Get Adobe Flash player
Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

SDP-ov čelnik loše govori hrvatskim standardnim...

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Države imaju obvezu poštovati pravo na priziv savjesti svakoga...

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Pravo na priziv savjesti zadnja je crta obrane...

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Podržavajući navijačke udruge, kao supkulturu, podržao je izljev najnižih...

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Ništa od Radne skupine za decentralizaciju i regionalni preustroj...

  • Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    četvrtak, 21. lipnja 2018. 08:09
  • Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:10
  • Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:05
  • Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:01
  • Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    nedjelja, 17. lipnja 2018. 09:36

Srednjoročni izgledi daleko su od ružičastih

 
 
Gospodarski rast u eurozoni počeo se oporavljati u prvom  tromjesečju, a monetarna unija prvi je put od prvog tromjesečja 2011. prestigla SAD i Veliku Britaniju. No iako će 2015., čini se, označiti početak dugo odgađanog oporavka od globalne financijske krize  i dužničke i bankovne krize u toj regiji koje su došle nakon nje, srednjoročni izgledi daleko su od ružičastih.
Evo pet prepreka jakom rastu u eurozoni:
http://roarmag.org/wp-content/uploads/2011/06/Eurozone-Crisis-Timebomb.png
1. Visoka zaduženost
Unatoč pola desetljeća stroge štednje u mnogim dijelovima eurozone, državni dugovi i dalje rastu i na rekordnim su razinama. Privatni sektor ima slične probleme u smanjenju zaduživanja, a šest od 10 najzaduženijih zemalja na svijetu nalaze se u eurozoni. 
 
2. Visoka nezaposlenost
Kako je kazala Europska komisija ističući projekcije rasta u svojim proljetnim prognozama, „čini se da će nezaposlenost dugo ostati nepodnošljivo visoka“. Iako oporavak rast vodi stvaranju nešto novih radnih mjesta, reforme koje bi trebale povećati fleksibilnost tržišta rada i dugoročno smanjiti nezaposlenost neposredno povećavaju broj otkaza, kako pokazuje primjer Italije.   
 
3. Smanjen kapacitet
Zbog godina slabih investicija od strane tvrtki i vlada eurozona ima zastarjelu opremu i infrastrukturu koja propada, što je kočnica njezinoj sposobnosti brzog rasta sljedećih godina. Službena reakcija bio je Investicijski plan za Europu, a političari se nadaju da će on potaknuti tvrtke na aktivnost i riješiti neke infrastrukturne probleme. No čak i ako plan bude  funkcionirao, trebat će vremena da se poveća brzina rasta gospodarstva.  
 
4. Starenje radne snage
Kratkoročni problem eurozone možda je stvoriti radna mjesta za nezaposlene radnike, ali dugoročno će to vjerojatno biti kako pronaći radnike za nepopunjena radna mjesta. Natalitet pada, osobito u Njemačkoj, i broj ljudi u radnoj dobi u eurozoni je u padu.
 
5. Problematične točke
Pat situacija između Grčke i njezinih međunarodnih kreditora mogla bi završiti štetnim bankrotom države i, što je još gore, izlaskom te zemlje iz eurozone. narušeni odnosi Europe i Rusije zajedno s uzajamnim gospodarskim sankcijama također će ometati trgovinu, a ni razvoj događaja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku neće djelovati pozitivno.
 

Paul Hannon, The Wall Street Journal, SAD

Putokaz za pravce djelovanja

 
 
Rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika za 2014. godinu (bez banaka i financijskih organizacija) objavljeni su nedavno na mrežnim stranicama Financijske agencije (28. travnja 2015.).
Zvonko Koprivčić
 
Kakva su kretanja uočena i što se može iz tih podataka zaključiti, uspoređujući te podatke s godinama 2011., 2012. i 2013. usporedbom s podatcima iz tih godinama mogu se uočiti neka kretanja u pravcu poboljšanja ili pada gospodarskih pokazatelja u pojedinim godinama. Iako se već objavljuju rezultati poslovanja poduzetnika za prvo tromjesečje 2015. godine, obrađeni podaci FINA-e za 2014. godinu daju sada mogućnost raščlambe ovih rezultata i procjene o pravcima djelovanja.
https://encrypted-tbn1.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcT97I4fHltn3FNuYZan8pkge4Ri7jNWSOLFNdQAH2Y_ff5OKV71
Na konferenciji o Hrvatskom novčarskom tržištu koja je održana 8. i 9. svibnja oove godine guverner HNB-a Boris Vujčić upozorava na mogućnost da bi se primarni deficit mogao znatno povećati na gotovo 29 milijardi kuna ukoliko bi se kamatne stope povećale za 1 postotni poen. Također u procjeni, uz korekciju procjene rasta BDP s 0,2 % na 0,4 % u ovoj godini, najavljuje mogućnost rasta primarnog deficita do konca 2017. godine na 10 mlrd. kuna, što bi iznosilo preko 3 % BDP-a (u 2014. godini je 7,3 mlrd. kuna).
 
Na istoj konferenciji potpredsjednik Vlade Branko Grčić iznosi  podatke o deficitu proračuna koji je manji za 2,5 mlrd. kuna nego 2013. godine, s tim da su prihodi od PDV-a veći za 1,5 mlrd. kuna a porez na dobitak za oko 200 miljuna kuna. U 2014. godini porezna obveza poreza na dobitak veća je nego u 2013. godini za 304 milijuna kuna, ali je ta obveza manja za 1,4 mlrd. od utvrđene u 2011. godini, što je prikazano u tabelarnom pregledu. Je li 2013. godina ona s kojom bi se trebalo uspoređivati i određivati pravce djelovanja, pokušaj je da se u ovoj analizi poslovanja poduzetnika od 2011. do 2014. godine  utvrdi, na temelju podataka FINA-e objavljenima na njezinim internetskim stranicama.
 
Kao  početna godina za usporedbu uzeta je godina 2011. zbog toga, što je nakon te godine u 2012. godini, zbog promjene zakonodavne infrastrukture (uz promjene PDV-a na 25 % mijenjaju se porezni propisa, doprinosi i ostalo). Neznatno su rasli neki pokazatelji a padaju drugi (prihodi su porasli, povećan je gubitak, konsolidirani neto dobitak smanjen) a u 2013. godini je došlo do pada gospodarskih pokazatelja. Zato je 2011. godina uzeta kao bazna za usporedbu.
  
U tabelarnom pregledu navedeni su ukupni prihodi, ukupni rashodi, bruto dobici, gubici, porez na dobitak, neto dobici, konsolidirani neto dobici i konsolidirani bruto dobici, ukupna glavnica (kapital i pričuve) - (podatci su u milijunima kuna)
Veličine/Godine
2011.
2012.
2013.
2014
2014/
2013
Profitabil-
Nost
2011%
2014%
Ukupni prihod
607.709
610.376
599.136
618.791
3,28%
 
 
Ukupni rashodi
594.637
601.183
591.215
604.884
2,31%
 
 
Bruto dobitak
37.368
38.388
33.896
39.147
15,49%
 
 
Gubitak prije poreza
24.296
29.195
25.974
25.240
97,17%
 
 
Porez na dobitak
5.607
4.252
3.849
4.153
7,89%
0,92
0,64
Neto dobitak
31.599
34.053
29.737
34.904
17,37%     
 
 
Gubitak
24.135
29.112
25.664
25.150
97,99%
 
 
Konsolidirani neto dobitak
7.464
4.941
4.073
9.754
139%
1,22
1,57
Glavnica (kapital i pričuve)
366.545
360.813
366.422
374.351
2,16%
 
 
Konsolidirani bruto dobitak
13.072
9.193
7.992
13.907
74,01%
2,15
2,24
 
Od 2011. do 2014. najprije pad, pa porast profitabilnosti!
 
Rezultati osciliraju u usporebi  s proteklim godinama, od 2011. do 2014. godine. Tako je u 2011. godini ostvaren konsolidirani bruto dobitak od 13, 072 mlrd. kuna, a konsolidirani neto dobitak od 7,464 mlrd. kuna. U toj je godini profitabilnost mjerena odnosom konsolidiranog bruto dobitka prema ukupnom prihodu (ukupno uloženoj imovini), dakle bez utjecaja poreznog sustava na oporezivanje dobitka, bila 2,15 %, a profitabilnost mjerena odnosom konslidiranog neto dobitka prema ukupnim prihodima bila je 1,23 %. Iduće 2012. godine ukupni se prihodi povećavaju za minimalnih 0,43 %, a rashodi rastu za 1,10 %, a pada profitabilnost konsolidiranog bruto dobitka na 1,50 % a konsolidiranog neto dobitka na 0,82 %. U 2012. godini uočava se smanjenje obveza za plaćanje poreza na dobitak za 1,35 mlrd kuna (4,252 mlrd. prema 5,607 mlrd. u 2011. godini). 2012. godine u ožujku je donesen zakon o porezu na dobit kojime se oslobađa od plaćanja poreza na dobitak, dobitak kojime se  povećava temeljna glavnica poduzetnika, što se primjenjivalo prvi puta po završnim računima za 2012. godinu. Iz podataka proizlazi da su ovu pogodnost koristili mnogi poduzetnici pa je tako i smanjena obveza plaćanja poreza na dobitak za 2012. godinu. U 2013. godini se smanjuju sve bilančne pozicije, ukupan prihod, bruto dobitak konsolidirani bruto dobitak i konsolidirani neto dobitak. Također je u 2013. godini smanjena obveza za plaćanje poreza na dobitak. Poduzetnici su i dalje koristili olakšicu za oslobođenja od plaćanja poreza na dobitak reinvestiranjem odnosno unosom u temeljnu glavnicu gospodarskog subjekta.
 
Porast neto dobitka u 2014. povećanjem temeljne glavnice!
 
U 2014. godini prema 2013. godini povećani su gospodarski pokazatelji. Ukupni prihodi su povećani su za 3,2 % a rashodi za 2,31 %. Ostvaren konsolidirani bruto dobitak za 74 % je veći nego u 2013. godini a konsolidirani neto dobitak za 139 % prema 2013. godini. U 2014. godini poduzetnici i dalje koriste olakšicu za smanjene poreza na dobitak unosom dobitka u temeljnu glavnicu. Obveza poreza na dobitak je iskazana veća nego u 2013. godini (4,153 mlrd. kuna), ali manja nego prije uvođenja te olakšice za 26 % (u 2011. godini 5,607 mlrd. a u 2014. godini 4,153. mlrd. kuna).
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/FINA_Logo.svg/630px-FINA_Logo.svg.png
Izmjenama u oporezivanju dobitka koje su donesene koncem 2014. godine, porezna olakšica za plaćanje poreza na dobitak, smanjena je.  Uvjetuje se samo ulaganjem dobitka u dugotrajnu imovinu (unošenjem u temeljnu glavnicu) i da se time očuvaju radna mjesta. U obrazloženju Vlade uz nacrt  prijedloga izmjena zakona navodi se, da je porezna olakšica za reinvestirani dobitak u 2013. i 2014. godini smanjila  prihode državnog proračuna za 1,12 mlrd. odnosno 1,25 mlrd. kuna, dok istovremeno nisu učinjeni značajni koraci u investiranju, a da  tijekom 2013. godine zbog olakšica koje su tada vrijedile nije došlo do planiranog razvoja koji bi doveo do rasta BDP-a. Povećanje konsolidiranog dobitka za 139 % (konsolidirani dobitak povećan za 139 % a konsolidirani bruto dobitak za 74 %)  proizlazi iz toga što su poduzetnici koristili olakšicu za reinvestiranje dobitka unosom u temeljnu glavnicu, ali se od 2015. godine takva olakšica ukida odnosno smanjuje samo na učinak ulaganja u dugotrajnu imovinu.
 
Povoljniji odnosi u 2011. godini država - poduzetnik
 
Godina 2014. – restrikcija olakšica! Ravnomjerniji odnos u profitabilnosti poduzetnika i ubiranju poreznih prihoda postignut 2011. godine. Na deset uloženih kuna u 2011. godini ostvaren je neto dobitak od 0,122 lipe,  bruto dobitak od 0,215 lipa a porezna obveza je bila 0,092 lipe, dok je u 2014. godini taj odnos bio 0,157 zatim 0,224 i porezna obveza 0,064 lipe. Ovaj pad poreznog prihoda izražen ovim koficijentom na 10,00 kuna ulaganja od 0,092 lipe u 2011. godini na 0,062 lipe u 2014. godini u apsolutnoj svoti znači manje prihoda u proračun u 2014. godini od 1,4 mlrd. kuna, zbog čega je i ukinuta olakšica kakva je bila do 2015.godine.
 
Gubici su bili najmanji 2011. godine 24,135 mlrd. prema 25,150 mlrd. u 2014. godini. Odnos vlastite glavnice (kapitala i pričuva) prema ukupnoj aktivi poduzetnika, koji pokazuje koliko se iz vlastite glavnice financira imovina, u svim godina kreće se oko 35 %. Minimum bi bio 50 %. Uočava se tendencija porasta vlastite glavnice zbog navedenih olakšica u oporezivanju. Do ove 2015. godine mogao je cijeli bruto dobitak biti oslobođen od plaćanja poreza na dobitak, ako je poduzetnik povećao temeljnu glavnicu i ako nije imao drugih oporezivih izdataka. Time je povećavao i ukupnu svoju glavnicu (kapital i pričuve) što se vidi iz tabelarnog pregleda i osiguravana stabilnost budućeg poslovanja.
 
Uz porast gospodarskih pokazatelja u 2014. godini prema 2013. godini, 2011. godina konkurira što se tiče pokazatelja poslovanja poduzetnika, ovoj godini porasta, i ravnomjernijeg zadovoljavanja potreba u poduzetništvu svih aktera u procesu, od poduzetnika do države, pa tu treba tražiti i odgovor u svezi s mogućim kreiranjem novih gospodarskih mjera. S jedne strane Vlada se hvali s pokazateljima o rastu konsolidiranog neto dobitka, koji proizlazi iz olakšica u oporezivanju dobitka, a iste te olakšice koncem 2014. smanjuje na razinu ulaganja u dugotrajnu imovinu.      
 

Zvonko Koprivčić

Isprazna je tvrdnja da hrvatski žitelji ne mogu živjeti od poljoprivrede

 
 
Osobno nisam redoviti čitatelj Večernjeg lista, pa niti ijednog dnevnog tiskovnog informativnog sredstva, ali su mi nekad najčešće privlačili pozornost sadržaji Vjesnika, gdje sam običavao ponekad i ponešto pisano priopćiti javnosti. Sada je Večernji list vjerojatno najčešća dnevna tiskovina o čijem se sadržaju običavam informirati, ali nisam redoviti čitatelj, niti sam ikad išta u njemu objavio, a u meni nije bilo ni pobuđene takve potrebe. Stjecajem slučajnih okolnosti zaintrigirao me je naslov članka objavljena na 33. stranici izdanja od četvrtka, 7. svibnja 2015. Autor članka »Odustanimo od zablude da Hrvatska može živjeti od poljoprivrede« je gospodin Marko Biočina, čija objavljena slika svjedoči da je vjerojatno riječ o vrlo mladoj osobi. Na temelju sadržaja članka stekao sam dojam da izobrazbom pripada ekonomističkim krugovima, sklonima pridavati si atribute dominantne društvene meritornosti u odnosu na osobe, koje pripadaju stručnjacima vrhunske obrazovanosti temeljene na egzaktno izmjerenim dokazima, čija ostvarena djela ne dopuštaju zablude.
http://predsjednicki-izbori.hr/wp-content/uploads/2009/10/Marko-Biocina_komentar.jpg
Autor članka je u svojem razmatranju zanemario glavnu stvarnostnu istinitost, a ta je da je Zemlja jedini planet u našem sunčevu sustavu, u kojem postoji biosfera, i da je tlo onaj čimbenik na kojem se temelje sva zbivanja omogućena energijom, koju termonuklearnim pretvorbama stvara Sunce i emitira prema svojim satelitima, dakle i prema Zemlji. U zabludi je gospodin Zemljanin, autor naslova članka pa njegova sadržaja.
 
Osoba sam seljačkog podrijetla, rođena u krškom području, pa jako dobro znam kako je tlo od neprocjenjiva značenja za opstanak i duhovnost čovjeka te svega životna. Svojim izravnim osloncem na tlo stječe sposobnost za životne aktivnosti i naravan odnos prema svemu što ga okružuje, dakle da se prilagođuje okolišu, pa ovog sebi i svemu onome o čemu skrbi. Prema tome, isprazna je tvrdnja da hrvatski žitelji ne mogu živjeti od poljoprivrede, dakle od proizvodnje dobara za izravni svoj životni opstanak, pa opstanak ostatka biosfere. Izravnim osloncem na tlo stječe sposobnost proširenja mogućnosti izravnog oslonca na tlo svojim srodnicima razmjenom dobara i njihovom pretvorbom u potrebita drukčija, čime usporedno smanjuje udio spriječenog izravnog dodira s tlom, kojim se pogoduje vožnja jednog vozača u skupom snažnom automobilu usmjerenom prema većoj potrošnji nego tvorbi, pri čemu usputno troši goleme mase životno važna kisika uz popratno trovanje zraka, kojeg udišemo, i čiju čistoću se poljoprivredom obnavlja. Neoprostiv je propust zanemarivanje iznimne kakvoće poljoprivrednih proizvoda kakve Hrvatska dokazano može proizvoditi.
 
Osobno raspolažem argumentima kojima mogu to posvjedočiti. Po završetku studija pa sve do obvezna zakonom određena naravna umirovljenja, bio sam zaposlenik farmaceutičke tvrtke, čijem dosegu na razinu svjetskog ugleda sam i osobno pridonio, kako istraživački tako i proizvodnjom farmaceutičkih substancija svjetski konkurentne kakvoće, primjerice važnih antibiotika, koje se proizvodilo biosinteznom pretvorbom hrvatskih kukuruznih proizvoda u bioreaktorima, koje su konstruirali hrvatski inženjeri (uključivo i mene osobno), pa proizvele hrvatske (pretežito zagrebačke) tvornice industrijske opreme. Za pokudu su , međutim, hrvatski dobavljači loših sirovina iz uvoza, koje su unatoč upozorenju da su neprihvatljive kakvoće takve kupili u povećoj količini, pa ih se nije moglo neškodljivo primjenjivati, niti ikome prodati, već uz dodatne troškove usmjeriti prema otpadu.
 
Na kraju svakako treba pripomenuti da se razvojem poljoprivrede potiče bolja skrb o zemljištu izgradnjom vodotočnih poveznica među hrvatskim rijekama, pa dodatnih vodotočnih kanala, čime se ublažuje posljedice poplava i omogućuje ovlaživanje tla tijekom sušnih perioda. Svakako to uključuje i učinkovitu skrb o protočnosti rijeka i izgradnji brana,
 
čime se stječe i pravo da vlasnici hidroelektrana participiraju u troškovima optimalna funkcioniranja vodotokova, iz kojih voda pritiče u prostor ispred hidroelektranske brane. Smijemo, dakle zaključiti, da moramo nastupati odgovornije pri iznošenju osobnih stavova, kojima se nastoji determinirati sudbinu strateški važnih prostora.
 

Prof. dr. sc. Marijan Bošnjak, dipl. kem. ing., umirovljenik

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Petak, 22/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1244 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević