Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Potpuno obnovljena Vila Vipolže slovenski je ponos

 
 
Nakon cjelovite obnove uz pomoć Ministarstva kulture Republike Slovenije Vila Vipolže u Brdima otvara svoja vrata. Najljepša renesansna vila u Sloveniji oduševljava novim kongresnim, kulturnim i društvenim središtem gdje će se moći organizirati događaji i susreti s daškom venecijanske elegancije i gostoprimstva Goričkih brda. Vila je svečano otvorena 17. srpnja 2015., kada je potpisan ugovor i tim činom Ministarstvo kulture na čelu s ministricom mr. Julijanom Bizjak Mlakar predalo jee sasvim obnovljenu Vilu Vipolže na upravljanje općini Brda.
http://psn.sdn.si/sn/img/s800x534/15/194/635723968761841373_zenska.jpg
Svečani dokument, koji za Brda znači veliku dobit i odgovornost, osim ministrice kulture potpisat će gradonačelnik općine Brda Franc Mužič i direktorica Zavoda za turizam, kulturu, mladež i šport Brda Tina Novak Samec. »U općini Brda vrlo smo zadovoljni što Vila Vipolže otvara svoja vrata. Izuzetno je dragocjeno što smo zajedno s Ministarstvom kulture pomoću europskih sredstava u potpunosti obnovili ovako velik biser slovenske arhitekturne baštine. Ponosni smo na raznolikost sadržaja koji će bogatiti ritam života i okupljati posjetitelje. Velika nam je čast što će se u vili nalaziti Centar slovenskih iseljenika po svijetu«, ne krije zadovoljstvo gradonačelnik općine Brdo Franc Mužič.
 
Vila Vipolže, koja Sloveniji, Europi i svijetu otvara vrata sloganom »Veze između svjetova i ljudi«, lijep je primjer kako izuzetnom spomeniku kulturne baštine udahnuti život pomoću suvremene opreme i vizije usmjerene u turizam i gostoprimstvo. Svaki događaj, bilo to poslovno druženje, protokolarni susret, kulturna večer ili privatna zabava, ovdje će biti jedinstven. »Okolina renesansne vile usred Goriških brda koja osim ljepote i tradicije nudi najsuvremeniju tehnološku podršku privlačit će brojne organizatore događaja i susreta. To je izuzetna prilika za razvoj poslovnoga i kulturnoga turizma u široj goričkoj regiji. U Brdima se jako trudimo da kao zemlja opojnih trenutaka oduševljavamo posjetitelje nezaboravnim doživljajima«, kaže direktorica Zavoda za turizam, kulturu, mladež i sport Brda Tina Novak Samec.
 
U renesansnoj vili nalazi se odraz povijesti života na stjecištu triju svjetova i kultura. Najprije je vila bila lovački dvorac goričkih grofova, a njegovi vlasnici kasnije bili su plemićke obitelji Herberstein, Della Torre, Attems i Teuffenbach. Mlečani su dvorac pretvorili u elegantnu vilu pravokutnog oblika s dva tornja. Vlasnicima je služila kao ljetna rezidencija sa zelenim parkom. Ispred vile još se danas prema nebu penju višestoljetni, najstariji čempresi koji rastu u Sloveniji. Osim veličanstvenim prvim katom sa suvremenim dvoranama koji je očuvao ime Piano Nobile, Vila Vipolže može se pohvaliti kavanom, restoranom s nadsvođenim vinskim podrumom, najsuvremenijom kuhinjom i banketnom sobom. Četiri apartmana i dvije suite s najljepšim pogledom na Gorička brda bit će ekskluzivna dodana vrijednost ako unajmite Vilu Vipolže.
http://www.delo.si/assets/media/picture/20150717/sz5_Delo_Foto-20150717102011-26093000.jpeg?rev=1
Pomoću sredstava Europske unije Ministarstvo kulture Republike Slovenije u cijelosti je obnovilo vanjštinu i unutrašnjost Vile Vipolže. Zahtjevni konzervatorski radovi obavljeni su pod stručnim nadzorom Zavoda za zaštitu kulturne baštine OE Nova Gorica. Sada je ljepotica Goričkih brda spremna da se u nju useli novi život. Prvi će biti Zavod za turizam, kulturu, mladež i sport Brda, a slijedit će najamnici ugostitelji. Svi će se u prepoznatljivom stilu Goričkih brda brinuti za velikodušno gostoprimstvo, koje je u Brdima uvijek praćeno svjetski poznatim vinima i lokalnim specijalitetima te jedinstvene pokrajine između Alpa i Mediterana.
 
Cjelovitu obnovu Vile Vipolže djelomično je financirala Europska unija iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Postupak je proveden u sklopu Operativnoga programa jačanja regionalnih razvojnih potencijala za razdoblje 2007.–2013., razvojnog prioriteta »Povezivanje prirodnih i kulturnih potencijala«, prioritetnih usmjerenja »Umreženje kulturnih potencijala«.
 

Aljaž Filej, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; +386 31 699 458

Vlade trebaju dobro promisliti oko planova gradnje novih TE na ugljen, poručuje glavni tajnik

 
 
Prvi čovjek organizacije OECD-a, koja okuplja 34 zemlje, poznatije i kao klub najbogatijih zemalja na svijetu, preporučio je vladama da dobro razmisle o svojim planovima gradnje novih termoelektrana na ugljen, s obzirom na to da su one prepoznate kao "najhitnija prijetnja" planetu. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria rekao je vladama "da razmisle dva puta, tri puta, pa i četiri puta" prije nego dozvole gradnju novih termoelektrana na ugljen, javlja The Guardian. "Te će elektrane emitirate stakleničke plinove u narednim godinama", upozorio je na predavanju u London School of Economics, a kao rezultat toga mogle bi biti  "prijevremeno otpisana imovina", odnosno morale bi biti konzervirane desetljećima prije svog ekonomskog životnog vijeka.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/termoelektrana2-20130910112122740.jpg
"Radimo u koliziji s prirodnim zakonima", upozorio je Gurria. Novo istraživanje, koje je OECD objavio prošli tjedan, otkriva da će prema postojećim trendovima proizvodnja struje iz ugljena rezultirati s više od 500 milijardi tona ugljičnog dioksida u atmosferi od danas do 2050. To je ekvivalentno otprilike polovini "budžeta CO2", količina stakleničkih plinova koje možemo slobodno pustiti u atmosferu u narednih pola stoljeća, ako mislimo ostati u razini koja je široko priznata kao prag za opasne klimatske promjene. Na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Parizu trebalo bi govoriti o financiranju inovativnih tehnologija za proizvodnju energije, kazao je Gurria, dodavši da obnovljivcima pada cijena te da predstavljaju sve bolju investicijsku priliku za zemlje u razvoju. 
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Drugi je stup među glavnim generatorima proračunskog deficita s udjelom od četiri milijarde kuna minusa godišnje

 
 
Hrvatski model štednje za mirovine obavijen je kardinalnim kontradikcijama i, što je veoma znakovito, javnom šutnjom ili jednostranim govorom onih koji za to jedini imaju priliku. Mirovinski sustav u Hrvatskoj oslonjen je već desetljeće i pol na uporište tzv. drugog stupa. Dok je u prvom riječ o doprinosima radnika za izdržavanje aktualnih umirovljenika po bismarckovskom principu međugeneracijske solidarnosti, drugi stup tiče se obavezne štednje zaposlenih, u svrhu njihova vlastitog zbrinjavanja. No pritom nije riječ tek o štednji, nego o povjeravanju novca bankama koje bi ga izravnim tržišnim špekulacijama trebale s vremenom znatno uvećati. To pak znači da štediša - htio ili ne – preuzima rizik, a banci kroz fiksne naknade i druge povlastice svakako ostaje izdašna, uspjehom neuvjetovana zarada.
http://bif.rs/wp-content/uploads/2014/04/penzioneri-privatne-penzije.jpg
Od izbijanja globalne krize 2008. godine pokazalo se međutim kako drugi stup ne funkcionira baš zadovoljavajuće i kako možda neće uspjeti nadomjestiti demografski prouzročen manjak novca u sustavu. Ali, u Hrvatskoj se svejedno ne vodi takoreći nikakva javna te stručna rasprava o tome, pa ona uz Rumunjsku i Makedoniju ostaje usamljenom između drugih postsocijalističkih europskih zemalja koje su drugi stup, projekt MMF-a i Svjetske banke, značajno reducirale ili ukinule, ako su ga uopće ikad uvodile. Povrh svega, drugi je stup među glavnim generatorima proračunskog deficita u RH, s udjelom od četiri milijarde kuna minusa godišnje.
 
Stvarna funkcija drugog stupa
 
Toliko se naime svake godine slije u mirovinske fondove, a posrijedi je četvrtina od ukupnog izdvajanja za mirovine u Hrvatskoj s kojim se i prije mirovinske reforme početkom prošlog desetljeća jedva isplaćivalo domaće umirovljenike. Ali zanimljivo je vidjeti što se događa s novcem u drugom stupu: za više od dvije trećine tog iznosa banke kupuju državne obveznice na koje će naravno država platiti kamate. S druge strane, u državnoj blagajni ostaje „rupa“ od četiri milijarde kuna koju radi isplate mirovina treba popuniti novim kreditima. Zato država od banaka svake godine posuđuje tu svotu i polako klizi u sve veći javni dug.
 
Navedene ocjene stanja i efekata drugog stupa iznijeli smo i Silvanu Hrelji, predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika, članice današnje vladajuće koalicije. On je prošli tjedan javno iznio stajalište da mirovinski sustav u postojećem obliku ne treba mijenjati u smjeru reduciranja uplata ili ukidanja kapitalizirane štednje. Hrelja se tako nije složio s nama, rekavši za DW kako drugi stup ima važnu funkciju stabilizacije financijskog tržišta u Hrvatskoj. Dodao je da bi sama vlada morala osmisliti kvalitetne projekte kako bi bankovni mirovinski fondovi postali institucionalni ulagači.
 
Znanošću protiv obmana
 
Naš sugovornik odbacio je i tezu da su prinosi fondova koji „oplođuju“ štednju osiguranika niži od prihvatljivog. „Suprotno, prinosi su među najvišima u Europi, dva do tri posto iznad iznosa inflacije“, naveo je Hrelja, „dok fondovi u zaradi banaka sudjeluju s oko jedan posto profita godišnje, a sredstva iz kamata se prepisuju štednji građana“. Ipak, konzultirali smo za ovu priliku i uvide financijske stručnjakinje Snježane Andrijević koja je u svojim znanstvenim studijama zacijelo najdetaljnije u Hrvatskoj analizirala pretpostavke i učinke drugog stupa te poslovanje najvećih banaka u RH, onih koje drže fondove.
 
Njezini radovi bacaju novo svjetlo na sustav, pa bi trebalo uzeti u obzir činjenice poput one da se zajamčeni minimum prinosa svake godine izračunava kao prosjek fondova kroz prethodno trogodišnje razdoblje. Drugim riječima, bankama se uopće ne bi isplatilo da postignu visoke rezultate, jer bi se tako obavezale na viši uspjeh. Nadalje, ispostavilo se i da samo prometovanje milijardama kuna „svježeg“ novca bankama osigurava lagodnu dodatnu likvidnost, kao i tržišnu poziciju s koje one u svojstvu kreditora – a svjedoči o tome više afera – mogu koruptivno manipulirati tržištem dionica.
 
O(ne)mogućavanje javne rasprave
 
Za mišljenje smo upitali i Gojka Bežovana, profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu i najsistematičnijeg javnog komentatora drugog stupa. Požalio nam se kako u Hrvatskoj gotovo da nije moguće dobiti priliku za široko vidljivu kritiku ovog pitanja, niti na javnoj radioteleviziji: „No menadžeri bankovnih mirovinskih fondova ulaze u taj prostor bar jednom tjedno, ali u korist privatnog interesa. Mene pak u inozemstvu, po znanstvenim konferencijama, strani eksperti redovno pitaju zašto nismo ukinuli drugi stup, dok većina tranzicijskih zemalja faktično jest. Kod nas navode samo Mađarsku i Orbana kao populista, da bi kompromitirali takvu ideju“. Bežovan napominje da su to učinile i prosperitetnije tranzicijske zemlje Poljska i Slovačka, a Slovenija i Češka ga nisu ni uvodile, kao niti npr. Srbija. „Pogubnost drugog stupa je među europskim stručnjacima sasvim prihvaćen stav, no kod nas se i dalje ispunjavaju nalozi novčarske elite, povjerenika inozemnog krupnog kapitala. I čitav taj drugi stup zašao je u zonu financijalizacije koja je svijet već bila dogurala do globalne krize. Oni ovdje još uspješno isključuju rijetke pojedince koji nepristrano analiziraju taj predmet, što znači da su nas kolonizirali. Uostalom, naša država u okviru tog modela s drugim stupom zapravo sebi posuđuje novac preko skupih posrednika, a oni – to su banke – ubiru profit, i to je bit stvari“, zaključuje Gojko Bežovan, apelirajući na pokretanje javne rasprave, jedine kvalitetne mjere stvari.
 

Igor Lasić, Deutsche Welle

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Srijeda, 23/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 943 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević