine čak 4,4 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda i bitno nadmašuju razinu izravnih stranih ulaganja i to ne samo u 2017. godini, nego ukupno od hrvatske nezavisnosti.
 
Novac pristigao od iseljeništva službenim kanalima veći je od lani evidentiranih izravnih stranih ulaganja, koja su premašila 1,84 milijarde eura, dok je ukupno gledano tek nešto manji od ukupno pristiglih stranih ulaganja. Primjerice, od 2000. do 2017. transferi iseljeništva, službenim novčarskim kanalima, iznosili su 23,3 milijarde eura, dok su u istom razdoblju izravna strana ulaganja u Hrvatsku prema podacima Hrvatske narodne banke iznosila gotovo 29,3 milijardi eura.
 
Prema neslužbenim podacima Svjetske banke, od 1993. do kraja 2017. iseljenici su u Hrvatsku službenim kanalima transferirali 31,7 milijardi američkih dolara, dok su istodobno prema podacima Hrvatske narodne banke - usporedbe radi - izravna strana ulaganja u istom razdoblju iznosila ukupno 32,6 milijardi eura (oko 40 milijardi dolara).
 
Unatoč sve većem broju hrvatskih državljana koji odlaze u inozemstvo, a samo u 2016. prema podacima Državnog zavoda za statistiku otišlo je 36.436 građana, Hrvatska narodna banka ne vodi statistiku o strukturi novčanih transfera iseljenika u Hrvatsku, kao što nema niti podatke o zemljama uplate. Ti podaci, koliko nam je poznato, zasad nisu niti tema posebnih istraživanja, koja bi potvrdila jačinu veza iseljene i domovinske Hrvatske i pružila dodatne odgovore o strukturi tih transfera.
 
HNB: Nemamo podataka o priljevu po zemljama, niti ćemo ih imati
 
"Hrvatska narodna banka ne raspolaže podacima o prihodima i rashodima na računu sekundarnog dohotka po zemljama te ih vjerojatno niti u budućnosti neće biti u mogućnosti proizvesti. Također, službeni podaci trenutno uključuju samo priljeve koji dolaze službenim financijskim kanalima. Podaci o uplatama fizičkih osoba iz inozemstva fizičkim osobama rezidentima građanima u Republici Hrvatskoj odnose se na radničke doznake, novčane pomoći i poklone, a uključuju još i primljene mirovine te druge transfere", pojasnila je za portal Direktno Dubravka Budak iz Direkcije za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke.
Prema jednom ranijem istraživanju koje se odnosi na 2016. godinu u strukturi novčanih transfera građanima u Hrvatsku najveći iznosi pristižu iz Srbije, Njemačke, Australije, Slovenije, SAD-a i Kanade.
 

Darko Markušić, https://direktno.hr/razvoj/iseljenici-u-hrvatsku-lani-poslali-rekordne-21-milijarde-eura-119255/

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Srijeda, 15/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1038 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević