Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Održana osnivačka skupština lokalne inicijative u ribarstvu

 
 
U prostorijama Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA održana je osnivačka skupština lokalne inicijative u ribarstvu „Tri mora“. Lokalna inicijativa u ribarstvu je partnerstvo predstavnika gospodarskog, civilnog i javnog sektora. Navedena inicijativa osnovana je na području Grada Obrovca i općina Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Ražanac i Starigrad. Lokalna inicijativa u ribarstvu osnovana je kako bi stekla status FLAG-a Lokalne akcijske grupe u ribarstvu. Ova inicijativa je među prvima u Republici Hrvatskoj te se nadamo da će postati dio europske obitelji od preko 300 FLAG-ova udruženih u europsku mrežu FARNET. Na osnivačkoj skupštini izražena je želja kako će novoosnovana incijativa u ribarstvu postati jedan od značajnih alata za povlačenje novčanih sredstava iz EU-a.
U Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. za FLAG-ove je previđeno 19,3 milijuna eura. S obzirom da su se LAG-ovi (LAG Laura, LAG Mareta i LAG Bura) na području naše županije pokazali kao vrlo važan dionik u ruralnom razvoju za očekivati je da će tu ulogu prihvatiti i FLAG-ovi unutar ribarstvenih područja te na taj način doprinijeti ravnomjernom i održivom razvoju Zadarske županije.
 

Matej Mikulić, mag. iur.

U EU-u imamo najveći postotak mladih koji se obrazuju, ali ih je najviše među nezaposlenima

 
 
Od 2012. do 2014. godine stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je za 1,3 posto (na 17,3 posto), dok je u istome razdoblju u Europskoj uniji ona pala za 0,2 posto, na 10,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u studenome 2015. iznosila je 17,7 %. Pokazala je to Anketa o radnoj snazi, najopsežnije istraživanje o obilježjima tržišta rada provedeno na uzorku kućanstava u Hrvatskoj koje je objavio Državni zavod za statistiku. Cilj ankete bio je prikupiti podatke o veličini, strukturi i značajkama aktivnog stanovništva, tj. o radnoj snazi u Republici Hrvatskoj prema međunarodnim standardima.
http://velkaton.ba/wp-content/uploads/2014/10/nezaposleni-zavod-642x336.jpg
U spomenutom su razdoblju rast broja nezaposlenih zabilježili Austrija (za 0,7 %, na 5,6 %), Belgija (za 0,9 %, na 8,5 %), Cipar za (4,2 %, na 16,1 %), Finska (za 1 %, na 8,7 %), Francuska (za 0,9 %, na 10,3 %), Grčka (za 2 %, na 26,5 %), Italija (za 2 %, na 12,7 %), Luksemburg (za 0,8 %, na 5,9 %), Nizozemska (za 1,8 %, na 7,4 %) te Slovenija za (0,8 %, na 9,7 %). Najveći pad nezaposlenosti od 2012. do 2014. imala je Letonija u kojoj je ona smanjena s 15 na 10,8 posto, a značajan pad broja nezaposlenih imale su i Irska i Litva. Istovremeno, stopa zaposlenosti najsnažnije je rasla u Bugarskoj, Irskoj, Letoniji, Litvi, a manja nego u Hrvatskoj u kojoj je 2014. iznosila samo 54,6 posto bila je u Grčkoj (49,4 %). Najveća stopa zaposlenosti zabilježena je u Švedskoj - 74,9 posto.
 
Kada je riječ o starijim osobama, onima u dobi od 55 do 64 godine, najlošija je situacija bila ponovno u Grčkoj gdje ih je u radnom odnosu bilo tek 34 posto, a slijede Slovenija (35,4 posto), Hrvatska (36,2 posto) i Malta (37,7 posto). Najveći broj osoba te životne dobi koje rade je u Švedskoj (74 posto), Njemačkoj (65,6 posto), Estoniji (64 posto)... No, iako je Švedska po ovome rekorder među zemljama Europske unije, nije i europski rekorder. Na Islandu je u radnome odnosu čak 83,6 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine!
 
Ništa bolje Hrvatska u usporedbi sa zemljama Europske unije ne stoji ni kada je u pitanju cjeloživotno učenje. Udio stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koji je sudjelovao u obrazovanju ili usavršavanju u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja u Hrvatskoj je iznosio samo 2,5 posto. Manje od toga imale su jedino Rumunjska (1,5 %) te Bugarska (1,8 %), a blizu Hrvatske su Mađarska i Grčka s oko tri posto. Švedska, Danska i Finska njeguju ovaj način obrazovanja daleko više od ostalih Europljana pa se u tim zemljama udio onih koji se nastavljaju usavršavati kroz karijeru kreće od 25 do 31 posto. Ako se po nečemu ističemo u pozitivnom smislu, to je broj osoba u dobi od 18 do 24 godine s osnovnom školom kao najvišim završenim stupnjem obrazovanja koje se dalje niti školuju, niti se usavršavaju. U Hrvatskoj ih je samo 2,7 posto, a najviše ih je u Španjolskoj i na Malti - oko 21 posto.
 
Kada je riječ o osobama u dobi od 20 do 24 godine koje su završile najmanje srednju školu, u Hrvatskoj ih je prema ovoj anketi čak 96,3 posto. Ponovno je to najviše u Europskoj uniji. Takvih je osoba najmanje u Španjolskoj - 65,8 posto, a prosjek 28 zemalja EU-a je ravno 82 posto. Čak 10,7 % djece živi u kućanstvu u kojemu baš nitko ne radi. Podatci o osobama u dobi od 18 do 59 godina koje žive u kućanstvima u kojima nitko ne radi ponovno su poražavajući za našu zemlju. Među anketiranima takvih je 12,2 posto. Ipak, više ih je u Belgiji, Grčkoj, Italiji, Irskoj i Španjolskoj. U Hrvatskoj čak 10,7 posto djece u dobi do 17 godina živi u kućanstvu u kojemu nitko ne radi, a otprilike isto toliko ih je u Grčkoj i Italiji. U Irskoj i Bugarskoj ih je čak 16 posto, u Španjolskoj 13 posto, a pomalo iznenađuje podatak da ih je u Belgiji čak 12,8 posto, a u Ujedinjenoj Kraljevini 14,2 posto. Najmanje ih je u Luksemburgu (4 posto), Sloveniji (4,5 posto) te u Finskoj (4,8 posto).
 

Eduard Soudil, Glas Slavonije

Hrvatski rast izvoza jedino kvare EU-ove sankcije Rusiji

 
 
Hrvatski izvoz, prema najnovijim podatcima službene statistike za deset mjeseci, ostvario je rast od 11,7 posto i dosegnuo 9,35 milijardi eura, pri čemu hrvatske kompanije na svim bitnim tržištima bilježe bolje rezultate, izuzev na ruskom i na bosansko-hercegovačkom. Rusija je čak ispala s liste hrvatskih top 10 izvoznih tržišta. Do kraja listopada izvoz u tu zemlju manji je čak 27 posto u odnosu na prethodnu godinu.
http://i.telegraph.co.uk/multimedia/archive/02851/Putin_2851614b.jpg
Posljedica je to zategnutih odnosa EU-a i Moskve koji zbog ruske aneksije Krima traju od ljeta 2014., odnosno mjera kojima je Moskva odgovorila na europske gospodarske sankcije. Prije desetak dana Bruxelles je sankcije Rusiji produljio na još pola godine, te će na snazi ostati do kraja srpnja, pa se i nastavak slabljenja rezultata hrvatskih tvrtki na tom tržištu može očekivati i u narednom razdoblju. Inače, početkom prošle godine Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva organizirali su veliki gospodarski skup u Moskvi na kojemu se okupilo više od 250 ruskih i više od 100 hrvatskih kompanija i s kojega su stizale ohrabrujuće informacije o vrijednim ugovorenim poslovima čija je realizacija trebala uslijediti netom nakon zaključenja ugovora.
 
Primjerice, bračka Sardina ugovorila je da samo u 2015. plasira u Rusiju svoje riblje prozvode u vrijednosti od dva milijuna eura, zagrebačka pekarska industrija Mlinar sklopila je ugovor za izvoz u vrijednosti od 10 milijuna eura, posao na tom tržištu ugovorila je i samoborska Klimaoprema, dok je zagrebački proizvođač kozmetike Milla ugovorila značajno povećanje plasmana na to tržište, iznad 10 milijuna eura. No, ti poslovi nisu anulirali gubitak koji hrvatsko gospodarstvo, kao i ostali u EU-u, trpe na ruskom tržištu zbog sankcija. Osim toga, slaba karika za naše izvoznke je i tečajna razlika koju naši gospodarstvenici koji mogu nastupiti na ruskom tržištu i dalje vide kao problem za konkurentan nastup. Suzana Knežević, viša stručna savjetnica u HGK, ističe kako je nakon kratkotrajnog oporavka rublje prema posljednjim podacima opet došlo do pada, što negativno utječe na poslovanje svih europskih tvrtki na ruskom tržištu, ali i na poslovanje ruskih tvrtki. 
 
U novogodišnjoj poruci Anvar Azimov, veleposlanik Rusije u Hrvatskoj, za Ruski vjesnik izjavio je kako treba ispravljati negativne trendove. „U ožujku planiramo organizirati u Zagrebu veliki forum na kojem će se okupiti ruski industrijalci, poduzetnici i investitori. To će biti svojevrsni odgovor na isti takav događaj u Moskvi koji je ugostio hrvatske poslovne krugove u veljači 2015.”, najavljuje ruski veleposlanik. Nedugo nakon toga predviđeno je i održavanje Plenarne sjednice Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-ekonomsku i znanstveno-tehničku suradnju, kojoj će prethoditi zasjedanja radnih grupa za trgovinu, energetiku i turizam. Azimov nastavak suradnje za ovu godinu najavljuje u plinskoj i naftnoj industriji, ali i u sektoru brodogradnje, informacijskih tehnologija, farmaceutske i prehrambene industrije te seoskog gospodarstva. Napredak se, ističe, očekuje i u investicijskim projektima, a unatoč uvoznim ograničenjima, ističe da je Rusija spremna više kupovati u Hrvatskoj.
 
Uvoz iz Rusije, u kojemu dominira nafta, prepolovljen je lani, ali idalje trgovinske odnose dvije zemlje obilježava velik hvatski deficit. Uvoz iz Rusije iznosio je u 10 mjeseci 407 milijuna eura, dok je naš izvoz bio tek nešto iznad 151 milijuna. Na listi glavnih izvoznih tržišta bilježi se jačanje prodaje, izuzme li se BiH, u kojoj hrvatske tvrtke najviše osjećaju posljedice izlaska zemlje iz Cefte i ulaska u EU. Izvoz je u 10 mjeseci u BiH pao gotovo 9 posto. No, hrvatske se tvrtke sve snažnije probijaju na slovenskom tržištu, gdje je i lani nastavljen znatan rast od 20% u deset mjeseci. Primjetno je i da se posljednjih godina hrvatske tvrtke sve značajnije probijaju u Španjolskoj, Poljskoj te, među ostalim,  u Izraelu te Egiptu, gdje je za dobre izvozne rezultate ponajviše zaslužna drvna industrija.
 
Top 10 izvoznih tržišta u 10 mjeseci 2015.
 
1. Italija - 1,277 milijardi eura
2. Slovenija - 1,175 mlrd. eura
3. Njemačka - 1,077 mlrd. eura
4. BiH - 0,939 mlrd. eura
5. Austrija - 0,629 mlrd. eura
6. Srbija - 0,442 mlrd. eura
7. Mađarska - 0,354 mlrd. eura
8. Francuska - 0,223 mlrd. eura
9. SAD - 0,217 mlrd. eura
10. Nizozemska - 0,188 mlrd. eura
 

Marija Brnić, Poslovni dnevnik

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Subota, 19/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1175 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević