Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Podrijetlo i cijena gotovo podjednako važni kod kupnje čokolade

 
 
Kada se bira između domaćih i stranih proizvođača, većina ispitanika (63,5 %) bira čokoladne proizvode domaćih proizvođača, a više od polovice ispitanika (58,9 %) navodi da cijena ima velik utjecaj na njihov izbor čokolade te da kupuju isključivo čokolade na akciji. Čokolada je namirnica koja se najčešće konzumira nekoliko puta tjedno, što kao svoj odgovor navodi 43,9 % građana Hrvatske, a nešto manje, njih 33,5 %, konzumira je nekoliko puta mjesečno. Za 10 % građana čokolada je dio svakodnevne prehrane, a jednak broj navodi da je konzumira rijetko, svega nekoliko puta godišnje. Vrlo mali broj (2,6 %) ističe pak da čokoladu uopće ne konzumira.
http://i.ndtvimg.com/i/2015-06/chocolate_625x350_81434346507.jpg
Čokoladne table preferirani su izbor konzumenata čokolade – najčešće ih konzumira 91,3 % građana. Ostali čokoladni proizvodi imaju male udjele pa tako 5,2 % ispitanika konzumira praline, dok čokoladne prutiće konzumira 3,5 % ispitanika. Pri konzumaciji čokoladnih tabli, oko trećine ispitanika navodi da pojede jedan red (32,3 %) ili dva do tri reda (35,2 %). Onih koji jedu više ima manje pa je tako 14,7 % ispitanika koji pojedu pola table te 13,9 % ispitanika koji "smažu" cijelu tablu. Vrlo skromnih konzumenata, onih koji pojedu samo jednu kockicu imamo svega 4 %.
 
Kada se bira između domaćih i uvoznih proizvoda, većina ispitanika (63,5 %) bira čokoladne proizvode domaćih proizvođača, dok 36,5 % češće kupuje čokoladne proizvode stranih proizvođača. Više od polovice ispitanika (58,9 %) navodi da cijena ima velik utjecaj na njihov izbor čokolade te da kupuju isključivo čokolade na akciji, dok 41,1 % građana uvijek kupuje istu marku čokolade bez obzira na akcije.
 
Istraživanje o konzumaciji čokolade proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom rujna 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
 

Anđelka Felja

Predložena kvota u ukupnom iznosi od 29.000 radnih dozvola

 
 
Hrvatska udruga poslodavaca podržava Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. Donošenje predložene odluke uvelike će olakšati zapošljavanje u granama koje su u visokoj ekspanziji kao što su graditeljstvo i turizam. Predložena kvota u ukupnom iznosi 29.000 radnih dozvola, od čega za novo zapošljavanje 17.810, za produženje već izdanih dozvola 9000 i 1940 dozvola za sezonsko zapošljavanje (1400 turizam i 540 poljoprivreda). Iako smo zadovoljni predloženom kvotom i razumijevanjem za problematiku nedostatka radne snage koju je iskazalo resorno Ministarstvo, ponovno ističemo dvije ključne stvari na koje HUP upozorava već nekoliko godina:
http://blog.workingin.com/wp-content/uploads/2016/03/expo_img_01.jpg
- Za dugoročno rješenje problema nužno je provesti sveobuhvatnu reformu obrazovanja koja je ključna za restrukturiranje cijelog sustava koji bi trebao pratiti potrebe gospodarstva i shodno tome prilagođavati obrazovne programe jer se jedino na taj način nedostatak radne snage može riješiti kroz zapošljavanje domaćih radnika. Danas to nije moguće, budući hrvatsko tržište rada, unatoč činjenici od cca 180.000 nezaposlenih osoba nije u mogućnosti, obzirom na njihovu  strukturu zadovoljiti potrebe gospodarstva te su  hrvatski poduzetnici, a kako bi izvršavali preuzete ugovorne obveze, prisiljeni okrenuti se stranim radnicima. Uz reformu obrazovanja, trebalo bi provesti i niz mjera koje će u narednim godinama omogućiti da se potrebe za radnom snagom mogu zadovoljiti zapošljavanjem domaćih radnika.
 
- Sadašnji kvotni sustav nije nikakvo trajno rješenje, on predstavlja vatrogasnu mjeru kojom se pokušava premostiti problem nedostatka kvalificirane radne snage. Koristimo i ovu priliku još jedan puta pozivati i socijalne partnere i Vladu Republike Hrvatske da zajedno osmislimo novi zakonodavni okvir kojim bi se reformiralo tržište rada.
 
Pitanje nedostatka radne snage nije nešto oko čega treba dizati tenzije već socijalni partneri i Vlada Republike Hrvatske trebaju zajedničkim snagama u sinergijskom djelovanju, kroz socijalni dijalog, pronaći optimalno rješenje za ovaj gorući problem.
 

Anđelka Felja

Hvatanje koraka Hrvatske s ostalima usporit će se ako se reforme ne provedu

 
 
Povodom predstavljanja nove Strategije za Hrvatsku za razdoblje 2017.-2021., razgovaramo s vodećim ekonomistom za regiju Peterom Tabakom iz Mađarske.
http://www.ebrd.com/image/1395253687439.jpg
• Kako ocjenjujete hrvatsku ekonomiju u usporedbi sa susjednim zemljama?
= Hrvatska se nakon krize vrlo slabo oporavljala sve donedavno kad je rast dosegnuo oko 3 posto. To je dobro, ali je još uvijek premalo za brzu konvergenciju. U nekim CEE zemljama vidimo rast između 3,5 i 4 posto tako da Hrvatska ima veliki prostor za napredak. Trenutačna razina investicija od oko 20 posto BDP-a je preniska za razinu razvijenosti ekonomije. Dakle, treba povećati investicije, u tome veće iskorištenje EU sredstava može puno pomoći. Privatni sektor isto treba više pridonijeti ulaganjima, no za to treba bolja poslova klima.
 
• Naglašavate problem prezaduženosti.
= Razina korporativnog duga doseže oko 90 posto BDP-a i druga je najviša u CESEE regiji nakon Bugarske. Velik dio tog duga otpada na prezadužene kompanije, oko 35 posto BDP-a (bez Agrokora). Iznimno je važno povećati efikasnost i smanjiti financijsku polugu, a to je moguće uz više vlasničkog ulaganja u te kompanije. Za početak, one moraju smanjiti svoj dug.
 
• MMF upozorava da će bez reformi potencijalni rast pasti ispod dva posto u narednih pet godina. Koje su po vama prioriteti?
= Osim ulaganja, korporativnog duga i rješavanja loših kredita, ključno je poboljšati korporativno upravljanje u državnim, ali i privatnim kompanijama. Također, poboljšati javnu administraciju, efikasnost tržišta rada kako bi se omogućilo tvrtkama da mogu zapošljavati više i u konačnici zadržavati talentirane ljude u Hrvatskoj. Vlada je svjesna mnogih od tih problema s obzirom na Nacionalni program reformi (NPR) i sada fokus treba biti na pravovremenoj implementaciji.
 
• Može li zbog sporih reformi Hrvatska postati najsiromašnija država u EU?
= Definitivno postoji rizik da će hvatanje koraka Hrvatske s ostalima usporiti ako se reforme ne provedu ili budu provedene s odgodom, no nadam se da je Vlada toga svjesna. Nismo u detalje proučavali proračunske planove, no posljednjih godina situacija je vrlo dobra, na strani prikupljanja prihoda, kao i držanja rashoda pod kontrolom. Fokus bi sada trebao biti na strukturi proračuna za snažniju potporu reformama.
 
• Je li Hrvatska spremna za euro?
= Hrvatska će definitivno imati niz koristi od uvođenja eura, no naglasak je na procesu i 'tajmingu'. Osim financijske, zemlje trebaju postići određen stupanj realne konvergencije da ostvare maksimalne benefite od eura. Taj stupanj može se dosegnuti u srednjem roku, ali naravno puno je neizvjesnosti. Vjerujem da zato dokument eurostrategije nije ni postavio određeni rok za uvođenje eura. Ako se reforme iz NPR-a implementiraju, Hrvatska će biti puno bolje pripremljena za euro.
 
Strategija EBRD-a do 2021.
• Poticanje konkurentnosti privatnog sektora
• Razvijanje tržišta kapitala
• Poticanje učinkovitijeg upravljanja u državnim i privatnim tvrtkama
 

Ana Blašković,http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-fokusu-je-primjena-reformi-334498

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Petak, 23/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 922 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević