Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Klasić, Stankovićev profesor

Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Klasić, Stankovićev profesor

    Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:33

U EU-u imamo najveći postotak mladih koji se obrazuju, ali ih je najviše među nezaposlenima

 
 
Od 2012. do 2014. godine stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je za 1,3 posto (na 17,3 posto), dok je u istome razdoblju u Europskoj uniji ona pala za 0,2 posto, na 10,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u studenome 2015. iznosila je 17,7 %. Pokazala je to Anketa o radnoj snazi, najopsežnije istraživanje o obilježjima tržišta rada provedeno na uzorku kućanstava u Hrvatskoj koje je objavio Državni zavod za statistiku. Cilj ankete bio je prikupiti podatke o veličini, strukturi i značajkama aktivnog stanovništva, tj. o radnoj snazi u Republici Hrvatskoj prema međunarodnim standardima.
http://velkaton.ba/wp-content/uploads/2014/10/nezaposleni-zavod-642x336.jpg
U spomenutom su razdoblju rast broja nezaposlenih zabilježili Austrija (za 0,7 %, na 5,6 %), Belgija (za 0,9 %, na 8,5 %), Cipar za (4,2 %, na 16,1 %), Finska (za 1 %, na 8,7 %), Francuska (za 0,9 %, na 10,3 %), Grčka (za 2 %, na 26,5 %), Italija (za 2 %, na 12,7 %), Luksemburg (za 0,8 %, na 5,9 %), Nizozemska (za 1,8 %, na 7,4 %) te Slovenija za (0,8 %, na 9,7 %). Najveći pad nezaposlenosti od 2012. do 2014. imala je Letonija u kojoj je ona smanjena s 15 na 10,8 posto, a značajan pad broja nezaposlenih imale su i Irska i Litva. Istovremeno, stopa zaposlenosti najsnažnije je rasla u Bugarskoj, Irskoj, Letoniji, Litvi, a manja nego u Hrvatskoj u kojoj je 2014. iznosila samo 54,6 posto bila je u Grčkoj (49,4 %). Najveća stopa zaposlenosti zabilježena je u Švedskoj - 74,9 posto.
 
Kada je riječ o starijim osobama, onima u dobi od 55 do 64 godine, najlošija je situacija bila ponovno u Grčkoj gdje ih je u radnom odnosu bilo tek 34 posto, a slijede Slovenija (35,4 posto), Hrvatska (36,2 posto) i Malta (37,7 posto). Najveći broj osoba te životne dobi koje rade je u Švedskoj (74 posto), Njemačkoj (65,6 posto), Estoniji (64 posto)... No, iako je Švedska po ovome rekorder među zemljama Europske unije, nije i europski rekorder. Na Islandu je u radnome odnosu čak 83,6 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine!
 
Ništa bolje Hrvatska u usporedbi sa zemljama Europske unije ne stoji ni kada je u pitanju cjeloživotno učenje. Udio stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koji je sudjelovao u obrazovanju ili usavršavanju u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja u Hrvatskoj je iznosio samo 2,5 posto. Manje od toga imale su jedino Rumunjska (1,5 %) te Bugarska (1,8 %), a blizu Hrvatske su Mađarska i Grčka s oko tri posto. Švedska, Danska i Finska njeguju ovaj način obrazovanja daleko više od ostalih Europljana pa se u tim zemljama udio onih koji se nastavljaju usavršavati kroz karijeru kreće od 25 do 31 posto. Ako se po nečemu ističemo u pozitivnom smislu, to je broj osoba u dobi od 18 do 24 godine s osnovnom školom kao najvišim završenim stupnjem obrazovanja koje se dalje niti školuju, niti se usavršavaju. U Hrvatskoj ih je samo 2,7 posto, a najviše ih je u Španjolskoj i na Malti - oko 21 posto.
 
Kada je riječ o osobama u dobi od 20 do 24 godine koje su završile najmanje srednju školu, u Hrvatskoj ih je prema ovoj anketi čak 96,3 posto. Ponovno je to najviše u Europskoj uniji. Takvih je osoba najmanje u Španjolskoj - 65,8 posto, a prosjek 28 zemalja EU-a je ravno 82 posto. Čak 10,7 % djece živi u kućanstvu u kojemu baš nitko ne radi. Podatci o osobama u dobi od 18 do 59 godina koje žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ponovno su poražavajući za našu zemlju. Među anketiranima takvih je 12,2 posto. Ipak, više ih je u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Irskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj čak 10,7 posto djece u dobi do 17 godina živi u kućanstvu u kojemu nitko ne radi, a otprilike isto toliko ih je u Grčkoj i Italiji. U Irskoj i Bugarskoj ih je čak 16 posto, u Španjolskoj 13 posto, a pomalo iznenađuje podatak da ih je u Belgiji čak 12,8 posto, a u Ujedinjenoj Kraljevini 14,2 posto. Najmanje ih je u Luksemburgu (4 posto), Sloveniji (4,5 posto) te u Finskoj (4,8 posto).
 

Eduard Soudil, Glas Slavonije

Hrvatski rast izvoza jedino kvare EU-ove sankcije Rusiji

 
 
Hrvatski izvoz, prema najnovijim podatcima službene statistike za deset mjeseci, ostvario je rast od 11,7 posto i dosegnuo 9,35 milijardi eura, pri čemu hrvatske kompanije na svim bitnim tržištima bilježe bolje rezultate, izuzev na ruskom i na bosansko-hercegovačkom. Rusija je čak ispala s liste hrvatskih top 10 izvoznih tržišta. Do kraja listopada izvoz u tu zemlju manji je čak 27 posto u odnosu na prethodnu godinu.
http://i.telegraph.co.uk/multimedia/archive/02851/Putin_2851614b.jpg
Posljedica je to zategnutih odnosa EU-a i Moskve koji zbog ruske aneksije Krima traju od ljeta 2014., odnosno mjera kojima je Moskva odgovorila na europske gospodarske sankcije. Prije desetak dana Bruxelles je sankcije Rusiji produljio na još pola godine, te će na snazi ostati do kraja srpnja, pa se i nastavak slabljenja rezultata hrvatskih tvrtki na tom tržištu može očekivati i u narednom razdoblju. Inače, početkom prošle godine Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva organizirali su veliki gospodarski skup u Moskvi na kojemu se okupilo više od 250 ruskih i više od 100 hrvatskih kompanija i s kojega su stizale ohrabrujuće informacije o vrijednim ugovorenim poslovima čija je realizacija trebala uslijediti netom nakon zaključenja ugovora.
 
Primjerice, bračka Sardina ugovorila je da samo u 2015. plasira u Rusiju svoje riblje prozvode u vrijednosti od dva milijuna eura, zagrebačka pekarska industrija Mlinar sklopila je ugovor za izvoz u vrijednosti od 10 milijuna eura, posao na tom tržištu ugovorila je i samoborska Klimaoprema, dok je zagrebački proizvođač kozmetike Milla ugovorila značajno povećanje plasmana na to tržište, iznad 10 milijuna eura. No, ti poslovi nisu anulirali gubitak koji hrvatsko gospodarstvo, kao i ostali u EU-u, trpe na ruskom tržištu zbog sankcija. Osim toga, slaba karika za naše izvoznke je i tečajna razlika koju naši gospodarstvenici koji mogu nastupiti na ruskom tržištu i dalje vide kao problem za konkurentan nastup. Suzana Knežević, viša stručna savjetnica u HGK, ističe kako je nakon kratkotrajnog oporavka rublje prema posljednjim podacima opet došlo do pada, što negativno utječe na poslovanje svih europskih tvrtki na ruskom tržištu, ali i na poslovanje ruskih tvrtki. 
 
U novogodišnjoj poruci Anvar Azimov, veleposlanik Rusije u Hrvatskoj, za Ruski vjesnik izjavio je kako treba ispravljati negativne trendove. „U ožujku planiramo organizirati u Zagrebu veliki forum na kojem će se okupiti ruski industrijalci, poduzetnici i investitori. To će biti svojevrsni odgovor na isti takav događaj u Moskvi koji je ugostio hrvatske poslovne krugove u veljači 2015.”, najavljuje ruski veleposlanik. Nedugo nakon toga predviđeno je i održavanje Plenarne sjednice Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-ekonomsku i znanstveno-tehničku suradnju, kojoj će prethoditi zasjedanja radnih grupa za trgovinu, energetiku i turizam. Azimov nastavak suradnje za ovu godinu najavljuje u plinskoj i naftnoj industriji, ali i u sektoru brodogradnje, informacijskih tehnologija, farmaceutske i prehrambene industrije te seoskog gospodarstva. Napredak se, ističe, očekuje i u investicijskim projektima, a unatoč uvoznim ograničenjima, ističe da je Rusija spremna više kupovati u Hrvatskoj.
 
Uvoz iz Rusije, u kojemu dominira nafta, prepolovljen je lani, ali idalje trgovinske odnose dvije zemlje obilježava velik hvatski deficit. Uvoz iz Rusije iznosio je u 10 mjeseci 407 milijuna eura, dok je naš izvoz bio tek nešto iznad 151 milijuna. Na listi glavnih izvoznih tržišta bilježi se jačanje prodaje, izuzme li se BiH, u kojoj hrvatske tvrtke najviše osjećaju posljedice izlaska zemlje iz Cefte i ulaska u EU. Izvoz je u 10 mjeseci u BiH pao gotovo 9 posto. No, hrvatske se tvrtke sve snažnije probijaju na slovenskom tržištu, gdje je i lani nastavljen znatan rast od 20% u deset mjeseci. Primjetno je i da se posljednjih godina hrvatske tvrtke sve značajnije probijaju u Španjolskoj, Poljskoj te, među ostalim,  u Izraelu te Egiptu, gdje je za dobre izvozne rezultate ponajviše zaslužna drvna industrija.
 
Top 10 izvoznih tržišta u 10 mjeseci 2015.
 
1. Italija - 1,277 milijardi eura
2. Slovenija - 1,175 mlrd. eura
3. Njemačka - 1,077 mlrd. eura
4. BiH - 0,939 mlrd. eura
5. Austrija - 0,629 mlrd. eura
6. Srbija - 0,442 mlrd. eura
7. Mađarska - 0,354 mlrd. eura
8. Francuska - 0,223 mlrd. eura
9. SAD - 0,217 mlrd. eura
10. Nizozemska - 0,188 mlrd. eura
 

Marija Brnić, Poslovni dnevnik

Javni dug 90 posto BDP-a s tendencijom porasta u 2016.!

 
 
U protekle četiri godine javni dug je porastao je sa 57,0  udjela u BDP-u, zaključno s 2011. godinom, na gotovo 90 posto koncem 2015. godine, s tendencijom porasta u 2016. godini na preko 90 i više posto. Porast za 20,8 postotnih poena ili prosječno godišnje za 5,2 postotna poena, u tom razdoblju, a za cijelo razdoblje od 1999. do 2011. godine taj prosječni porast je iznosio je 2,66 postotnih poena. U apsolutnim svotama od 2011. godine od konca 2015 godine  povećanje iznosi preko 70 milijardi kuna, a za čitavo razdoblje od 1999. do 2011. godine, dakle za 13 godine je iznosilo oko 98 milijardi kuna. Na grafikonu 1. su prikazani spomenuti udjeli javnog duga u BDP-u.
 
Grafikon 1.- udio javnog duga u BDP od 1999. do 2015. godine  i projekcija za 2016.
Izvor: HNB, DZS
 
Kretanje realnog BDP s usporedivim državama -baza 2008. godina!
                                                                  
Kretanje rasta realnog BDP-a s usporedivim državama Bugarskom, Rumunjskom, baltičkim državama i ostalim državama novim  članicama  Europske unije, kada se uzme 2008. godina index =100, godina prije krizne 2009. godine, pokazuje da su ostale nove članice EU-a nakon krize 2009. godine, 2012. dostigle a 2013. godine prešle realni BDP koji je bio 2008 godine. Baltičke države te Bugarska i Rumunjska dostigle su visinu BDP-a iz 2008 godine 2014. godine a 2015. godine već prešle tu visinu. Hrvatska je još na razini ostvarenja preko 90 % BDP-a iz 2008. godine (prikazano na grafikonu 2.).
 
Grafikon 2.
 
Projekcija realnog BDP- EK, HNB
 
U projekciji kretanja realnog BDP u odnosu na Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku Češku, Slovačku, Sloveniju i ostale države prikazane na grafikonu 3. Europska komisija nas svrstava na zadnje mjesto. Procjena HNB od 1,7 % rasta BDP učvršćuje Hrvatsku na predzadnjoj poziciji u odnosu na države prikazane u grafikonu 3.
 
Grafikon 3.
 
Lakoća poslovanja
 
Hrvatska se prema Izvješću Svjetske banke o lakoći poslovanja nalazi na 40. mjestu od ukupno 189 zemalja. Hrvatska je najviše poboljšala položaj u području prekograničnog trgovanja (4). Prema usporedivim podacima za tekuću i prethodnu godinu, Hrvatska je pala na međunarodnoj ljestvici poretka za jedno mjesto, s 39. na 40. mjesto  Hrvatska najslabije rezultate ostvaruje u ishođenju građevinskih dozvola (129. mjesto), pokretanju poslovanja (83.), dobivanju kredita (70.), dobivanju priključka električne energije (66.), uknjižbi vlasništva (60.) i rješavanju insolventnosti (59.). Nešto viši položaj postiže se u području plaćanja poreza (38.) i zaštiti manjinskih investitora (29.), a najviše relativne rezultate ostvaruje  u rješavanju trgovačkih sporova (10.) i prekograničnom trgovanju (1.).
 
Na kojim područjima poslovanja Hrvatska zaostaje  u odnosu na države EU 15 vidi se iz slikeu nastavku (rješavanje solventnosti, pokretanje poslovanja, dobivanje građevnih dozvola, dobivanje električne energije, uknjižba vlasništva). Od država Srednje i Istočne Europe (u slici: SIE) najviši rang ostvaruju baltičke države (redom Estonija, Litva i Letonija), slijedi Poljska te zatim Slovenija i Slovačka, na samom začelju ove skupine su Mađarska i Hrvatska. To su ujedno i područja na kojima se moraju  provesti najavljene reforme da bi se povećala konkurentnost i privukla strana ulaganja.
 
Održivost duga i pucanje imovinskog mjehura uzrokuje recesiju na bilanci 
 
U Hrvatskoj je gotovo trećina (32 %) duga sektora poduzeća prekomjerna (prikaz na idućem grafikonu slika 2.). U slučaju ostvarenja  pada gospodarske aktivnosti i rasta kamatnih stopa, potrebe  poduzeća za razduživanjem povećale bi se za više od četvrtine, zbog čega bi 40 posto postojećeg duga moglo postati neodrživo. Prekomjernazaduženost i razduživanje stvaraju pritiske na profitabilnost poduzećai otežavaju oporavak investicijskog ciklusa jer prezaduženapoduzeća nisu u mogućnosti realizirati potencijalno dobre investicijske odluke. Rezultati  analiza potvrđuju da će sektor poduzeća u srednjem roku vjerojatno i nadalje biti pod pritiskom nužnosti razduživanja, i to posebice oni segmenti korporativnog sektora koji su najopterećeniji prekomjernim dugom.
 
Pucanje imovinskog mjehura kada korporacije ne smanjuju svoju aktivu na teret gubitka ili nerealiziranog gubitka, da im ne bi u bilanci  bio prikazan odnos imovina<obveza,  uzrokuje da se korporacije nastoje razduživati tj. minimalizirati dug umjesto maksimalizirati dobit. Iako u Hrvatskoj postoji obveza revizija bilanci, određenih gospodarskih subjekata, pitanje je kako su se oni postavili u slučajevima pucanja imovinskih mjehura u bilancama korporacija. Ta se pojava u makrogospodarskoj literaturi, naziva  recesija na bilanci.
Zaključno, kako navodi ekonomist analitičar Richard C. Koo u svojoj knjizi „Sveti gral makroekonomike: Pouke iz velike recesije Japana revidirano i ažurirano izdanje“, na kraju, dvije recesije na bilanci - Velika ekonomska depresija i Velika recesija Japana - omogućile su ovu makroekonomsku sintezu. Ova sinteza ekonomskih teorija mogla bi biti sveti gral makroekonomike za kojim smo tragali još od 1930-ih.  
 
Najjednostavnijom rječnikom, ovaj nam gral govori da prvo utvrdimo u kojoj se fazi ekonomija nalazi i implementiramo politike koje su prikladne za tu fazu. Ako je ekonomija u fazi yin (faza minimaliziranja duga: op. au.) prikladne mjere uključuju srednjoročni fiskalni stimulans utemeljen na kontinuiranoj potrošnji, zajedno s programom ubrizgavanja kapitala u bankarski sustav. Ako je gospodarstvo u fazi yang (faza maksimaliziranje profita, op. au.), prikladne mjere uključuju popuštanje monetarne politike zajedno s „debelim spreadom (razlikom prinosa)“.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Petak, 16/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1030 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević