Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Kako će Sjeverni tok 2 promijeniti europski plinski krajolik

 
 
Plinovod Sjeverni tok 2 mogao bi smanjiti veleprodajnu cijenu plina za 13 posto nakon 2020., no smanjenje proizvodnje na Sjevernom moru i u Norveškoj povećat će vrlo brzo ovisnost Europe o uvoznom plinu.
https://cdn2.trend.az/media/pictures/2015/04/21/frank_umbach_210415.jpg
Frank Umbach
 
Plinovod Sjeverni tok 2 je komercijalni ali i geopolitički rusko-njemački projekt, koji bi nakon 2020. u Europu trebao donijeti novih 55 milijardi m3 plina. Taj plinovod će usmjeriti buduće odnose Rusije i SAD-a, a utjecat će i na gospodarske i političke odnose u ovoj regiji, ali i u svijetu. Projekt vrijedan gotovo 10 mlrd. EUR ne samo da jača odnose između Njemačke i Rusije, već ojačava položaj Njemačke kao glavnog plinskog 'čvorišta' na europskom tržištu plina. 
 
U slučaju da bi se projekt ostvario, Europa bi direktno bila povezana s jednim od najvećih rezervi plina na svijetu jer rusko plinsko polje Bovanenkovo, na poluotoku Jamal, ima dva i pol puta više plina od ukupnih europskih rezervi plina. Sjeverni tok 2 bi povećao likvidnost na unutarnjem europskom plinskom tržištu, potaknuo nova povezivanja nacionalnih plinskih sustava i stimulirao daljnju integraciju unutarnjeg tržišta plina EU-a, što bi ga ujedno osnažilo i povećalo sigurnost u opskrbi, bar tako kažu zagovornici projekta. Trenutačno, Sjeverni tok 2 predstavlja najjeftiniju opciju za Europu, a neke studije pokazuju da će od nove plinske rute imati cjenovne pogodnosti, jer bi se veleprodajna cijena plina u EU smanjila za 13 % u 2020. godini, kada se planira početak isporuke plina, tvrdi Paul Corcoran, šef konzultantske tvrtke Agent Marketing. 
 
Potražnja za plinom u Europi u idućem desetljeću se ne bi trebala puno mijenjati. Tako je potražnja 2015. bila oko 481 milijardi m3, dok se u 2035. godini očekuje oko 472 mlrd. m3, naglašava Corcoran. Također procjenjuje da će doći do smanjenja domaće proizvodnje plina u Europi i to za oko 50 %. Očekuje se smanjenje uvoza iz Sjevernog mora, Norveške i Sjeverne Afrike te će zbog svega navedenog, nastati deficit u uvozu plina u Europu, koji bi 2035. godine trebao iznositi oko 120 mlrd. m3.
 
Taj manjak će najvjerojatnije uglavnom ispuniti plin iz Rusije, dok će dio uvoza uključivati i LNG čije će količine odrediti tržište, ističe šef Agent Marketinga. Prema podacima iz 2016. godine Europska unija se sa 17 % plina opskrbljivala iz domaćih izvora, dok Rusija čini 34 %, Alžir 11 % i Norveška 24 %, a LNG 13 % opskrbe. Od 2016. godine uvoz plina iz Rusije u Europu je bio oko 170 mlrd. m3 iako su maksimalni kapaciteti za uvoz 200 mlrd. m3. No, ako se uračunaju kapaciteti Sjevernog toka 2 i drugih ruskih projekata (kao što je Južni tok), mogući uvozni kapaciteti bi bili oko 330 mlrd. m3, što je dvostruko iznad svih potreba tržišta. Treba istaknuti da plin iz Rusiji ima velike subvencije, dok plin iz SAD-a ili bilo koji drugi uvoznik mora uključiti još i troškove transporta pa neće moći cjenovno konkurirati ruskom plinu. Takva situacija će potkopati ostale strateške diverzificirane rute opskrbe EU-a i povećati ovisnost o Rusiji, objašnjava Frank Umbach, direktor Europskog centra za energiju i sigurnost resursa. Umbach dalje tvrdi da zemlje na istoku i jugu Europe vjerojatno neće imati velikih koristi od Sjevernog toka 2 u odnosu na sjevernije zemlje EU-a jer nedostaje potpuna međunarodna povezanost plinskih sustava s Jugoistočnom Europom, gdje tržišta plina još nisu u potpunosti razvijena. Tako će neke zemlje biti djelomično odsječene. Politički gledano, projekt nije baš dobrodošao jer će se odnosi Rusije i Ukrajine još više narušiti, dok će se komercijalno isplatiti, dokle god bude konkurencije između LNG-ja i plinovoda na tržištu. 
 
Europska Komisija Sjeverni tok 2 vidi kao pokušaj Rusije da učvrsti svoju dominaciju na europskom tržištu. Rusija trenutačno isporučuje 34 % plina EU, a sa Sjevernim tokom 2 uvoz će narasti na više od 40 %. Za Rusiju je taj projekt od velikog značaja jer Rusija i dalje ovisi o prihodima od nafte i prirodnog plina, koji su činili polovicu prihoda od ukupnog izvoza u 2016. godini, čak i uz niže cijene. Kako cijene nafte Rusi ne mogu kontrolirati, to ih još više motivira da se fokusiraju na što veće prihode od prodaje plina te da zadrže svoj udio i utjecaj na europskom tržištu pod svaku cijenu. Protivnici projekta naglašavaju da će domaća proizvodnja pasti, ali isto tako i potražnja za plinom u EU zbog sve većeg korištenje obnovljivih izvora u budućnosti. No, i sve veća zasićenost svjetskih tržišta plinom omogućit će europskim zemljama da dugoročnim ugovorima s mnogo drugih dobavljača iz cijelog svijeta osigura uvoz plina. 
 

Matija Eppert, EGE

EU će ove godine raditi na novim pravilima za tržište plina

 
 
Prvi čovjek Europske komisije za unutarnje energetsko tržište Klaus-Dieter Borchard na konferenciji na temu plina prošli tjedan izjavio je da je prelazak na potpuno elektrificiranu ekonomiju bez prirodnog plina "bazično pogrešan". Naime Eurelecric je u prosincu pozvao europske tvorce politika da promoviraju prelazak na proizvodnju električne energije isključivo iz obnovljivih izvora, te njezinu primjenu u prometu, grijanju i industrijskim sektorima kao dio pokušaja dekarbonizacije ekonomije do 2050. Eurelectric promovira digitalizaciju u elektroprivredama, primjenu naprednih brojila i poticanje potrošnje na zahtjev (demand response). No Borcard smatra da oslanjanje isključivo na digitalizirani sustav elektroprivreda stvara sustav vrlo ranjivim za cyber napade te da treba koristiti plinsku infrastrukturu koja se izgradila i još se gradi.
https://www.fingridlehti.fi/wp-content/uploads/2017/03/klaus_dieter_borchard-300x199.jpg
Klaus-Dieter Borchard
 
Složio se s Gazpromovim Aleksanderom Medvjedjevim da "plin ne smije biti prijelazno gorivo prema obnovljivcima" i da "plin treba imati svoju ulogu". Rusija je 2017. u Europu i Tursku prodala rekordnih 197 milijardi m3 plina, a Medvjedjev drži da će prodaja ostati na toj razini u budućnosti. Borchard je najavio da će Komisija ove godine raditi na prijedlozima za novu regulaciju tržišta plina kojom se žele istražiti mogućnosti sinergije između plinskih i elektroenergetskih mreža te primjene biometana. "Možemo koristiti plinsku mrežu kao jednu od opcija za skladištenje, što nam nedostaje u elektroenergetici", kazao je on navodeći primjer pretvaranja viška energije iz vjetra u metan ili vodik. Takozvana "power-to-gas" tehnologija je još na niskoj razini a Borchard smatra da je vrijedi pokušati primijeniti na industrijskoj razini. EK će prijedloge nove plinske regulative predstaviti 2020., objavio je Platts. (n.d., www.energetika-net.com)

Lani je ostvaren dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja turista

 
 
Prema posljednim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku je lani došlo 17,4 milijuna turista što je 12,7 posto više nego godinu prije, a oni su ostvarili ukupno 86,2 milijuna noćenja ili 11 posto više u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka 89 posto čine strani turisti, a po broju ostvarenih noćenja uz dosegnutih više od 80 milijuna, njihov je udjel čak 93 posto. Lani je Hrvatsku posjetilo 13,7 posto više stranih turista nego godinu prije, ostvarivši 11,3 posto više noćenja. Sve u svemu, ostvaren je dvoznamenkasti rast dolazaka i noćenja turista, a ove se očekuju novi rekordi.Prve su prognoze oko 20 milijuna dolazaka, 110 milijuna noćenja te ostvarenje oko 12 milijardi eura prihoda od turizma. Hoće li te brojke biti dosegnute, tek će se vidjeti.
https://croatia.hr/Images/t900x600-20397/Hotel-Mediteran-%7C-Moscenicka-Draga.jpg
Turisti iz Njemačke prvi po broju noćenja
 
Kako navodi službena statistika, turisti iz Njemačke ostvarili su lani najveći broj noćenja u Hrvatskoj, čak 19,5 milijuna, što je 24 posto ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Najviše su noćili u Istarskoj županiji, u kojoj su ostvarili 8,6 milijuna noćenja. Po broju ostvarenih noćenja slijede turisti iz Slovenije i Austrije s udjelima od devet posto, a niz nastavljaju turisti iz Poljske, Češke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Mađarske i Slovačke. Na turiste iz tih zemalja otpada 79 posto lani ostvarenih noćenja. Najviše noćenja i to 42 milijuna ostvareno je u odmaralištima (sobe, apartmani) i sličnim objektima za kraći odmor, uz zabilježen rast od 15 posto u odnosu na godinu prije. Oko 25 milijuna noćenja ili šest posto više nego prethodne godine ostvareno je u hotelima, a 19 milijuna u kampovima što je povećanje za devet posto.
 
Najviše noćenja ostvarila Istarska županija
 
Prošle je godine, kaže statistika, najviše noćenja ostvarila Istarska županija, i to 25 milijuna, što je 29 posto ukupno ostvarenih noćenja. Tu županiju posjetilo je više od četiri milijuna turista, oko devet posto više nego godinu prije, koji su ostvarili šest noćenja po dolasku,  dok je na razini cijele zemlje taj odnos 5,1. Po broju dolazaka turista i ostvarenim noćenjima slijedi Splitsko-dalmatinska županiju, uz ostvarenih 3,2 milijuna posjeta i 16,6 milijuna noćenja te rastom od 15,4 odnosno 11,5 posto. Na trećem je mjestu Primorsko-goranska županija s 2,8 milijuna dolazaka i 14,9 milijuna ostvarenih noćenja, što je rast nešto veći od sedam posto. Niz nastavljaju Dubrovačko-neretvatska županija koju je posjetilo 1,9 milijuna turista ostvarivši skoro osam milijuna noćenja, te Zadarska županija s 1,6 milijuna dolazaka i oko devet milijuna noćenja. Inače, županije Jadranske Hrvatske zabilježile su lani ukupno 15 milijuna dolazaka turista i 82 milijuna noćenja, uz ostvaren rast od 12 i 10,4 posto u odnosu na godinu prije.
 
Turistički rast Kontinentalne Hrvatske
 
Kontinentalni dio Hrvatske lani je posjetilo oko dva  milijuna turista, što je skoro 17 posto više nego prethodne godine, a oni su ostvarili oko četiri milijuna noćenja uz rast od 16 posto. Prvi na turističkoj ljestvici je Grad Zagreb kojeg je lani posjetilo skoro 1,3 milijuna turista, a ostvareno je više od 2,2 milijuna noćenja, a bio bi to u odnosu na godinu prije rast od 16 odnosno 15 posto. Po broju turističkih dolazaka i noćenja slijede Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Osječko – baranjska županija, a niz nastavljaju Vukovarsko-srijemska, Međimurska i Varaždinska županija. Većina kontinentalnih županija ostvarila je turistički rast, a najveći od 53 posto u odnosu na prethodnu godinu dogodio se u Međimurskoj županiji.
 
Strani turisti najviše noćili u Dubrovniku, a domaći u Zagrebu
 
Hit odredište po broju ostvarenih noćenja lani je bio Dubrovnik s 3,9 milijuna noćenja, od kojih 96 posto otpada na strane turiste.Oni su potom najviše noćili u Rovinju, Poreču,  Medulinu, Umagu, Splitu, Zagrebu te u Puli, što je 26 posto od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista.Domaći turisti najviše noćenja ostvarili su u Zagrebu, Crikvenici, Malom Lošinju, Vodicama, Šibeniku, Dubrovniku, Opatiji te u Biogradu na Moru, što je također 26 posto od ukupnog broja noćenja domaćih turista.
 

Snježana Habulin

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1340 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević