Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Sjedinjene Države još uvijek crpe više nego prošle godine, ali proizvodnja pada

 
 
Ako vjerujete svim nedavnim pričama o tome kako Saudijska Arabija gubi u ratu cijena kojeg je započela protiv američkih proizvođača nafte prošle godine, novo Izvješće o  tržištu nafte iz Međunarodne agencije za energiju omogućuje provjeriti koliko je to stvarno. Saudijci pobjeđuju, iako  plaćaju visoku cijenu za to.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRQmCD6Vg2sa6LLchR4GTQ2Ee7iThaB0IOWv6qBf9-MDQRdUw3y
Priče o otpornosti američke industrije proizvodnje nafte iz škriljevca nakon odluke Saudijaca da povećaju  proizvodnju, usredotočuju se na  sposobnost industrije da smanji cijene i koristi inovativnu tehnologiju kako bi se oduprla brutalnom napadu. Postoji neka vrsta draži u ovoj priči o borbi između Davida i Golijata, ali podatci to ne potvrđuju. IEA, najcjenjeniji svjetski neovisni izvor informacija o tržištu nafte, promijenila je metodologiju mjerenja američke proizvodnje. Ona sada anketira proizvođače, umjesto da se oslanja na državne statističke podatke. Ta promjena je dovela do toga da agencija revidira podatke o proizvodnji za prvu polovicu 2015. godine, te se pokazalo zamjetno usporavanje proizvodnje.
 
Sjedinjene Države još uvijek crpe više nego prošle godine, ali proizvodnja pada. Podatci IEA-a pokazuju da je došlo do mjesečnog smanjenja proizvodnje za 90.000 barela dnevno u srpnju i gotovo 200.000 barela dnevno u kolovozu. Pala je proizvodnja svih sedam najvećih  američkih proizvođača nafte iz škriljevca. IEA predviđa da će američka proizvodnja lake nafte – vrste koju crpe proizvođači nafte iz škriljevca - pasti za 400.000 barela dnevno sljedeće godine, onoliko koliko Libija trenutno proizvodi. Taj pad će se odnositi uglavnom na  pad proizvodnje proizvođača izvan Organizacije zemalja izvoznica nafte, kako Agencija predviđa za 2016. Proizvodnja također pada u Kanadi. Ona je ispod 4 milijuna barela dnevno po prvi put u 20 mjeseci.
 
IEA ne vjeruje bajanjima proizvođača nafte iz škriljevca o drastično nižim graničnim troškovima proizvodnje nafte iz starih bušotina. Ona ističe da izvori nafte iz škriljevca presušuju mnogo brže od tradicionalnih. Nedavni podatci pokazuju da je proizvodnja pala za 72 posto u roku od 12 mjeseci, te 82 posto u prve dvije godine poslovanja. "Kako bi se povećala ili  uopće održala razina proizvodnje, nužna su stalna ulaganja", navodi se u izvješću IEA. Niske cijene nafte su smanjile pristup potrebnom kapitalu proizvođačima nafte iz škriljevca, a proizvodnja je pala – te je početkom rujna pad bio najveći od svibnja.
 
Broj aktivnih bušotina pao je za 40 posto u odnosu na godinu prije. One su daleko manje produktivne, jer se koriste samo one na najprofitabilnijim lokacijama, ali je ta taktika uglavnom iscrpljena. Tijekom dužeg vremena ne može se zaustaviti veći pad proizvodnje. Ništa od toga ne bi trebalo biti iznenađenje. Ako postoji jedna stvar o kojoj Saudijci znaju, to je nafta. Oni znaju sve o novoj tehnologiji koju koriste američki proizvođači nafte iz škriljevca. Oni surađuju s istim međunarodnim uslužnim tvrtkama i sudjeluju na istim konferencijama. Oni nisu radili glupe pogreške i kockali se svojom jedinom ekonomskom prednošću. IEA je izvijestila: „Na prvi pogled, strategija OPEC-a koju predvode Saudijci za obranu tržišnog udjela bez obzira na cijenu, izgleda postiže željeni učinak potiskivanja „neučinkovite“ proizvodnje."
http://www.slate.com/content/dam/slate/blogs/the_world_/2014/11/19/are_the_united_states_and_saudi_arabia_conspiring_to_keep_oil_prices_down/102933599-flame-from-a-saudi-aramco-oil-installation-known-as.jpg.CROP.promovar-mediumlarge.jpg
Percepcija da Saudijska Arabija gubi naftni rat temeljila se na tome što u Sjedinjenim Državama nije došlo do spektakularne uzbune - jer industrija nafte iz škriljca još nije propala, zar ne – jednako kao i na fiskalnim problemima Saudijaca. Kraljevstvo sigurno puno brže troši svoje devizne rezerve nego što pada proizvodnja nafte iz škriljevca. Pa što onda, ratovi cijena  su skupi. A pobjeda u njima obično ne znači potpuno uništenje gubitničke strane. Umjesto toga, Saudijci traže poštovanje. IEA ističe porast potražnje za naftom po trenutno niskim cijenama. Velik dio tog povećanja odnosi se na razvijene zemlje, uključujući i SAD, gdje ljudi sada više žele ići na duga putovanja kad je benzin jeftiniji. Saudijci će biti  ti,  obzirom da sada crpe skoro rekordne količine nafte, koji će zadovoljavati ovu povećanu potražnju - a ne američki proizvođači nafte iz škriljevca. OPEC danas ima 2,27 milijuna barela dnevno rezervnih kapaciteta, a 86 posto tih kapaciteta je u rukama Saudijske Arabije.
 
Saudijci podučavaju tržište da su oni dobavljači koji mogu podnijeti bilo koju razinu cijena, te da će oni uvijek biti tu, za razliku američkih isporučitelja koji se ponašaju poput noćnih mušica. Oni također  podučavaju ulagače koji ulažu u američku industriju proizvodnje nafte iz škriljevca da čim oni ulože više novca u taj sektor, oni, Saudijci, će povećati proizvodnju i oboriti cijene, narušiti ekonomske modele na kojima se temelji odluka o ulaganju. To je pouka koju oni žele utisnuti, jer se  još uvijek puno govori o tome da proizvodnja nafte iz škriljevca  spretno reagira na promjene uvjeta cijena. Ako se ostavi po strani samo financijsko nagađanje, cijene nafte se ne će moći povećati  dulje vrijeme, sve dok Saudijci podučavaju proizvođače nafte iz škriljevca o svojoj lekciji o nafti. Tako dugo dok američka industrija proizvodnje nafte iz škriljevca reagira na porast cijena povećavanjem proizvodnje, cijene će nastavljati padati. One će se stabilizirati na razini koja je prihvatljiva državama proizvođačima nafte samo onda kad se ublaži reakcija. Ne će biti potrebno objaviti pobjedu. Opet će izgledati kao da je sve mirno.
 

Leonid Bershidsky, Bloomberg, SAD

Sporiji rast može dovesti do nemira

 
 
Pad tržišta dionica u Kini je ostavio gorak ukus. Međutim, dobra vijest je previđena, kažu. U srpnju je prodaja robe u maloprodaji porasla za 10,3 posto u odnosu na godinu ranije, prodaja pametnih telefona je porasla za 32 posto. Tržište rada i dalje je snažno, a dionice, kad su bile na vrhuncu, su predstavljale samo 12 posto bogatstva kućanstava.
http://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/22/590x/china-charts-602219.jpg
Ekonomist Nikola Lardy s Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju, stručnjak za Kinu, slaže se. "Plaće i raspoloživi dohodak i dalje rastu", kaže on. "Potrošnja je u porastu." Međutim, potiču ih usluge, koje predstavljaju gotovo polovicu BDP-a, a ne industrijski proizvodi, koji čine nešto više od trećine BDP-a. "Puno se potrošilo na zdravstvo, obrazovanje, turizam i zabavu", kaže Lardy. On navodi jedan lanac kina čiji su prihodi  porasli za 40 posto u prvoj polovici 2015. godine.
 
Bez obzira na sve, kinesko usporavanje već ima globalne posljedice. Proždrljiv apetit zemlje za sirovinama (naftom, žitaricama, mineralima), potaknuo je napuhivanje balona potrošačkih roba koji je sada puknuo. Cijene su bile porasle, a sada su naglo pale. Postoji višak rudarskih kapaciteta glede mnogih metala. Proizvođači roba od Australije do Brazila i Saudijske Arabije teško su pogođeni. Oni su (a gotovo i svi ostali) precijenili  dugoročne izglede za rast Kine. Njihova loša procjena predstavlja veliki problem za globalno gospodarstvo.
 
Više je sumnjiva veza između ekonomije i politike. Hoće li se većina Kineza prilagoditi sporijem rastu, koji je još uvijek brz u odnosu na zapadne standarde? Ili će slabiji rast diskreditirati Komunističku partiju? Hoće li Kina postati više nacionalistička i merkantilistička u inozemstvu, kako bi odvratila pozornost s domaćih razočaranja? Lardy misli da se čelnici režima osjećaju sigurno sve dok je snažno stvaranje novih radnih mjesta - kao što je bilo. U prvoj polovici 2015. godine, izvještava on, broj nepoljoprivrednih radnih mjesta porastao je za impresivnih 7,2 milijuna. Sektor usluga  dvostruko je više radno intenzivan u zapošljavanju nego industrijski sektor, ističe on. Međutim, i dalje zabrinjava analogija s Japanom. Nakon propasti ekonomskog modela temeljenog na izvozu, Japan nikad nije pronašao adekvatnu zamjenu. Njegovo gospodarstvo posrće cijelo vrijeme iz jedne "reforme" u drugu. Tijekom mnogo godina rast je u prosjeku bio manji od 1 posto. To je bio radikalan raskid s prošlošću. Ako Kina proživi nešto slično – čak i uz rast veći od 1 posto - teško je zamisliti da će njezini vođe reagirati japanskom pasivnošću.
 

Darko Kovačić

Sarajevo i dalje ne želi ukinuti carine i prelevmane (10 posto + 0,15-0,40 eura/kg) kod uvoza hrvatskih proizvoda na tržište BiH

 
 
Dok bosansko-hercegovački ministar vanjske trgovine i europskih odnosa Mirko Šarović još od 2013. zbog mlijeka oštrom retorikom proziva i etiketira Hrvatsku, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina tek se sada ohrabrio javno prozvati Šarovića jer "ciljano prešućuje detalje koji ne odgovaraju Sarajevu". Konkretno, mlijeko iz BiH na hrvatsko tržište stiže bez kvota i carina.
http://showcase.24sata.hr/poslovni-dzo/img/bozica-babic.jpg
Božica Babić
 
Hrvatska državna administracija i diplomacija opet su se na europskim stepenicama (ne)očekivano spotaknule i izgubile još jednu bitku. Itekako važnu za nacionalno gospodarstvo, konkretno za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Sportskim žargonom rečeno teško je odlučiti što bolje oslikava nastalo stanje - je li Sarajevo zakucalo Zagrebu tricu ili je zapravo Zagreb sebi zabio autogol. Europska je komisija naime, odbila prigovor Hrvatske, svoje punopravne članice, i ponovno Bosni i Hercegovini, kojoj je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju aktivirala u ožujku ove godine, za četiri mljekare odobrila prodaju njihova asortimana na zajedničkom europskom tržištu. Koliko su pojedini proizvodi (ne)kvalitetni, odnosno udovoljavaju li kriterijima koje EK uvjetuje proizvođačima u 28 članica, nadležne europske inspekcije ocijenit će u nadzoru najavljenom tek tijekom 2016. Ovakav presedan u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU nije zabilježen. Mljekari Bugarske i Rumunjske imali su EU nadzor godinama po ulasku u članstvo, zbog toga su valjda jedini podržali prigovor Hrvatske ove srijede kada se u Bruxellesu donosila odluka.
 
Svi proizvodi će, razvidno je i najvećem laiku, najvjerojatnije završiti na najbližem tržištu - hrvatskom, ne na njemačkom, nizozemskom, španjolskom... Upravo radi zahtjevnih EU standarda mljekare iz BiH izgubile su hrvatsko tržište s danom ulaska RH u Uniju. No, u susjednoj državi nisu mirovali, ustrajnim lobiranjem izvoznu su dozvolu prvi puta izborili u srpnju ove godine, u razdoblju dok je hrvatska strana vrijeme kratila mislima ne o problematici trgovanja s BiH već valjda o vlastitu ljetovanju. Naime, tek 21. kolovoza, nakon javne objave da mliječni asortiman iz BiH na tržište EU može krenuti već 26. kolovoza, Hrvatska je uložila prigovor. Uz taj ležerni pristup tih se dana od pojedinaca iz Ministarstva vanjskih poslova mogla čuti i ocjena kako "mi nećemo biti Slovenci, nećemo ucjenjivati susjede." U Ministarstvu poljoprivrede su pak više vodili računa da svojim izjavama ne uznemire Bruxelles nego koliko će negativan biti udar na hrvatske farmere i industriju zbog povlaštena uvoza iz BiH. 
http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/2011/08/1008n/rs-sarovic_310x186.jpg
Mirko Šarović
 
Inferiornost mjerodavnih iz hrvatske administracije kako naspram kolega iz BiH još više u odnosu s Bruxellesom podsjeća na pučkoškolce prvi dan nastave. Dok bosansko-hercegovački ministar vanjske trgovine i europskih odnosa Mirko Šarović još od 2013. zbog mlijeka oštrom retorikom proziva i etiketira Hrvatsku, ministar Tihomir Jakovina tek se sada ohrabrio javno prozvati Šarovića jer "ciljano prešućuje detalje koji ne odgovaraju Sarajevu". Konkretno, mlijeko iz BiH na hrvatsko tržište stiže bez kvota i carina, istodobno Šarović ne pristaje ukinuti carine i prelevmane (10 posto + 0,15-0,40 eura/kg) kod uvoza hrvatskih proizvoda na BiH tržište.
 
Ovakav rasplet otvara i dvojbu je li administracija RH dvogodišnje sjedenje u klupama EU iskoristila za brušenje diplomacije ili je bila na izletu. Naime, dok Šarović grmi i lobira pune dvije godine ministrici Vesni Pusić problematika je ostala nezanimljiva. Podaci da je u samo dvije godine više od 3000 farmi prestalo s proizvodnjom mlijeka, a broj zaposlenih i industriji mljekarstva u godinu dana pao za 14 posto ne zvone na alarm ni u ministarstvima ni u Vladi.
 
Uvoz 50 tisuća tona mlijeka iz BiH kap je u 160 milijuna tona ukupne godišnje europske proizvodnje, ali je težak uteg za hrvatsko tržište s proizvodnjom od 500 tisuća tona. Gurnuta na margine interesa politike hrvatska poljoprivreda urušava se kao ni u jednoj od ostalih 27 članica EU. U samo pet mjeseci ove godine uvezeno je 7543 tone sira, u istom razdoblju 2012. uvezeno je 3630 tona. Kod fermentiranih proizvoda tone su skočile sa 1573 na 2749, kod maslaca sa 631 na 1250. Novonastala situacija, ukoliko mjerodavni u RH imaju namjeru stati u obranu nacionalnih interesa, nalaže dva pravca administrativno-diplomatske aktivnosti. Žurno se mora tražiti sastanak u Bruxellesu i ukoliko Sarajevo ne prihvati povratak tradicionalnih trgovinskih odnosa uz ukidanje carina i prelevmana treba inzistirati na suspenziji SSP-a. Druga, ili još bolje paralelna opcija, zahtjev je za aktiviranje članka 38 iz pristupnog RH ugovora zbog prekomjerna uvoza po damping cijenama mliječnog asortimana (i svinjetine) što ugrožava opstanak domaćih proizvođača.
 

Božica Babić, Poslovni dnevnik

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 23/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 816 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević