Get Adobe Flash player
Lignja nam mozak friga

Lignja nam mozak friga

Josipović bi trebao znati da su partizani pobili za i nakon Drugoga...

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

Američke intervencije i promašeni ratovi na Istoku stvorili su...

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

Plenković na izborima pobijedio Milinovića i izgubio od HDZ-a iz svibnja...

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Jedva čekam da SDP dođe na vlast

Pa da više ne bude korupcije, "ustaša" i...

Papa sluša četničke koljače

Papa sluša četničke koljače

Razočaravajući postupak Petrova...

  • Lignja nam mozak friga

    Lignja nam mozak friga

    srijeda, 20. ožujka 2019. 15:09
  • Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    Lakše je izazivati kaos nego graditi odnose!

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:58
  • Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    Plenković i HDZ uvjerljivo poraženi i poniženi

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:55
  • Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    Jedva čekam da SDP dođe na vlast

    srijeda, 20. ožujka 2019. 14:50
  • Papa sluša četničke koljače

    Papa sluša četničke koljače

    četvrtak, 21. ožujka 2019. 12:14

Uspješan nastup hrvatskog predstavnika na najvećem sajmu naftne i plinske industrije

 
 
Tvrtka Numikon sudjelovala je kao izlagač na sajmu ADIPEC. Riječ je o najvećem svjetskom sajmu u području naftne i plinske industrije koji je 9. - 12. studenoga ove godine održan u Abu Dhabiju, glavnom gradu UAE-a.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/numikon-20151207125202846.jpg
The Abu Dhabi International Petroleum Exhibition and Conference je jedan od najvećih i najutjecajnijih sajmova iz područja naftne i plinske industrije. Održava se svake godine u Abi Dhabiju, glavnom gradu UAE-a, na izložbenim prostorima ukupne površine 130.000 m2 i u čak 23 paviljona, a na njemu redovito sudjeluju izlagači iz 120 zemalja svijeta. Ove godine sajam je održan 9. - 12. studenoga, a posjetilo ga je više od 95.000 posjetitelja.
 
Osim što sajam daje mogućnost stupanja u kontakt s potencijalnim partnerima i stvara mogućnosti za buduću suradnju, na sajmu se održavaju i konferencije s bogatim programom iz područja naftne i plinske industrije, na kojima sudjeluje više od 800 govornika, a ukupan broj sudionika na konferencijama ove godine premašio je 7000!
 
Tvrtka Numikon je bila jedini hrvatski predstavnik, a na sajmu je najviše naglasila svoju uslugu analize naprezanja cjevovoda (eng. pipe stress analysis), s obzirom da je istraživanjem tržišta utvrđeno kako na tržištu zemalja Bliskog istoka postoji velika potreba za takvim specijaliziranim uslugama. Numikon je tako imao svoj izložbeni prostor, na kojemu je, osim što je promicao sebe i svoje usluge, bilo mjesta i za promicanje Turističke zajednice Grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice. Tako su čelnicima velikih međunarodnih korporacija podijeljeni hrvatski suveniri i proizvodi kao što su licitarska srca i kravate Croata.
 
Direktor tvrtke Numikon, Zdravko Ivančić, dipl. ing., sudjelovanje na sajmu ocjenjuje uspješnim. Naime, pokazalo se da je zainteresiranost lokalnih i europskih tvrtki za njezinim proizvodima i uslugama velika, upravo zbog specifičnosti usluge koje Numikon pruža. Uz to, održan je velik broj poslovnih sastanaka, razmijenjeni kontakti s velikim brojem potencijalnih partnera, a s nekoliko tvrtki već se vode dogovori oko konkretnih projekata. (www.energetika-net.com)

Važnost institucionalnih okvira za razvoj države

 
 
U jednom razgovoru za dnevni tisak prošle 2015. godine, guverner HNB-a Boris Vujčić odgovarao je na neke kritike o neodgovarajućem u vođenju monetarne politike HNB-a. U razgovoru s novinarom nametnulo se i pitanje, u kontekstu tada aktualnog izdanja knjige „Kapital“ Thomasa Pikettyja, i preporuke da bi se vlasti trebale s njom upoznati, guverner odgovara da bi on preporučio knjigu s kojom bi se aktualna vlast trebala upoznati, a to je „Zašto nacije propadaju“. 
http://especiales.elcomercio.com/2014/01/ideas/img/slider/libros/libros2.jpg
Daron Acemoğlu i James Robinson
 
Autori Daron Acemoğlu i James Robinson ugledni američki ekonomisti u spomenutoj knjizi polaze od stajališta, na temelju petnaest godina istraživanja, da institucionalno uređenje državâ-nacijâ (inkluzivne odnosno ekstraktivne ekonomske institucije, kako ih zovu) uvjetuje i njihov razvoj odnosno zaostajanje. Može se zaključiti da je i guverner time htio reći da gospodarski napredak jedne države-nacije ne ovisi samo od monetarne neovisne vlasti, nego i o tome kako su aktualne vlasti uredile institucionalne okvire za razvoj države. O načinu vođenja monetarne politike i o tome se mogu otvoriti rasprave je li i ona može biti predmet reformi. Ali, o nekim pitanjima, inkluzivnih ekonomskih institucija, spomenuti autori, između ostaloga, navode i sljedeće:
 
„Inkluzivne  ekonomske institucije, poput onih u Južnoj Koreji ili u Sjedinjenim Državama, omogućuju i potiču udio širokih masa u ekonomskim aktivnostima u kojima najbolje dolaze do izražaja talenti i sposobnosti pojedinaca i koje pojedincima omogućavaju da se opredjeljuju po svojoj volji. Da bi bile inkluzivne, ekonomske institucije moraju nuditi sigurnost privatnog vlasništva, nepristrani pravni sustav i javne usluge koje osiguravaju ravnopravnost u razmjeni i ugovaranju: one moraju omogućavati i uključivanje novih poduzeća i omogućavati pojedincima da biraju svoje karijere“. Na temelju svojih istraživanja autori dokazuju da ovisno  o ustrojstvu institucija koje uređuju državna tijela, ovisi i napredak neke nacije, i dalje nastavljaju: „Da bi dobro funkcioniralo, društvu su potrebne i druge javne usluge: ceste i prometna mreža za transport roba, javna infrastruktura koja omogućuje razvoj gospodarskih aktivnosti, kao i osnovni propisi za sprječavanje malverzacija i prevara… Država je dakle ona koja provodi pravni poredak…“ One inkluzivne, kako je prethodno navedena njihova definicija, osiguravaju napredak pojedinih država – nacija. Ekstraktivne institucije su suprotnost ovima prvima i uzrokuju relativno zaostajanje pojedinih država – nacija u odnosu na one druge.   
 
Nedavno objavljeni rezultati Svjetske banke o pokazateljima lakoće poslovanja  (doing business), uređenim pojedinim institucionalnim rješenjima, u država članicama EU-a i drugim svjetskim gospodarstvima pokazuju da Hrvatska znatno zaostaje za državama srednje i istočne Europe s kojima bi se po svim gospodarskim značajkama trebala uspoređivati, a koje imaju veći rast bruto nacionalnog dohotka od Hrvatske.    
 
Države  srednje i istočne Europe u najvišem su stupnju što se tiče rješavanja ovih pitanja  (Estonija, Litva i Letonija), zatim slijede Poljska te Slovenija i Slovačka, s istim brojem bodova, dok su na samom začelju ove skupine Hrvatska i Mađarska, proizlazi iz raščlambe Svjetske banke. Raščlambom pojedinih područja poslovanja u Hrvatskoj i spomenutim državama dobiva se detaljan uvid u relativne odnose i slabosti poslovnog okruženja u Hrvatskoj, a što se vidi na slici dolje.
Ocjenjivano je bilo 10 područja: pokretanje poslovanja, dobivanje građevnih dozvola, dobivanje električne energije, uknjižba vlasništva, dobivanje kredita, zaštita manjinskih prava, plaćanje poreza, pogranično trgovanje, provedba ugovora i rješavanje insolventnosti. Slika pokazuje da od deset ocjenjivanih područja u odnosu s usporedivim državama sjeverne i istočne Europe (SIE) Hrvatska je ispod prosjeka u pet područja, prosječan rezultat ostvaruje u jednom, a u četiri područja poslovanja su rezultati iznad prosjeka. Što se tiče pokretanja poslovanja rezultat Hrvatske je ispod prosjeka država SIE-a, a pokazatelji koji odstupaju od prosjeka jesu broj procedura i dana za pokretanje poduzeća, kao i minimalni početni kapital.
 
Kada se radi o dobivanju građevinskih dozvola Hrvatska je daleko ispod prosjeka država SIE-a. Tomu je razlog veći broj procedura i veći troškovi izdavanja dozvola od prosjeka ovih država. Relativno je visok broj dana za uknjižbu vlasništva i dvostruko veći troškovi uknjižbe. Hrvatsku je u ovom segmentu  na pretposljednjem mjestu u odabranoj ligi država.  
 
U području dobivanja kredita Hrvatska također zauzima posljednje mjesto u odnosu na ove države. Ocjenjuje se pokrivenost, opseg i dostupnost podataka o kreditima te propisi o instrumentima osiguranja plaćanja i stečaju koji štite prava dužnika i vjerovnika. U ovim područjima u kojima je Hrvatska ispod prosjeka država SIE, gotovo da se situacija nije promijenila u odnosu na stanje koje je zatečeno 1990. godine. Od prvoga kontakta s osobljem koje provodi te radnje za ishođenje rješenja, gdje je još uvijek prisutan odnos da država postoji radi njih, a ne radi građana kojima su oni servis, pa do dugih rokova čekanja konačnih rješenja.
 
To se još uočljivije vidi u broju dana koji je potreban za dobivanje određenih rješenja. Od 189 promatranih država, dobivanje građevnih dozvola na 129. mjestu, pokretanju poslovanja 83. mjesto, dobivanje kredita 70. mjesto, priključak električne energije na 66. mjestu, uknjižba vlasništva na 60. mjestu, rješavanje insolventnosti na 59. mjestu. To su ujedno i područja na kojima reformama ovih institucionalnih uređenja treba znatno popraviti stanje odnosno dosegnuti prosjeke usporedivih država u cilju privlačenja domaćih i stranih ulagačima za novim ulaganjima.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Održana osnivačka skupština lokalne inicijative u ribarstvu

 
 
U prostorijama Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA održana je osnivačka skupština lokalne inicijative u ribarstvu „Tri mora“. Lokalna inicijativa u ribarstvu je partnerstvo predstavnika gospodarskog, civilnog i javnog sektora. Navedena inicijativa osnovana je na području Grada Obrovca i općina Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Ražanac i Starigrad. Lokalna inicijativa u ribarstvu osnovana je kako bi stekla status FLAG-a Lokalne akcijske grupe u ribarstvu. Ova inicijativa je među prvima u Republici Hrvatskoj te se nadamo da će postati dio europske obitelji od preko 300 FLAG-ova udruženih u europsku mrežu FARNET. Na osnivačkoj skupštini izražena je želja kako će novoosnovana incijativa u ribarstvu postati jedan od značajnih alata za povlačenje novčanih sredstava iz EU-a.
U Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. za FLAG-ove je previđeno 19,3 milijuna eura. S obzirom da su se LAG-ovi (LAG Laura, LAG Mareta i LAG Bura) na području naše županije pokazali kao vrlo važan dionik u ruralnom razvoju za očekivati je da će tu ulogu prihvatiti i FLAG-ovi unutar ribarstvenih područja te na taj način doprinijeti ravnomjernom i održivom razvoju Zadarske županije.
 

Matej Mikulić, mag. iur.

Anketa

Treba li ministrica Gabrijela Žalac podnijeti ostavku?

Nedjelja, 24/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1387 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević