Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Dogovor predstavnika 12 država Azije, Oceanije i Amerike

 
 
Nakon više od pet godina pregovora, predstavnici 12 zemalja u Aziji i u Amerikama konačno su danas postigli dogovor o Transpacifičkom partnerstvu, ambicioznom i prijepornom sporazumu o slobodnoj trgovini. Riječ je o najvećem i najdubljem multilateralnom trgovinskom sporazumu u posljednjih nekoliko godina koji obuhvaća zemlje koje čine više od 40 posto svjetskog gospodarstva. No mogao bi se pokazati još važnijim od toga ako uspije u ambiciji da „definira pravila vožnje” glede trgovine u Aziji, kako je to sročio vodeći američki pregovarač Michael Froman.
http://404systemerror.com/wp-content/uploads/2012/01/pinera-Trans-Pacific-Strategic-Economic-Partnership-Agreement-TPP-japon-1.gif
Fromanov ured procjenjuje da će se zbog TPP na nultu stopu smanjiti više od 18.000 carinskih nameta. No carine, koje su već znatno smanjene među članicama TPP-a, nisu onaj dio sporazuma koji se najviše razglašava. Važniji su minimalni standardi za zaštitu intelektualnog vlasništva, radnika i okoliša. Sve će se strane potaknuti da slijede temeljna načela Međunarodne organizacije rada za radnička prava, primjerice. Po istome principu, zemlje koje ne poštuju pravila zaštite okoliša definirana sporazumom mogu biti gonjena istim mehanizmom za rješavanje sporova koji će se koristiti za sudovanje o komercijalnim sporovima. Postoje čak i propisi kojima će se zemljama braniti da pogoduju poduzećima u državnome vlasništvu, što je velik korak za zemlje poput Malezije i Vijetnama.
 
Dvojici će čelnika biti osobito drago vidjeti sklapanje sporazuma. Za Baracka Obamu, TPP predstavlja prvi (a možda i posljednji) trajni dokaz „zaokreta” njegove vlade prema Aziji. Pokazuje kontinuiranu predanost Amerike toj regiji i njezino odbijanje prepuštanja prvenstva Kini. Čini se da je kineski uspjeh u novačenju američkih saveznika kao osnivačkih članova kineske Azijske banke za infrastrukturna ulaganja početkom ove godine nagnao Ameriku da udvostruči napore za dovršenje TPP-a.
 
Japanski premijer Shinzo Abe u TPP-u vidi priliku da doprinese tome da „treća strijela” njegova plana za gospodarsku revitalizaciju pogodi metu. Više se neće toliko podilaziti velikim interesnim skupinama poput japanskih poljoprivrednika. U međuvremenu Abe se nada da će mogućnost većeg pristupa tržištu za japanske izvoznike u doba razmjerno slabog jena stvoriti brži gospodarski rast. TPP-om bi se osobito trebala ojačati trgovina između Amerike i Japana, što je razlog za slavlje, s obzirom da je riječ o najvećem i trećem najvećem svjetskom gospodarstvu.
Ulozi su manji za skupinu drugih imućnih zemalja – Australiju, Kanadu, Novi Zeland – a svaka od njih svejedno se borila za ustupke američke strane. Australija je uspjela smanjiti period zaštite od generičkih imitatora koje je Amerika zahtijevala za biološke lijekove s 12 godina na osam; Kanada je bila među onima koji su osigurali propise kojima se omogućuje da se čak 55 posto dijelova automobila proizvede izvan TPP-a prije nego što izgubi bescarinski pristup drugim zemljama u bloku; Novi Zeland osigurao je veći pristup za svoj mliječni sektor. No sve posljedice sporazuma još nisu poznate, s obzirom da je dogovor postignut pregovorima prekrivenim debelim velom tajne. Time se htjelo postići da potpisnicama bude lakše ponuditi ustupke bez oštrih kritika kod kuće. No zbog toga su se ujedno zabrinule industrijske skupine s obje strane Tihog oceana. Proći će još tjedni prije nego što se 30 poglavlja sporazuma prevede i u potpunosti objavi.
 
Nadalje, zakonodavci u 12 zemalja sudionica sada moraju odobriti sporazum. To bi trebalo biti bezbolno u Japanu, primjerice, gdje vladajuća stranka ima apsolutnu većinu. No u Kanadi 19. listopada slijede vrlo tijesni izbori. Jedna od tri glavne stranke vodi kampanju protiv TPP-a i tvrdi da će zbog njega nestati radna mjesta u poljoprivredi. Najveća će se svađa voditi u Americi, gdje Kongres ima 90 dana da pregleda sporazum prije nego što ga podvrgne glasovanju bez amandmana. Iako republikanci, koji se obično zalažu za slobodnu trgovinu, imaju većinu u oba doma Kongresa, podijeljeni su u vezi s koristima TPP-a. Donald Trump, kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju sljedeće godine, opisao je to kao „napad na američka poduzeća”. Hillary Clinton, vodeći demokratski kandidat za predsjednika, također je odbila podržati dogovor, iako nije nastupila toliko entuzijastično.
       
Takvo protivljenje nije mudro. Usporavanje kineskog gospodarstva i slabašan globalni oporavak od financijske krize doveli su do dugoročnog usporavanja svjetske trgovine. Prema nekim pokazateljima ona je čak u padu. To je zabrinjavajuće jer je trgovina i dalje najpouzdaniji način za to da siromašne zemlje postanu imućnijima. TPP-om bi se taj proces zasigurno potakao, osobito za siromašnije članice kluba. Nadalje, članice TPP-a tvrde da su otvore za to da se sporazumu pridruže i druge zemlje. Time opstaje mogućnost da se TPP-om ne samo oslobodi trgovina, nego i uspostavi predvidljivije poslovno okružje utemeljeno na pravilima, čak i na mjestima koja su trenutačno isključena iz dogovora. Najveća mana projekta – to što ne uključuje Kinu – mogla bi nestati ako članice TPP-a imaju hrabrosti da se za to zalažu.
 

The Economist, London (urednički komentar)

Razvoj kadrova bez hijerarhije i ulazak tzv. "milenijevaca"

 
 
Europsko tržište radne snage suočava se najviše s dva izazova: sa staranjem radne snage, a ujedno i, što je posljedica migracijskih tokova, s ulaskom mlađih generacija tzv. milenijevaca (rođeni između 1980. i 1993., koji će do godine 2030. predstavljati 75 posto svjetske radne snage). Kako se gospodarstvo suočava s tim izazovima i kakve su moderne politike upravljanja s ljudskim resursima, biti će glavna pitanja kojima će se baviti međunarodni kadrovski forum - HR forum, kojeg IEDC-Poslovna škola Bled organizira sljedećeg četvrtka i petka. S nama će biti Kentaro Ilijima, potpredsjednik japanskog poduzeća Fujitsu; Phil LeNir, izumitelj posebne metode coachinga, Kanada; Yiannis Koutrakis, vođa HR za JI Europu kod IBM, koji će predstaviti rezultate istraživanja o "milenijevcima" i drugi. Dr. Ian Sutherland, prodekan na IEDC i pijanist, će za sudionike (HR menadžeri iz 9 država) pripremiti jedinstveno iskustveno iznenađenje: demonstraciju coachinga uz pomoć zbora Carmen Manet iz Kranja.
https://www.iedc.si/images/default-source/person-portraits/kentaro-ilijima-photo.jpg?sfvrsn=0
Kentaro Ilijima
 
Međunarodni kadrovski forum IEDC-Poslovne škole Bled (HR forum) u slovenski prostor uvodi novost u menadžerskom razvoju t.i. coaching samog sebe i suradnika 
(CoachingOurselves). Metoda, koju kod svog rada koristi već preko 15.000 menadžera (Cirque Du Soleil, Nissan, Syngenta AG, Fujitsu, Cathay Pacific Airways, Brother Canada, Lufthansa itd.) omogućava stvaranje okruženja za učenje unutar poduzeća i opunomoćenje zaposlenih.
 
Na HR forumu metodu će predstaviti Phil LeNir, direktor  organizacije CoachingOurselves iz Kanade, koji je ovu metodu razvio 2007. godine u suradnji sa svjetski poznatim guruom managementa - Henryjem Mintzbergom, i  potpredsjednik japanskog poduzeća Fujitsu Kentaro Ilijima, koji je ovu metodu uspješno uveo kod vodećeg ponuđača poslovnih rješenja informacijsko-komunikacijske tehnologije koja zapošljava približno 170,000 ljudi u cijelom svijetu.
 
Ilijima kaže: "Coaching samog sebe i suradnika je dragocjena metoda, koja omogućava 'usamljenim' menadžerima da razmisle o svom radu, te o tome iskreno rasprave sa svojim suradnicima."  Kentaro Ilijima će na HR forumu kroz praktične vježbe prikazati, kako metoda djeluje - fokusirat će se na srednji menedžment, jer baš taj predstavlja najefikasnijeg nosača promjena u poduzeću.
 
Prvi dan HR foruma, 1. listopad, će završiti dr. Ian Sutherland, prodekan na IEDC, profesor menadžmenta i pijanist, s demonstracijom coachinga uz pomoć glazbe. Kako kaže sam: "Uz pomoć zbora Carmen Manet iz Kranja sudionike ću odvesti u sam centar vođenja. Ovu vježbu sam izveo već oko sto puta i ljudi su uvijek iznova oduševljeni zbog izuzetne intimnosti koja se stvara između njih i članova zbora. Radi se o metafori između vođe i dirigenta koja nas odvede u suštinu vođenja: kako možemo zajedno stvoriti nešto novo."
 
U petak, 2. listopada, dio HR foruma biti će i poseban sklop imenovan 'Milenijevci - kako ih uključiti?', gdje će predavati Marko Majer, Mayer McCann, Maja Bunčić, HR koordinatorica kod Delta Holdinga, Srbija, Yiannis Koutrakis, vođa HR za JI Europu, IBM.  Koutrakis će predstaviti rezultate multi-generacijskog istraživanja, koje je izvršeno na radno aktivnim stanovnicima iz 12 zemalja, s naslovom 'istina o načinu rada milenijevaca' (više u prilogu). Na HR forumu nazočit će 60 kadrovskih menadžera iz devetih zemalja: Austrije, BiH, Belgije, Hrvatske, Srbije, Češke, Slovačke, Poljske i Turske. 
 

Tonja Blatnik

Kulturna baština i fondovi EU-a

 
 
Seminar pod naslovom „Kulturna baština i EU Fondovi“ koji je organizirao projekt Heritage Go Pro u suradnji s Općinom Lastovo, ICOM Hrvatska i Muzejima Ivana Meštrovića, održao se 28. rujna uGaleriji Meštrović u Splitu. Tema seminara je valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe. Seminaru se odazvalo 50 sudionika, iz različitih područja struke i interesa.
http://www.omisriviera.com/images/riviera/ruskamen-4.jpg
Dugoročni razvoj turizma Republike Hrvatske potrebno je temeljiti na aktivnoj zaštiti prirodne i kulturno-povijesne baštine. U Republici Hrvatskoj postoje stvarne, ali nedovoljno istražene mogućnosti primjene i razvoja sadržaja kulturne baštine u funkciji razvoja turizma. Kulturna baština je skup vrijednosti, vjerovanja, ponašanja, simbola, kao što su, npr., tradicija, običaji, odijevanje i umjetnost te oblika naučenog ponašanja lokalne zajednice u različitim vremenskim razdobljima. Može se definirati način života koji društvo dijeli, a koji se prenosi s generacije na generaciju i za koji se smatra da je tipičan za određenu društvenu skupinu u prepoznatljivom vremenskom razdoblju. Ona pokriva mnogo aspekata života zajednice, kako prošlih tako i sadašnjih. Kada se govori o prošlosti, baština uključuje jedinstvena povijesna i kulturna postignuća određenog vremena koja se pamte ili čuvaju kako bi ih sadašnje ili buduće generacije mogle iskusiti. Takvo shvaćanje kulture, odnosno kulturne baštine, ističe prije svega njezine nematerijalne oblike. Pojam kulturne baštine obuhvaća i povijesne gradove i naselja, odnosno kulturni krajolik koji u njemu održava stoljetnu ljudsku aktivnost, stvarajući narodnu tradiciju. Time pojam kulturne baštine poprima dimenzije koje je potrebno sagledati kao cjelinu, kako bi se pojedini segmenti te iste baštine u povijesnom kontekstu mogli bolje razumjeti i time tumačiti, odnosno kako bi te povijesne činjenice prihvatilo i autohtono stanovništvo i turisti.
 
Kulturna baština i turizam su po svom sadržaju veoma kompleksni. S obzirom da turizam pridonosi cjelokupnom gospodarskom razvoju, turistička valorizacija izvora kulturne baštine koji su nastajali tijekom niza stoljeća treba biti jedan od primarnih ciljeva. Istodobno, razvoj kvalitetnijeg turizma pridonosi jačanju nacionalnog kulturnog identiteta, bez kojega je gotovo nemoguće valorizirati potencijal kulturne baštine u turističke svrhe. S druge strane, marketing kao tržišna orijentacija usmjerena prema potrebama potrošača, a turizam kao sociološka kategorija, osnova su za istraživanja međuovisnosti marketinškog pristupa valorizacije kulturne baštine i razvoja turizma. Uz pomoć primjene društvene koncepcije marketinga, moguće je zadovoljiti određene potrebe potrošača i to poseban segment posjetitelja koji od putovanja i boravka u izvandomicilnom okruženju ne očekuju samo puki odmor. Takvo ispunjenje može se postići turističkom valorizacijom kulturne baštine u funkciji ekonomskog razvoja.
 
U kontekstu najavljenog javnog poziva iz domene strukturnih fondova „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ (Europski fond za regionalni razvoj), stvara se potreba za oblikovanjem multidisciplinarnih platforma kako bi se uključio što širi krug dionika. Sam cilj javnog poziva, doprinos društveno – gospodarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini kroz pripremu i provedbu integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine usko povezanima s razvojem turističkih usluga, stvara tematsku pozadinu seminara stručnog karaktera. Kroz program seminara sudionicima se omogućilo stjecanje izvjesnih znanja o mogućnostima imatelja prava nad kulturnim dobrima, prvenstveno kroz prizmu konkretnih primjera iz dobre prakse u kontekstu revitalizacije zanemarenih kulturnih dobara/lokaliteta u turističke svrhe.
 
„Vjerojatno do kraja listopada, a najkasnije do kraja ove godine bit će raspisan natječaj za korištenje financijskih sredstava iz strukturnih fondova EU-a temeljenih na obnovi kulturne baštine za turističke svrhe, a ukupan iznos nepovratnih financijskih sredstava je 380 milijuna kuna“, rekao je Ivan Tomeljak iz tvrtke 'Heritage go pro'. „Cilj poziva je pružanje potpore za pripremu i provedbu ulaganja nužnih za razvoj određenog geografskog područja odnosno turističke destinacije, a koja kroz obnovu i valorizaciju nepokretnih kulturnih dobara doprinose društveno-gospodarskom razvoju područja čineći ga pritom prepoznatljivim turističkim odredištem“.
 
Tomeljak je najavio da će natječaj biti otvoren do 2020. godine, a moguće ga je produljiti i do sredine 2023. godine. Upozorio je kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zadržava pravo da prije isteka roka zatvori natječaj ako ne bude dovoljno kvalitetnih prijava. „Prijavitelji za korištenje financijskih sredstava iz EU fondova za obnovu kulturne baštine mogu biti tijela javne vlasti na svim razinama, od državne do općinske, ali i vlasnici kulturnih dobara. „Naglasak u korištenju tih financijskih sredstava je stavljanje kulturnog dobra za turističke svrhe, a prijavljivači trebaju, među ostalim, planirati nova radna mjesta i povećanje broja posjetitelja kulturnim dobrima“, rekao je Tomeljak. Zanimljiva pitanja pronalaženja modela upravljanja kulturnom baštinom, kao i odnosa destinacijskog managementa prema kulturno-povijesnoj vrijednosti koju nosi neki lokalitet ili objekt, evaluirana su kroz predavanja renomiranih predavača, kao i kroz neformalnu panel diskusiju sudionika.
 

Nives Matijević

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Ponedjeljak, 10/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1446 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević