Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Zagrebačka pivovara predstavila novu turističko-pivsku atrakciju

 
 
Kultna pivnica Zagrebačke pivovare – Pivana i ove se godine pokazala u pravome svjetlu. Svim zainteresiranima omogućen je posjet Pivskom muzeju i Grif Mikropivovari da prođu osam postaja ovoga pivskog muzeja, i nakon toga saznaju sve o proizvodnom procesu piva i opremi koja se koristi u proizvodnji Grifa. Svi su bili u prilici degustirati više vrsta piva po izboru i odabrati svoga favorita, a za gladne tu je i prigodan paket s pivskim menijem.
http://pomorac.net/the-spot/wp-content/uploads/2018/06/Grif.jpg
Zagrebačka pivovara predstavila je novu turističko-pivsku atrakciju koja  bi po uzoru na ostale pivske metropole (Amsterdam – Heineken, München – Paulaner, Dublin – Guinness,) trebala obogatiti turističku ponudu našega glavnoga grada. Zapijeve tvrtke kćeri K pivovari (Pivana) i Grif Mikropivovara otvorili su u suradnji s Pivskim muzejom svoja vrata posjetiteljima kroz jedinstveni spoj kulture, industrijsko-zanatske tajne i gastronomije. Pivnica Pivana i Pivski muzej su atrakcije koje su već otprije poznate građanima i turistima, no novitet je da će od sad i Grif, koji posluje manje od godinu dana, otvoriti svoja vrata za organizirane posjete.
 
Prema riječima Tine Puhalo Grladinović, direktorice Pivane, radi se o projektu koji bi trebao naglasiti pivsku prošlost Zagreba koji je pravu industrijsku pivovaru, po svim europskim uzusima, dobio već krajem XIX. stoljeća. Lejla Novalija, pivarski biotehnolog u Zagrebačkoj pivovari, ustvari kustos muzeja, upoznala nas je s time kako je uopće Ožujsko pivo našlo svoje mjesto u Zagrebu, ali isto tako i sa sakralnim detaljima piva kao primarno napitka brojnih europskih samostana od kojih su mnogi od njih do dana današnjeg zadržali tajne zanata za svoja piva koja su globalni brendovi. Tu je i majstor pivar i glavni tehnolog mini pivovare Grif, Mirko Banić Ištuk, najpoznatiji je kao jedan od majstora Velebitskog piva kojeg radi Pivovara Ličanka, a prije toga radio je i u Križevačkoj pivovari.
 
Grif je klasična minipivovara s godišnjim kapacitetom od 5000 hektolitara piva, ali u praksi se radi o puno manjim količinama proizvedenog piva. Najveći dio piva, koje iz pivovare izlazi isključivo u bačvama, se plasira u samoj Pivani, ali se isto tako može probati i u brojnim pivnicama diljem Hrvatske. Mikropivovara ima u ponudi dva standardna piva (pilsner i India Pale Ale-IPA, a zanimljivost je da im treći krak asortimana čini sezonsko pivo, naravno, uvijek različito. Tako su tijekom zime pivoljupcima ponudili klasično zimsko pivo Vanilla Porter, a Dan sv. Patricka su obilježili s Irish red ale. Danas je tu jedan klasični njemački Hefe-Weißbier, pivo od pšenice.
 
Iako se mikropivovara nalazi pokraj Zagrebačke pivovare na zagrebačkoj Ilici, Tina Puhalo Grladinović ističe da je Grif u vlasništvu poduzeća K pivovari, koje je osnovano kao tvrtka-kći Zagrebačke pivovare. „Mikro pivovara Grif potpuno je samostalna u odlučivanju, ima i posebnu upravu, a naš majstor pivar Mirko Banić Ištuk ima odriješene ruke da pivo pravi onako kako misli da treba, uostalom o svemu vezanom uz proizvodnju, ali naravno da ćemo osluškivati zahtjeve tržišta", kaže Tina Puhalo Grladinović.
 

Anđelka Felja

U korak s vremenom

 
 
Kada je 2015. godine održan stručni skup pod nazivom „Novigradska dagnja – simbol kvalitete“ nismo mogli ni sanjati da de se događanje nastaviti tako uspješno. 2016. je slijedio skup „Novigradska dagnja – sadašnjost i bududnost“, a 2017. vrlo uspješan skup „Novigradska dagnja 3“. Naziv ovogodišnjeg stručnog skupa je „NOVIGRADSKA DAGNJA U KORAK S VREMENOM“ i održati de se u subotu 30. lipnja, 2018. godine s početkom u 20:00 h u crkvi Sv. Kate u Novigradu. Kao i lani, stručni skup ravnopravno suorganiziraju Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA), Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Tri mora“, Opdina Novigrad i Udruga uzgajivača školjaka „Novigradska dagnja“.
http://www.znet.hr/wp-content/uploads/Dagnja-2018.jpg
Održavanje skupa je sufinancirano sredstvima Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, sredstvima Opdine Novigrad i sredstvima AGRRA-e. Središnja tema ovogodišnjeg skupa de biti glavne sastavnice specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za Novigradsku dagnju. Naime, Udruga „Novigradska dagnja“ kao skupina proizvođača odnosno podnositelj zahtjeva za Zaštidenom oznakom izvornosti (ZOI) poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda doslovno broji sate do slanja zahtjeva za Nacionalnom Zaštidenom oznakom izvornosti (u prilogu nacionalni postupak zaštite naziva ZOI, ZOZP i ZTS). Kratki rezime dosadašnjih aktivnosti bi bio slijededi: srpanj 2015. – Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) zajedno sa partnerima organizira stručni skup „Novigradska dagnja – simbol kvalitete“; kao posljedica skupa u listopadu 2015. na inicijativu Agencije osniva se Udruga uzgajivača Školjaka „Novigradska dagnja“; travanj 2016. Udruga dobiva potvrdu svog pravnog statusa pri Uredu državne uprave; rujan 2016. Udruga potpisuje Ugovor o sufinanciranju izrade specifikacije za Novigradsku dagnju sa Ministarstvom poljoprivrede u vrijednosti od 74.820,00 kn;
 
srpanj 2017. Udruga potpisuje Ugovor o sufinanciranju ostatka vrijednosti izrade specifikacije (cijena izrade specifikacije je 98.200,00 kn) sa Zadarskom županijom u vrijednosti od 23.800,00 kn; lipanj 2018. – specifikacija proizvoda zajedno sa svim prilozima potpuno završena i spremna za slanje. Bitno je još naglasiti da je izrađivač specifikacije za Novigradsku dagnju Sveučilište u Zadru (Ugovor o izradi specifikacije potpisan u srpnju 2017.), a Zavod za javno zdravstvo Zadar je provodio laboratorijska ispitivanja u sklopu izrade specifikacije. Za kraj bi željeli naglasiti da je ova specifikacija znanstveno dokazala ono što svi odavno znamo, a to je da je Novigradska dagnja posebna i drugačija, jednom riječju premium proizvod vrijedan zaštite. Kao i dosada, vezano uz datum održavanja stručnog skupa, Općina Novigrad i Turistička zajednica Opdine Novigrad organiziraju gastro-turistički događaj koji ove godine nosi naziv „FEŠTA NOVIGRADSKE DAGNJE“.
 
Događaj se organizira uz financijsku potporu Turističke zajednice Zadarske županije, a organizacijskom potporom su također pridonijeli Udruga „Novigradska dagnja“, AGRRA i LAGUR „Tri mora“. I ove godine, 500 kg daganja de biti pripremljeno i podijeljeno na Novigradskoj rivi počevši od 22:00 h. Posjetitelje očekuje potpuni gastro ugođaj uz svu punodu ukusa koji pruža Novigradska dagnja. Dagnje de biti pripremljene na nekoliko načina prema tradicionalnoj domadoj recepturi, a događaj de biti popraden prigodnim glazbenim programom ispred cafe bara „Noškid“ i pozvani su svi ljudi dobre volje!
 

Branimir Baždarić

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018.

 
 
Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 44. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je poboljšanje pozicije za 4 mjesta u odnosu na prošlu godinu.
http://www.hca.hitachi-cable.com/products/hca/products/premise/industrial/images/iStock_000016090978_Medium.jpg
IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti analizira i rangira sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknuli njihovu primjenu u javnim uslugama, poslovnim modelima i društvu općenito. Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 50 kriterija.
 
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane vlade, gospodarstva i društva općenito. „Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjim pomacima u korištenju e-usluga. ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske.
 
Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenja odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture.» istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
 
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
 
WDC
2018
Zemlja
WDC
2017
       
WDC
2018
Zemlja
WDC
2017
1
SAD
3
 
33
Češka
32
2
Singapur
1
 
34
Slovenija
34
3
Švedska
2
 
35
Latvija
35
4
Danska
5
 
36
Poljska
37
5
Švicarska
8
 
37
Čile
40
6
Norveška
10
 
38
Kazahstan
38
7
Finska
4
 
39
Tajland
41
8
Kanada
9
 
40
Rusija
42
9
Nizozemska
6
 
41
Italija
39
10
UK
11
 
42
Saudijska Arabija
36
11
Hong Kong
7
 
43
Bugarska
45
12
Izrael
13
 
44
Hrvatska
48
13
Australija
15
 
45
Jordan
56
14
Južna Koreja
19
 
46
Mađarska
44
15
Austrija
16
 
47
Rumunjska
54
16
Tajvan
12
 
48
Indija
58
17
UAE
18
 
49
Južna Afrika
47
18
Njemačka
17
 
50
Slovačka
43
19
Novi Zeland
14
 
51
Meksiko
49
20
Irska
21
 
52
Turska
52
21
Island
23
 
53
Grčka
50
22
Japan
27
 
54
Cipar
53
23
Belgija
22
 
55
Argentina
57
24
Luksemburg
20
 
56
Filipini
46
25
Estonija
26
 
57
Brazil
55
26
Francuska
25
 
58
Ukrajina
60
27
Malezija
24
 
59
Kolumbija
58
28
Katar
28
 
60
Peru
62
29
Litva
29
 
61
Mongolija
61
30
Kina
31
 
62
Indonezija
59
31
Španjolska
30
 
63
Venezuela
63
32
Portugal
33
 
 
 
 
 
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Kanada, Ujedinjeno kraljevstvo, Australia, Južna Koreja, Tajvan, Njemačka, Japan, Francuska i Malezija.  Izvješće pokazuje da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama.
 
Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

 

 
2018.
2017.
Promjena
Ukupan rang na ljestvici
44
48
+4
Znanje
43
50
+7
Talent
59
59
0
Obuka i obrazovanje
36
41
+5
Koncentracija znanja
32
35
+3
Tehnologija
49
47
-2
Pravni okvir
55
52
-3
Kapital
52
52
0
Tehnološki okvir
43
40
-3
Spremnost za budućnost
54
56
+2
Usvajanje tehnologije
37
43
+6
Poslovna agilnost
63
62
-1
IT integracija
49
46
-3
 
Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivni pomaci napravljeni su:
- Znanje – obuka i obrazovanje te poboboljšanje indeksa koncentracije znanja;
- Spremnost za budućnost – poboljšanje indeksa usvajanja tehnologije.
 
Indikatori koji poboljšavaju našu poziciju u okviru 3 osnovna stupa digitalne konkurentnosti su:
·         Znanje
Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije.
·         Tehnologija
Investicije u telekomunikacije.
·         Spremnost za budućnost
e-sudjelovanje.
 
Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:
ü  međunarodno iskustvo
ü  strana visoko kvalificirana radna snaga
ü  obuka zaposlenika
ü  imigracijski zakoni
ü  stavovi prema globalizaciji
ü  agilnost kompanija
ü  korištenje velikih podataka i analitike
ü  transfer znanja
ü  javno privatno partnerstvo
 
Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period. Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr
 

Anđelka Felja

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 23/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 821 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević