Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Klasić, Stankovićev profesor

Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Klasić, Stankovićev profesor

    Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:33

Pritisak na cijenu nafte čak će porasti

 
 
Padu cijena nafte ne nazire se kraj. Neki čak predviđaju da bi se barel „crnog zlata“ uskoro mogao nuditi za samo 20 američkih dolara! Takav razvoj događaja nije nimalo bezopasan... Zbog prevelike globalne ponude od sredine 2014. godine cijena nafte više je nego prepolovljena. U pozadini tog trenda jest povećanje proizvodnje nafte  iz škriljevca u SAD-u prijepornom tehnikom frackinga. Osim toga, potražnja pada kao posljedica ekonomske slabosti najvećih potrošača poput Kine i drugih zemalja s ubrzanim gospodarskim rastom. No nakon najnovijeg pada cijena na tržište nafte donekle se vratio mir. U ponedjeljak (7. 12. 2015.) cijena je iznosila 40,60 dolara po barelu, najniža u posljednjih sedam godina, da bi se u međuvremenu ipak vratila na 40,94 dolara po barelu.
http://www.dasinvestment.com/uploads/pics/Weinberg_Eugen_web_02.jpg
Eugen Weinberg
 
Do toga je došlo zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) donesene u petak (4. 12. 2015.) da  će zadržati svoju politiku visoke proizvodnje. OPEC je time signalizirao da je očigledno napustio svoju dugoročnu strategiju ograničenja proizvodnje u krizi, ocjenjuje Sanjiv Shah, glavni strateg u londonskoj savjetničkoj kompaniji „Sun Global Investments“.
 
Svjetska banka za sljedeću godinu predviđa malu svjetlu točku za zemlje koje proizvode naftu – ona predviđa prosječnu cijenu od 51 dolara po barelu za 2016. To bi značilo dolar manje od očekivane prosječne cijene za 2015. Eugen Weinberg, specijalist za sirovine njemačke Commerzbanke, smatra međutim da će poslije odluke OPEC-a cijene nafte na dnu ostati znatno dulje nego što se mislilo: „To će pogoditi ne samo zemlje OPEC-a nego i Rusiju, Meksiko i Norvešku.“ Međunarodni monetarni fond smatra da će probleme imati i zemlje kao što su Venezuela, Irak i Nigerija.
 
Očekuje se da će ponuda nafte ostati obilna, upozorava Svjetska banka. Razlog za to je što se na tržište vraća još jedan veliki proizvođač – Iran. Nakon što je Teheran postigao kompromis sa Zapadom u vezi s nuklearnim programom, on može opet energično pokrenuti proizvodnju nafte. „Nakon okončanja sankcija, imamo pravo odmah se vratiti na proizvodnu razinu koju smo imali, odnosno na našu nekadašnju prosječnu proizvodnju“, najavio je početkom rujna iranski ministar za naftu Bijan Namdar Zanganeh. Osim toga, cijene nafte sljedeće bi godine mogle pasti i zbog slabljenja globalnog gospodarstva, što smanjuje potražnju za energijom. Po MMF-u, dramatičan pad cijena te sirovine predstavlja jedan od najvećih rizika za gospodarstvo. Na to upozorava i Međunarodna agencija za energetiku (IEA). „Niže cijene možda jesu dobra vijest za potrošače, ali postoji rizik da će izostati neophodne investicije u proizvodnju nafte“, upozorava IEA.
 
Stručnjaci  predviđaju da će se cijena nafte naći pod još većim pritiskom. „Ponovno se spominje cijena od 20 dolara za barel“, piše u izvješću trusta mozgova „Energy Aspects“. U intervjuu za DW Spencer Welch, stručnjak za naftno tržište iz londonske tvrtke IHS, potvrđuje da bi cijena nafte mogla još dodatno pasti. „Ako cijena nafte padne na 20 dolara po barelu, ponuda bi se smanjila i tako bi se ponovo podigle cijene.“ Općenito, Welch smatra da je niska cijena nafte loša za industriju frackinga, ali istodobno i za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije. „Niske cijene nafte i plina u mnogim su industrijskim zemljama – uključujući i Njemačku – djelovale  kao stimulativni paket za gospodarstvo, zato što niske cijene nisu proizvod niske potražnje, nego odluke OPEC-a. Ove godine, potražnja za naftom  trebala bi rasti kao nikad dosad– to je vjerojatno posljedica nižih cijena nafte“, zaključuje Eugen Weinberg.
 

Klaus Ulrich, Deutsche Welle

Cirkularna ekonomija kao prilika za gospodarski rast

 
 
Novi zakonodavni paket kružne ekonomije je velika prilika za pozitivne ekološke, socijalne i ekonomske promjene. Prevencija otpada, eko-dizajn i ponovna upotreba sirovina mogu EU uštedjeti 600 milijardi eura, znatno smanjiti potrošnju energije i stakleničkih plinova. Hrvatska će najveći izazov imati u komunalnom otpadu, jer do 2030. trebati reciklirati 65 % komunalnog otpada, a tek 10% moći će završiti na odlagalištima.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/automobili-otpad-detalj-20150921145532185.jpg
Europska komisija predložila je novi, dugoočekivani zaokruženi zakonodavni paket o cirkularnoj ekonomiji. Riječ je pokušaju oživljavanja teoretskog koncepta prema kojem se što je moguće više raznih materijala reciklira i ponovo koristi umjesto da završe u otpadu. Riječ je o temeljima na kojima bi trebalo unaprijediti postojeće proizvode kako bi bili dugotrajniji, izdržljiviji, lakši za popravljanje, dogradnju ili reciklabilni, što je sadržano u konceptu eko-dizajna. Cirkularna ekonomija tiče se komunalnog otpada ali i ambalažnog otpada i plastike, električnih i elektroničkih naprava. Zakonodavni paket kružne ekonomije je velika prilika za pozitivne ekološke, socijalne i ekonomske promjene. 
 
Naime, izračunato je da 10 tisuća tona otpada bacanjem na odlagališta stvara jedno radno mjesto, reciklažom se stvara 36 radnih mjesta, a popravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta. Primjerice, EK će uskoro predložiti članicama EU obavezu da televizori i kompjuterski ekrani moraju biti napravljeni tako da nakon isteka vijeka trajanja ekrani moraju biti lako rastavljivi i reciklirani. U sektoru mobilne telefonije trošak ponovne proizvodnje može biti prepolovljen ako će ti uređaji biti lakše rastavljivi, a s fokusiranjem na reciklažu lakih komercijalnih vozila može biti ušteđeno materijala vrijednih 6,4 milijarde eura godišnje, 140 milijuna eura za energiju i milijuni tona stakleničkih plinova. Svi smo svakodnevno suočeni s time da uređaji koje koristimo nisu tako dugotrajni i kvalitetni poput starih jer se proizvode i prodaju isključivo uređaji kojima niti nije namjena da dugo traju. Naše majke imale su perilice veša koje su, uz servis, radile 15-20 godina, a sada je prosječan vijek trajanja perilice oko sedam godina. Istraživanje Eurobarometra je pokazalo da bi 77% Europljana radije popravilo stari uređaj nego pojurilo i kupilo novi, no to šteti ekonomiji; industrija se dosjetila i radi uređaje koje je teško ili nemoguće popravljati, a rezervni dijelovi su nedostupni ili tako skupi da je jeftinije kupiti novi proizvod. Rezultat je da se kupca prisiljava da kupi novi proizvod, a masovna proizvodnja znači i neizdrživ pritisak na prirodne resurse i okoliš, doprinosi zagađenju, klimatskim promjenama i svim njezinim posljedicama. Studija Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je pokazala kako bi smanjenje tzv. planiranog kvarenja i povećanje broja popravaka dovelo do ušteda za potrošače u iznosu 6 milijardi eura godišnje. Hoće li EK biti benevolentna i u sklopu ovih promjena revidirati i Direktivu o jamstvima, vidjet će se kroz nekoliko mjeseci. 
 
U fokusu ovog zakonodavnog paketa za Hrvatsku će posebno biti zanimljiv otpad. Naime, revidirani su EU ciljevi za otpad pa će, prema novoj Direktivi o otpadu, do 2030. trebati reciklirati 65% komunalnog otpada i 75% ambalažnog otpada, a uvedena je i obvezujuća direktiva o maksimalno 10% ukupnog otpada koji smije završiti na odlagalištima. S poražavajućom stopom reciklaže od oko 18% Hrvatska je, uz još nekoliko članica, dobila prijelazni period od pet godina da se prilagodi novim pravilima. Samo u posljednjih deset godina na hrvatskim deponijima otpada su završile sirovine vrijedne čak pet milijardi kuna, bez da je itko trepnuo. I sad već bivša Vlada se u donošenju nove legislative i ustrojavanju sustava gospodarenja otpadom pokazala vrlo troma i neambiciozna iako je evidentno da smo u gospodarenju s otpadom među zadnjima u Europi. U Planu gospodarenja otpadom 2015.-2021. prevencija, ponovna upotreba, odvajanje i recikliranje otpada popustile su pod konceptom zbrinjavanja otpada u velikim centraliziranim centrima, koji se u EU-u sve više napušta kao neučinkovit. Računa se da bi primjenom načela izbjegavanja stvaranja otpada, eko-dizajnom i ponovnom upotrebom raznih materijala poslovni sektor mogao uštedjeti 600 milijardi eura ili 8% godišnjeg prihoda, dok bi se istodobno zaposlilo dva milijuna ljudi. Vlada koja dolazi trebala bi stati na loptu, iščitati novu Direktivu o gospodarenju otpadom i krenuti s planovima iznova, u smjeru cirkularne ekonomije. Zašto upravo otpad ne bi bio jedan od sektora koji će gospodarski pokrenuti ovu zemlju?
 

Nina Domazet, EGE

Obećavajući Program gospodarskog oporavka iz travnja 2010. zaustavljen je dolaskom na vlast Kukuriku koalicije koncem 2011. godine 

 
 
Reforma javne uprave sama za sebe ne će ništa donijeti. Tko ima konzistentan gospodarski program, taj bi morao formirati vlast. Strukturne reforme, poticanje ulaganja i fiskalna odgovornost, tri su stupa na kojima Europska zajednica temelji gospodarski rast u zemljama članicama. I za Hrvatsku kao jednu od članica, vrijede ove gospodarske strateške odrednice, s time da je Hrvatska još dodatno u postupku otklanjanja prekomjernog deficita, za koje su potrebne odlučne mjere politike i posebno praćenje.
http://bestseller.jutarnji.hr/wp-content/uploads/2015/10/Sveti-gral-makroekonomije.jpg
Nakon provedenih parlamentarnih izbora u studenome ove 2015. godine, najčešća riječ koja se spominje, u kontekstu gospodarske politike Hrvatske i pregovora o formiranju nove vlade, jesu reforme , reforme i samo reforme.
 
Smjernice MOSTA
 
Nova stranačka grupacija Most koja je osvojila određeni broj mandata koji su odlučni za formiranje nove vlade, dala je svoje prijedloge Smjernica za razvoj koje oni predlažu za razgovor, u obliku natuknica, što bi to u hrvatskom gospodarstvu trebalo poduzeti u cilju rješenja strukturnih problema? Za sektor poduzetništva i monetarne i financijske politike također su dani prijedlozi Smjernica. Navedene smjernice sadrže određene reforme koje bi trebalo pokrenuti u cilju gospodarskog rasta, kao na primjer reviziju nagodbi prije stečaja, ukidanje određenih neporeznih davanja, ukidanje poreza na dividende i udjele, revizija sustava potpora  i poticaja itd. Smjernice jesu određene reforme u odnosu na dosadašnje stanje, ali ne sadrže strukturne promjene kao što je daljnja privatizacija gospodarskih subjekata u državnom vlasništvu i u tom smislu orijentacija na  razvoj tržnog gospodarstva. U Hrvatskoj stalno raste udio državnog kapitala u ukupnom kapitalu poduzeća, s 39,5 % u 2009. godini na 41,5% u 2014. godini. Pri tome, je omjer glavnice (kapitala) i duga u poduzećima u 100-postotnom državnom vlasništvu 1:0,6 do 0,8, dakle imaju veću glavnicu (kapital) od duga, i to konstantno od 2009. do 2014. godine, ali se to nije odrazilo na porast BDP-a, porastom ulaganja. Takav odnos glavnice i duga je na razini svjetskih vodećih američkih korporacija. U poduzećima u privatnom vlasništvu omjer glavnice (kapitala) i duga je 1:4, 5 ili više. Jednu kuna vlastite glavnice (kapitala) opterećena je s 4 do 5 kuna duga. Pitanje je, u što je ta vlastita glavnica (kapital) poduzeća u državnom vlasništvu utrošena, na plaće ulaganja ili što?
 
U području monetarne i financijske politike, Smjernice imaju izraženiji reformski pristup, koje zadiru i u područje strukturnih promjena. Recimo ustrojavanje ekonomskog savjeta, ustrojavanje ekonometrijskog modela hrvatskog gospodarstva, izrada bilance nacionalnog gospodarstva, uspostava uloge i zadatka Hrvatske  narodne bane po uzoru na Europsku središnju banku i druge mjere. Predviđa se također i uvođenje privatnog sektora u zdravstvo. Što bi to značilo još će trebati detaljnije razraditi, je li to zdravstveno osiguranje preko polica ili samo djelimice privatizacija zdravstva ili nešto drugo, o tome će trebati još mnogo razrada i analiza. Tek je za spomenuti da je to jedina značajna strukturna promjena koja se predviđa navedenim smjernicama.
 
Javna uprava udarna točka – realizacija u 4 godine samo strategija! Također, javna uprava, udarna je točka na kojoj temelje svoje reforme grupacija MOST. Sadašnja vlada koja obavlja samo tehničke poslove, je na tom području tek pod kraj svoga mandata izradila Strategiju Javne uprave od 2015. do 2020. godine koja je usvojena na Saboru i to je bilo sve što se na tom području poduzelo. Neki zakonski prijedlozi o reformi javne uprave koji su dolazili od pojedinih saborskih zastupnika su odbijeni s uobičajenim obrazloženjima da se na tome radi itd.
 
Konzistentan program!
 
Obrazlažući svoje zahtjeve za reformama od kojih, kako kažu, ne namjeravaju odustati, kao niti od formiranja reformske vlade, čelnici MOSTA govore da se nije u proteklih 25 godina ništa napravilo. Što se tiče reforme javne uprave, gledano iz sadašnjeg kuta, ta konstatacija možda stoji. Ali, ne treba niti od te reforme očekivati spektakularne promjene, ako nisu povezane s ostalim strukturnim reformama i rješenjima za poticanje gospodarskog rasta. Ona bi mogla, sama za sebe, dovesti samo do povećanja broja nezaposlenih. Tko ima takav konzistentan program, taj bi morao voditi buduću vladu. U Programu gospodarskog oporavka iz travnja 2010. godine, zajedno s ostalim predviđenim reformama, bile su utvrđene konkretne aktivnosti u cilju racionalizacije sustava javne uprave i povećanja njezine učinkovitosti. Provedba tih aktivnosti bila je zaustavljena dolaskom na vlast, koncem. 2011. godine, još uvijek aktualne koalicije.  
 
Strukturne reforme koje su provedene 1993./4., poznate kao Stabilizacijski program, donijele su značajne rezultate u gospodarstvu. Prosječna stopa rasta GDP u razdoblju od 1992. do 1997./1998. godine iznosila je oko 14 posto. Porast BDP-a s 8 milijardi dolara u 1992. godini na oko21 milijardu dolara 1998. Porast priljeva u državni proračun za 88 puta.
 
Faza minimalizacije duga ili maksimalizacija dobiti!
 
Što je važno za izradu nekoga gospodarskog programa? Najprije utvrditi uzroke nekoga stanja te u  kojoj se fazi nalazi gospodarstvo države. Još i danas u postoje, na primjer, prijepori svjetskih makroekonomista o razumijevanju Velike depresije iz 1930. godine. Ben S. Bernanake, predsjednik odbora Saveznih pričuva (FED) do 2014. godine, rekao je da bi se uspjeh u razumijevanju Velike depresije iz 1930. godine mogao nazvati „Svetim Gralom, makroekonomike“     
 
Američki makrogospodarstvenik japanskog podrijetla Richard C. Koo u  knjizi „Sveti Gral makroekonomike“ objašnjava važnosti prepoznavanja u kojoj se fazi pojedino gospodarstvo nalazi. On razlikuje dvije faze! Faza u kojoj gospodarski subjekti nastoje maksimalizirati dobit i faza u kojoj nastoje minimizirati dug. Ova druga faza nastaje nakon pucanja imovinskog mjehura odnosno pada cijena imovine gospodarskih subjekata dakle aktive u bilanci, kada prestaje glad za kreditiranjem i korporacije se nastoje riješiti dugova. Kvantitativno popuštanje monetarne politike u toj fazi nema uspjeha. Određene te pojavnosti prisutne su i u hrvatskom gospodarstvu! Pad cijena nekretnina, dionica. Kakav je to odraz imalo na bilance gospodarskih subjekata? Prema podatcima HNB-a štednja kućanstava raste iz godine u godinu, a potraživanja banaka  od kućanstva od 2009. godine su u padu. Plasmani poduzećima od banaka su također u padu. O stanju dugovanja gospodarskih subjekata već je bilo riječi. Sve upućuje na opreznost u postupanju i potrebe za cjelovitim rješenjima.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Petak, 16/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 845 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević