Get Adobe Flash player
Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

Na redu je Plenković - da Pupovca smijeni ili...

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

Na "aktualcu" gledala sam ponašanje jednog...

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

Politički i sociokulturni uljez u HDZ     Sintagmu...

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Vrdoljakova amerikanizacija školstva

Izmišljamo školu za život po mjeri HNS-a....

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Performans kao (ne)kažnjivo djelo

Urednik časopisa "Informatologia Yugoslavica" i savjetnik Franka...

  • Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    Umjesto isprike, nove Miloradove optužbe

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:16
  • Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    Pleter oholosti, bahatosti i narcizma

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:08
  • Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    Demokratski centralizam Andreja Iljiča Plenkoviča

    srijeda, 19. rujna 2018. 17:58
  • Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    Vrdoljakova amerikanizacija školstva

    srijeda, 19. rujna 2018. 18:43
  • Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    Performans kao (ne)kažnjivo djelo

    četvrtak, 20. rujna 2018. 16:05

Smanjene investicije, povećani tekući rashodi

 
 
Hrvatski političari, izgleda, nemaju rješenje za gorući problem javnog duga koji se tek usputno spominje. U prvi plan se uoči skorih parlamentarnih izbora guraju ideološka pitanja. „Ova je vlada zadužila zemlju više no ijedna prethodna, čak 90 milijardi kuna, a do kraja mandata taj će se dug popeti na 100 milijardi“, optužbe su koje stižu iz oporbenog HDZ-a. Vladajući SDP-ovci odgovaraju da se dobar dio tog duga odnosi na refinanciranje skupih kredita koje su podignule upravo HDZ-ove vlade. Ekonomisti upozoravaju da je alarm upaljen i da zemlji treba vodstvo koje će se ozbiljno i odlučno obračunati s javnim dugom koji se približava udjelu od 88% BDP-a uz 260 tisuća nezaposlenih, no političari ih, čini se, ne čuju.
http://www.jebu.me/wp-content/uploads/2014/12/vedrana-pribicevic-600x600.jpg
Vedrana Pribičević
 
Vedrana Pribičević, znanstvenica iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, objašnjava da ipak postoji razlika između zaduženja prijašnjih i aktualne vlade. „Treba pogledati zadnjih 20 godina. Djelomično je to bilo za kapitalne projekte poput autocesta i to je puno bolje od zaduživanja zbog financiranja plaća u javnom sektoru, jer autoceste mogu generirati rast“, objašnjava za DW te dodaje da optužbe iz HDZ-a donekle imaju smisla. „Prijašnje vlade su se zaduživale da bi stvorile kapitalna dobra. Nije savršeno, ali je puno bolje od ovoga što radi aktualna vlada. Iako mislim da baš HDZ ne bi trebao nikoga prozivati. Treba znati i da su krediti koji su uzimani za autoceste bili dosta skupi i dio ih je morao biti refinanciran, bez obzira na to tko je na vlasti. Istina je negdje na pola puta.“
 
Da visina i dinamika rasta javnog duga ne bi trebala biti predmetom stranačkih razmirica, kaže nam glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Umjesto toga, dodaje, nužan je konsenzus kako bi se riješio ovaj gorući problem koji je počeo godinama prije krize, ali nije bio vidljiv zbog dinamičnog gospodarskog rasta potaknutog povoljnim međunarodnim okruženjem. „Bio je to rast na državnim investicijama, potrošnji kućanstava financiranoj jeftinim kreditima iz inozemstva i kao takav nije bio dugoročno izdržljiv“, misli Šantić. „Umjesto temeljitih zaokreta, događala su se samo polovična rješenja s kratkotrajnim efektom. Takva su rješenja za političare bila jednostavnija. Javni dug raste brzo. Raste najbrže kada promatramo usporediva gospodarstva EU-a u regiji. Proračunski manjak je i dalje velik, a dogodilo se i pogoršanje strukture javne potrošnje; smanjivale su se kapitalne investicije i subvencije privatnom sektoru, dok su se tekući rashodi povećavali.“
 
Šantić tako vladama zamjera to što su, pokušavajući održavati razinu javne potrošnje, mijenjale porezni sustav pri čemu su zapravo pogodovale recesiji; u nesigurnom okruženju poduzetnici su manje ulagali, a kućanstva su manje trošila. „Prisjetite se kriznog poreza, smanjivanja pa odmah i povećavanja doprinosa za zdravstvo, povećanja snižene stope PDV-a... Politika odbijanja pravih konsolidacijskih mjera i reformi imala je više prorecesijski efekt no što je suzdržavanje od mjera štednje pozitivno djelovalo na gospodarstvo. Danas se Republika Hrvatska zadužuje povoljnije nego 2009. godine, no to nije rezultat percepcije za Hrvatsku, već se radi o ukupnim globalnim kretanjima.“
 
Početkom srpnja objavljeno je da se Hrvatska zadužila dodatnih šest milijardi kuna, a ministar financija Boris Lalovac poručuje da je dobro što je riječ o domaćem tržištu. No, prije svega, kaže Vedrana Pribičević, treba vidjeti da te obveznice kupuju mahom mirovinski fondovi i banke. „Drugačije je ako imate problem unutarnjeg duga, ako je vlada dužna vlastitim građanima, domaćim fondovima i bankama. Kada ste dužni vanjskim kreditorima, postoji puno veća mogućnost defaulta (status neispunjavanja obaveza, op. a.). Vlada se zadužila nešto skuplje s 4,5% kamata, nego što bi to bio slučaj na vanjskom tržištu, ali iz perspektive ministra financija to izgleda kao bolja opcija. Usudila bih se reći, lakše je ako ne platite domaćim kreditorima nego stranim, u slučajevima da ne platite.“
Milanovićeva garnitura, objašnjava Pribičević, nije iskoristila povjerenje koje je dobila da se obračuna sa svim vidovima korupcije i da Hrvatsku postavi na solidne institucionalne noge. Umjesto toga, nastavljeno je s HDZ-ovom praksom održavanja pretjerano glomazne javne administracije. „I njihova izborna baza dolazi iz istog mjesta kao i HDZ-ova, a to je javna uprava na svim mogućim razinama. Skoro su izbori. Zbog toga se ni ne priča o proceduri prekomjernog deficita u kojoj se Hrvatska nalazi. Reformske mjere nisu nešto što je vlada ocijenila kao nešto što bi im moglo pomoći u izbornoj trci. Ali varaju se. Istraživanja pokazuju da su Hrvati protržišno orijentirani i spremni za reforme. Vide da nema drugog izlaza. Kada bi se to dobro upakiralo, kao što je upakirao Cameron u Velikoj Britaniji, birači bi birali reforme.“
 
Zaustaviti politička kadroviranja i nepotizam
 
Iako se o javnom dugu najčešće govori u kontekstu izgradnje autocesta, Pribičević napominje da ne treba zaboraviti ni javna poduzeća koja su se zaduživala, a njihovi su radnici imali veće plaće od ostatka državnog aparata i od radnika u privatnom sektoru. „Ta poduzeća su rak-rana hrvatske ekonomije, prvenstveno jer se tamo kadrovira politički, glomazna su i nisu se spremna prilagoditi. U idućih pet godina dio tih poduzeća trebalo bi privatizirati tako da se ide u liberalizaciju usluge, a ne da se proda infrastruktura kao što je to bilo u slučaju HT-a. Kada je riječ o autocestama moramo odlučiti hoćemo li promijeniti uvjete natječaja i dovesti stručan menadžment iz privatnog sektora ili će se dati u koncesiju; ovako više jednostavno ne ide.“
 
Čini se da je Hrvatska po tome nalik na Grčku koja također ima ogroman javni sektor s privilegiranim radnicima, a koji je kočnica efikasnim reformama. Pribičević tako ističe i najnoviju nepotističku epizodu iz Zagrebačkog električnog tramvaja u kojem je jedan od sindikata s Upravom dogovorio prednost prilikom zapošljavanja za supružnike i djecu njihovih radnika. „To govori koja je jačina tih lobija. To je nešto što je u Grčkoj bilo normalno, tamo takve vijesti nisu završavale u vijestima. I pri tome je Grčka ipak, ne biste vjerovali, još manje institucionalno razvijena u Hrvatskoj, ona čak nema ni katastar i jedinstveni registar fizičke imovine.“
 
Znači li to da je zemlja sve bliže grčkom scenariju? „Hrvatske fiskalne neravnoteže, unatoč nepovoljnim trendovima u javnim financijama, manje su izražene nego u Grčkoj. Kao mala zemlja Hrvatska treba biti prilagodljivija reformama, a nakon izbora, uz primjenu adekvatnih mjera, strukturnim reformama možemo povećati potencijalni rast BDP-a, a kroz fiskalnu konsolidaciju možemo smanjiti javnu potrošnju s naglaskom na njezinu strukturu. Ona mora biti usmjerena na stavke koje će povlačiti veće perspektive za gospodarski rast. Treba smanjivati troškove javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava. Ušteđena sredstva treba usmjeriti u reformu sustava obrazovanja, jer za malu zemlju s nepovoljnom demografijom i migracijama, razvoj ljudskog potencijala ključan je čimbenik dugoročnog rasta“, kaže ekonomist Šantić. Dodaje da su odgađanja stvarnih reformi dovela do toga da će Hrvatska biti u nezavidnoj situaciji ako dođe do poremećaja na međunarodnom tržištu kapitala. „Sadašnja razina kamatnih stopa nije pravilo, već izuzetak, koji je posljedica relativno sporog oporavka eurozone, ali i rizika od deflacije. Hrvatska će se suočiti i s rastom referentnih kamatnih stopa, ali i s rastom premija rizika. Budimo svjesni da smo percipirani kao izrazito rizično gospodarstvo.“
 
Ekonomistica Pribičević pak predviđa da će doba jeftinog zaduživanja završiti najkasnije početkom 2017. godine i zaključuje da s ovakvim tempom rasta javnog duga, u uvjetima u kojima ne raste BDP, Hrvatska nema velikih izgleda. „U tom slučaju prognoziram grčki scenarij u idućih pet do šest godina. S tim da je Hrvatska za EU puno manje bitna, jer nije u eurozoni i još je manja svojim udjelom u ukupnom BDP-u. Bit ćemo potpuno nebitni u toj priči i moći ćemo u tišini defaultirati, ako se nešto ne poduzme“, kaže Vedrana Pribičević.
 

Siniša Bogdanić, Deutsche Welle

Države BRICS-a službeno predstavile alternativu globalnom financijskom poretku  

 
 
U Šangaju je otvoreno Nova razvojna banka koja teži reformi globalnog sustava razvojne pomoći kojim su do sada dominirale bogate zemlje. Nova razvojna banka, multilateralna kreditna ustanova koju su osnovale zemlje u usponu danas je službeno počela s radom u Šangaju. Nova banka osnovana je kao alternativa Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, koje predvode Sjedinjene Američke Države, nakon višegodišnjeg bezuspješnog pokušaja zemalja BRICS-a da dobiju veću ulogu u multilateralnim organizacijama osnovanim nakon Drugog svjetskog rata. S početnim kapitalom od 50 milijardi dolara koji će se povećati do 100 milijardi eura, ta banka planira djelomično pokriti potrebe za financiranjem svojih članica i drugih zemalja, poglavito u pogledu infrastrukture i drugih razvojnih projekata. Odluka o osnivanju Nove razvojne banke i zajedničkog fonda za devizne rezerve usvojena je u srpnju prošle godine na samitu zemalja BRICS-a u Fortalezi, ali posljednji zastoji u pregovorima riješeni su tek prije dva tjedna na samitu zemalja članica u ruskom gradu Ufi.
http://media.themalaysianinsider.com/assets/uploads/articles/6TH_BRICS_SUMMIT_CHINA_REUTERS_170714.jpg
„Naš cilj nije izazvati aktualni sustav, nego ga poboljšati i nadopuniti na naš način“, izjavio je predsjednik banke, Indijac Kundapur Vaman Kamath. Međutim, zemlje BRICS-a u više su se navrata požalile zbog snažnog američkog utjecaja na postojeće institucije, koji po njihovom mišljenju, ne održava novi svjetski ekonomski poredak. Također su se požalile na nedovoljnu vjerodostojnost i uvjete koje te institucije postavljaju za odobravanje pozajmica. Kineski ministar financija Lou Jiwei, ipak je snizio je tonove i izjavio da je „Nova razvojna banka novi član i partner globalnog razvojnog sustava“.
 
Nova razvojna banka počet će davati kredite krajem tekuće ili početkom iduće godine. Iako se ništa ne zna o detaljima njenog načina rada, zemlje u razvoju smatraju da će ta banka biti dodatni instrument za osiguravanje financiranja: „Vidjet ćemo, ali prvi je dojam pozitivan. Međunarodni monetarni fond ne samo da traži jamstva kada posuđuje novac, već također određuje gospodarsku politiku koja se mora provoditi. To su vrlo teški uvjeti i u mnogim slučajevima neprihvatljivi“, izjavio je jedan afrički diplomat u Kini koji je želio ostati anoniman. U svibnju, zamjenik ruskog ministra financija, Sergej Storhak, izjavio je da bi šestom članicom banke mogla postati Grčka, iako se grčki zahtjev nije formalizirao zbog sumnji ostalih članica.
 
Iako Kina izdvaja najviše sredstava za banku, pet novih članica imat će isto pravo veta tako da nijedna od njih neće moći staviti veto na važne odluke. Učinkovitost banke kao kreditora ovisit će također o sposobnosti njenih članica utemeljiteljica za rješavanje prijepora. Na ekonomskom planu, Brazil i Rusija su u recesiji, Južnoafrička Republika bilježi neznatan rast, dok Kina proživljava korjenite promjene svog ekonomskog modela. Samo indijsko gospodarstvo, kojem se u ovoj godini predviđa rast od 7,8 %, nije pod sjenom koja je nadvijena nad ostalim zemljama u usponu. Na političkom planu, Brazil, Indija i Južnoafrička Republika su demokracije, dok su u Kina i Rusija pod autoritarnim režimom. Ta okolnost, ipak, tijekom posljednjeg desetljeća nije bila prepreka za povećanje trgovinske razmjene i ulaganja među tim zemljama.
 
Za Kinu osnivanje Nove razvojne banke predstavlja trijumf u utrci za jačanjem vlastitog globalnog utjecaja. Ova nova institucija zemalja BRICS-a pridružuje se nedavno osnovanoj Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (BAII), još jednoj multilateralnoj kreditnoj ustanovi koja je osnovana s istim ciljem i u čijem su članstvu brojne zemlje u razvoju, izuzev Sjedinjenih Američkih Država i Japana, ali u kojoj azijski div ipak trenutno ima pravo veta.
 

Xavier Fontdegloria, El País, Madrid

Novootvoreni studij energetike u Šibeniku privukao studente iz cijele Hrvatske

 
 
Prema službenim podatcima s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prvu godinu novog dislociranog preddiplomskog studija Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora Sveučilišta u Zagrebu, je upisalo 23 studenata i time već na prvom upisnom roku gotovo do pola popunilo upisnu kvotu od 50 studenata.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/e6b03f3ae28a9d48ff06ee492270ef694776_icon.png
Od ukupnog broja upisanih studenata, samo 11 ih je iz Šibenika, dok ih čak 12 dolazi iz drugih gradova među kojima su Split, Zagreb, Dubrovnik, Umag i Drniš, što je odličan rezultat s obzirom na to da je u pitanju potpuno novi studij s dosad neviđenim programom, a koji odgovara na izazove održivog razvoja. Preostaje vidjeti koliko će se studenata upisati i na drugom upisnom roku na koji će se prijave za razredbeni postupak primati do uključivo 21. rujna 2015. godine. Prvu godinu će zajednički odslušati svi studenti, dok će se na drugoj moći opredijeliti za smjer Gospodarenje energijom i energetska učinkovitost i Obnovljivi izvori energije. Kolegiji prve godine su Fizika, Matematika I i II, Mehanika krutih tijela, Osnove elektrotehnike, Osnove računarstva, Energetska elektronika, Materijali, Mehanika deformabilnih tijela, Uvod u energetiku, Uvod u mjerenja i mjernu tehniku, Vještine (AUTOCAD, MATLAB).
„Od početka vjerujem u to da je studij energetike okosnica za razvoj Šibenika, ali i Hrvatske. Zato sam iznimno ponosan na broj upisanih brucoša jer su njegov potencijal i kvalitetu prepoznali studenti ne samo iz Šibenika nego iz Splita, Zagreba, Dubrovnika, Drniša, itd. Ovom prilikom im čestitam što su odabrali studij budućnosti, želim im dobrodošlicu i uspješno studiranje.“ – rekao je dr. Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.
 
 „Brojka od 23 upisana studenta je izuzetno vrijedna. Moja je osobna procjena bila da nam je idealna brojka za početak rada dislociranog studija negdje između 20 i 30 studenata. To je za početak rada i svih procesa vezanih za ovaj studij odličan broj. Vrijeme će tek pokazati koliko je ovo dobar i važan studij za cijelu Hrvatsku“ – kazao nam je prof.dr.sc. Ivan Juraga, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje od 2010.-2014. godine.   
 
Prema riječima prof. dr. sc. Zvonimira Guzovića, dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje: „Drago mi je da su studenti prepoznali značaj novootvorenog studija i brojka upisanih je svakako zadovoljavajuća, ali nije konačna. Zato pozivam sve preostale studente na jesenski upisni rok jer potrebe za mladim kadrom stručnim za energetske tehnologije definitivno ima. Promidžba studija je odrađena savršeno i smatram da su sve relevantne informacije iznesene u javnosti, a uz podršku Sveučilišta u Zagrebu i Grada Šibenika i kvaliteta nastave, koju će održati nastavnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva  te Fakulteta strojarstva i brodogradnje, bit će na najvišoj mogućoj razini.“
 
Mag. ing. el. Marko Gulin, sudionik u osmišljavanju i kreiranju laboratorija kaže „s obzirom na to da se radi o studiju koji će se sljedeće akademske godine izvoditi prvi put u Hrvatskoj, jako sam zadovoljan brojem upisanih. Kao rođeni Šibenčanin drago mi je da se ovakav jedan politehnički studij energetike pokreće baš u tom gradu za kojeg smatram da ima sve preduvjete da postane obrazovni centar u području energetske efikasnosti i novih izvora energije. Nadam se da će se ovaj projekt nastavljati razvijati u izvrsnoj atmosferi kao i do sada te bih ovdje posebno istaknuo ulogu Grada Šibenika koji je prepoznao važnost studija i koji financijski i logistički pomaže ovaj studij od samog početka.
 
Podsjetimo, preddiplomski studij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora je novootvoreni studij čiji su nositelji Fakultet elektrotehnike i računarstva i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i 23 upisanih predstavlja prvu generaciju studenata energetike od njegova osnutka.
 

Mirna Vulin

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Subota, 22/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1004 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević