Get Adobe Flash player
Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Erdoğan zaprijetio Europi vojskom migranata, Izetbegović ih prosljeđuje...

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Stjepan Lozo: »U NDH su Srbi provodili genocid nad...

Veliki političari nisu veliki za života

Veliki političari nisu veliki za života

Kissinger: Ali vjerujte, Vi ćete biti veliki čovjek...

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Mlada "lavica" sa selektivnim...

Svi krivi za loše, a

Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

Još ćemo svi biti krivi za nenormalnu PUKY-PLENKY...

  • Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    četvrtak, 17. listopada 2019. 14:24
  • Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:25
  • Veliki političari nisu veliki za života

    Veliki političari nisu veliki za života

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:17
  • Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:11
  • Svi krivi za loše, a

    Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:02

Banke i bankari se ponašaju kao gospodari Hrvatske

 
 
Nakon što su prije dva mjeseca iz svih oružja osuli paljbu po sveučilišnim profesorima dr. Jakovčeviću i dr. Lovrinoviću, ekpertima za monetarnu politiku koji su argumentirano upozoravali na bankarsku pljačku kroz kredite u švicarskim francima, hrvatski bankari, odnosno Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge bankara, 'za uši je' na Veliki četvrtak 'povukao' i kardinala Bozanića jer se i on usudio progovoriti o bankarskom grijehu, odnosno o činjenici da su banke najobičniji lihvari koji su podjarmili hrvatski narod!''Trebalo bi paziti koje se riječi koriste. Takvi izrazi se koriste za ilegalne aktivnosti, a banke su najviše regulirana industrija, imaju svog regulatora i niz zakona koji reguliraju njihovo poslovanje. To su paušalne izjave koje dobro zvuče u jednom trenutku'', rekao je Bohaček te dodao da je Hrvatska u boljem položaju od mnogih zemalja u kojima ima više dužnika u švicarcima, poput Poljske, Mađarske i Rumunjske?! Govore li kardinal Bozanić te profesori Lovrinović i Jakovčević istinu, ili ih Bohaček s pravom s visoka svako malo poteže za uho, upitali smo ekonomske i pravne analitičare, koji godinama izučavaju opisanu problematiku.
http://www.zupa.pregrada.hr/foto/-606685-bozanic.jpg
Josip Bozanić
 
''Naravno da je riječ o lihvarenju i da kardinal Bozanić govori istinu. U Norveškoj bi isti ti bankari bili privedeni zbog pljačke, kakvu ovdje godinama nesmetano čine. Da imamo normalnu Hrvatsku narodnu banku, ti bankari ne bi ni dobili licencu. No, HNB je, nažalost, pljačkaška organizacija, jer su hrvatske banke pokradene, a ne privatizirane. Hrvatska narodna banka bi morala propisivati kamatne stope, no kako HNB re radi ništa, mi imamo to što imamo. Na djelu je vladavina lopova, a sada se mi bavimo njihovim izjavama. Bozanić je apsolutno u pravu kada ih proziva, jer bi ti ljudi trebali sjediti na robiji, a ne dIjeliti lekcije sveučilišnim profesorima i kardinalu. No, oni nas i dalje uredno pljačkaju, samo zato jer im je to dozvoljeno'', upozorava Dinko Bartulović, ekonomski analitičar i trgovac na svjetskim burzama.
 
''Osamdesetih su godina prošlog stoljeća bankari uz pomoć kredita u švicarskom franku poharali Australiju. Model je, dakle, odavno poznat, što znači da je HNB trebao štititi stanovništvo od takvih lihvarskih kredita. No u Hrvatskoj ne štima niti jedna kamatna stopa jer HNB ne radi svoj posao. Ništa ne rade, a imaju plaće od po 70.000 kuna. Očito je da su kupljeni. Kardinal Bozanić potpuno je, stoga, u pravu, kao što je bio u pravu i krajem devedesetih, kada je upozorio na grijeh struktura, odnosno na kriminalnu pretvorbu i privatizaciju. Pojedinci su tada dobili banke za pet milijardi kuna, a u tim bankama je bilo 90 milijardi kuna! Kako se to zove? U Hrvatskoj imamo pljačku za pljačkom, a pljačkaši se pritom prave nevini, pa drže lekcije onima koji govore istinu. To je strašno'', bez dlake na jeziku zaključuje Dinko Bartulović.
 
Zašto HNB viđe ne odgovara Saboru ni Državnoj reviziji?Slično razmišlja i mr. Karino Hromin Sturm, ekonomist i diplomat te predsjednik ekonomskog pokreta Zajedno. U HNB-u kažu da banke rade po zakonu, jer HNB radi za međunarodnu financijsku oligarhiju. Oni u Hrvatskoj nikome ne odgovaraju i nikome ne polažu račune. Ako je žena digla kredit od 50.000 eura i ako nakon deset godina ima čak 70.000 eura duga, onda je to čisto lihvarenje. Ako netko zaračuna veće kamate od zakonom dozvoljenih, odgovarat će zbog lihvarenja. A ako to učine banke, onda nikome ništa. To je moguće zato što Hrvatska narodna banke sluša naloge Europske centralne banke i ne odgovara nikome u Hrvatskoj. Državna revizija više ne može ući u HNB, oni ne odgovaraju ni Hrvatskom saboru, ni hrvatskom narodu. A kada netko nikome ne odgovara, onda taj to u pravilu zlorabi. Zato Hrvatska narodna banka mirno gleda kako banke lihvare građane i kako ih tjeraju u dužničko ropstvo'', ističe predsjednik ekonomskog pokreta Zajedno. Dodaje potom da je lihvarenje hrvatskih građana još neprihvatljivije zbog činjenice da su upravo građani bili vlasnici banaka koje ih sada lihvare.
 
''Guverner Škreb svojedobno je 25 hrvatskih banaka bacio u stečaj, a ostale sufinancirao s 87,5 milijardi kuna hrvatskih poreznih obveznika. Kasnije su iste banke prodane za svega 5,7 milijardi! Problem je u tome što su hrvatski građani bili vlasnici tih banaka. Samo su poduzeća, a ne država, mogla u bivšoj državi biti vlasnici i osnivači banaka. No, sada su banke vlasnici tih poduzeća iz kojih su nastale! To je pljačka stoljeća o kojoj govorim već dvadeset godina. Isprva su me blijedo gledali, no malo po malo istina se probija do naroda. Sada ju je nemoguće zaustaviti, ma koliko se pripadnici bankarskog lobija trudili ismijati one koji govore o ovoj temi'', zaključuje Hromin-Sturm.
https://rmsbunkerblog.files.wordpress.com/2012/02/bank-and-credit-union-market-research.jpg
Zbog čega istražni organi i Državna revizija napokon ne ispitaju ima li kaznenih djela u manipuliranju kreditima u švicarskim francima, je li moguće da Hrvatska narodna banka štiti bankarski kriminal i tko je pisao zakone uz pomoć kojih banke, po svemu sudeći, nesmetano lihvare hrvatske građane dok ih HNB štiti u tom zločinu, upitali smo pravne eksperte i Državnu reviziju.
 
Tabaković: Radi se o kaznenom djelu
 
''Apsolutno je točno da je u slučaju kredita s klauzulom u švicarskim francima riječ o lihvarenju, odnosno o kaznenom djelu kažnjivom po hrvatskim zakonima i Ustavu! Hrvatska narodna banka jedina je odgovorna za taj kriminal, odnosno za kriminal kojeg čine nelegalne austrijske kreditne zadruge, za kriminal oko Hypo banke i oko franka. I osobno sam imao kredit u švicarskim francima. Tražio sam od Hypo banke da mi pokažu gdje su se zadužili u francima, no nisu mi odgovorili. Kao pravnik, odgovorno tvrdim da je čisti kriminal u Hrvatskoj upotrijebiti drugu valutu, jer je kuna po Ustavu jedina valuta. Narodna banka morala bi kontrolirati ponašanje banaka i štićenje kune, no ništa od toga HNB nije napravila.  Ništa ne čine zato što špekulativnim poslovima ostvaruju enormnu zaradu'', ističe Sulejman Tabaković, pravni eskpert specijaliziran za bankarstvo, pretvorbu i privatizaciju. A na pitanje zbog čega Državna revizija, USKOK, policija i DORH ne istraže Hrvatsku narodnu banku, odgovara da to i jest ključ cijelog problema.
 
''Hrvatska narodna banka je Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci maknuta iz ingerencije Hrvatskog sabora i izuzeta od kontrole Državne revizije! Hrvatska narodna banka, dakle, više ne odgovara hrvatskom narodu, što je suludo i prestrašno. U isto vrijeme, HNB više ne podliježe kontroli Državne revizije, zbog čega je i moguće ovakvo lihvarenje i ovakav kriminal u bankarstvu. HNB sada može 'legalno' štititi pljačku, što znači da se država postavila kao inkvizitor, odnosno kao stražar koji pazi da nas banke slobodno lihvare i pljačkaju'', napominje Tabaković. Pojašnjava potom da je Hrvatska narodna banka proglašena samostalnom jer se inače ne bi mogla provesti nelegalna pretvorba i privatizacija.
 
Moramo se vratiti u prošlost i poništiti pljačku banaka
 
''Mnogi govore da se ne treba vraćati u prošlost, no to je nemoguće ako se želi ozdraviti Hrvatska. Mi moramo poništiti pljačku banaka, bez obzira što su u međuvremenu doneseni zakoni koji pokrivaju tu pljačku. Kroz Sabor se, naime, sustavno donose zakoni koji onemogućuju da se kriminal naknadno istraži. Tako je potiho iz zakona ukinut i dio o nacionalnoj izdaji, odnosno o dovođenju u ovisnost države o drugim državama, pojedincima i grupama, što znači da se sistematski kroz mnoge zakone pokriva učinjeni kriminal. Ispada tako da je bankarima dozvoljeno da nas pljačkaju i drže kao taoce. To se može promijeniti samo ako se u Saboru promijene svi neustavni zakoni, a pogotovo Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci. U suprotnom, badava se bunimo zbog nepravde'',  podvlači predsjednik udruge Kulin ban te dodaje kako je iz svega navedenog jasno da Hrvatska nije pravna država jer ne posjeduje pravni sustav koji štiti građane.

 

''Mađarski premijer Orban je najbolje vidio da je riječ o kriminalu. I austrijski sud također je presudio da su krediti s klauzulom u švicarskim francima nelegalni, a na isti način je presudio i sud u Njemačkoj. U Europi se, dakle, sprječava bankarska pljačka, no u Hrvatskoj je to nemoguće jer je HNB postala zaštitnica bankarskog kriminala. HNB u isto vrijeme nitko u Hrvatskoj ne smije kontrolirati ni istraživati! '', zaključuje Sulejman Tabaković.
 
Državna revizija: Više nismo nadležni za Hrvatsku narodnu banku
Zbog čega Državna revizija ne ispita rad Hrvatske narodne banke te utvrdi ima li kaznenog djela u manipuliranju kreditima u švicarskim francima, je li Državna revizija istraživala poslovanje komercijalnih banaka i HNB-a te kredite u švicarskim francima?Ako nije, zbog čega nije, upitali smo Državnu reviziju.Njihov odgovor potvrđuje ono što je rekao Sulejman Tabaković. ''Državni ured za reviziju nije nadležan za obavljanje revizije Hrvatske narodne banke. U skladu s odredbama Zakona o državnoj reviziji (Narodne novine 70/93), Ured je bio nadležan i obavljao je reviziju Hrvatske narodne banke, odnosno Narodne banke Hrvatske do donošenja Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine 36/01), kojim prestaje nadležnost obavljanja revizije u HNB-u.
 
Prema odredbama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, reviziju HNB-a obavljaju vanjske revizorske tvrtke, što je u skladu s pravilima Europske unije koja vrijede za članice Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europske središnje banke (ESB). Državni ured za reviziju nije istražni organ i ne istražuje kaznena djela, nego u obavljanju revizije utvrđuje činjenice o poslovanju subjekata za koje je nadležan u skladu s odredbama članka 6. Zakona o Državnom uredu za reviziju (Narodne novine 80/11). Komercijalne banke su u privatnom vlasništvu i nadzor njihovog poslovanja obavljaju HNB i vanjske revizorske tvrtke, stoji u odgovoru Biserke Čoh Mikulec, pomoćnice glavnoga državnog revizora.
 

Damir Kramarić, www.direktno.hr

Hrvatska katalizator rasta na europskom jugoistoku

 
 
-Potrebna je stvarna politička volja i odlučnost <https://webmail.hgk.hr/owa/> da bi političke, gospodarske i poslovne integracije postale katalizator gospodarskog rasta – rekao je splitski gradonačelnik Ivo Baldasar otvarajući konferenciju The Economista koji se po prvi puta održava u Hrvatskoj, u Splitu, u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore.
http://talkingbiznews.com/wp-content/uploads/2013/06/the-economist-logo.jpg
-Najugledniji svjetski časopis iz područja ekonomije The Economist ima snažan utjecaj na gospodarska, ali i politička kretanja, posebice u Europi. To što se konferencija održava po prvi puta u Hrvatskoj, od iznimnog je značenja i daje jasnu poruku i priliku za jačanje svoje pozicije u regiji – rekao je tom prigodom Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, ekonomske analize i poslovne informacije HGK te dodao kako u uvjetima članstva u EU Hrvatska ima jedinstvenu prigodu osnažiti svoje gospodarstvo, repozicionirati se u novim okolnostima i biti ujedno i produžena ruka EU-a u širenju stabilnosti i sigurnosti na jugoistoku Europe koji je tek započeo integracijski proces koji je Hrvatska uspješno završila ulaskom u EU. 
 
Odabir Hrvatske jasna je poruka na koga se računa i da je riječ o prigodi koja se ne smije propustiti  – dodao je Savić i naglasio kako treba biti oprezan kada je riječ o načinu na koji će se pristupiti regiji. Iako je riječ o zemljama koje su geografski blizu, prema pokazateljima Svjetske banke, te zemlje imaju dramatično različite prakse poslovanja i zakonodavna rješenja.(hgk)

Ipak se Erdogan i Putin ne će udružiti

 
 
Za Europljane se smatra da im nedostaje geopolitičku praktični smisao. Misle preusko i nerado koriste sredstva prisile za postizanje strateških ciljeva. Nedavni prijedlog EU-a za stvaranje energetske unije je bio prilika za Europu da dokaže da je to mišljenje pogrešno i da pokaže da Bruxelles ima ideje o tome kako povezati kontinentalnu energetsku politiku s geopolitičkim ciljevima, te da pronađe dugoročno rješenje za naše probleme izazvane zbog teške ovisnosti o ruskom plinu. Umjesto toga, prijedlog je uglavnom bio vježba blagosti. Razmišljajući geopolitički, Europljani su mogli učiniti gore nego se ravnati prema diplomaciji detanta tijekom hladnog rata, kada su Nixon i Kissinger uveli trećeg partner u bilateralni obračun sa Sovjetskim Savezom.
http://media-cdn.t24.com.tr/media/editorials/putin%20erdogan%204.jpg
Tayyip Recep Erdogan i Vladimir Vladimirovič Putin
 
Danas bi Europa mogla napraviti isto s Rusijom, uvođenjem Turske u jednadžbu, te nastaviti s pravom politikom diversifikacije energije. Europski problemi s energetskom sigurnošću su se najjasnije pokazali tijekom aktualnog sukoba u Ukrajini: razni ključni plinovodi koji prolaze zemljom povećavaju njen strateški značaj i za Istok i za Zapad, te izazivaju zabrinutost glede stabilne opskrbe kako u Bruxellesu, tako i u Moskvi. Kako bi ublažio ovu neizvjesnost, Gazprom, ruski plinski div, nastoji pronaći alternative za korištenje Ukrajine kao tranzitne zemlje i pokušava diversificirati svoj portfelj korisnika plina okretanjem prema Kini i Turskoj. Nakon otkazivanja plinovoda Južni tok, Rusija je predložila da se gradi plinovod do Turske, odakle bi se plin isporučivao do tursko-grčke granice. EU treba pozdraviti ovu inicijativu zbog više razloga.
 
Prvi razlog je da preusmjeravanje ruskog plina preko Turske rješava neke velike probleme i za Rusiju i Europu. Za Rusiju to znači pristup rastućem tržištu, smanjivanje neizvjesnosti oko budućnosti izvoza. Za Europu to znači da će isporuke plina prelaziti preko zemlje koja je mnogo manje osjetljiva na snažno naoružavanje iz Moskve, te je pouzdanija u ukupnom poretku, s obzirom na turske plinovode koji prolaze  Kavkazem. Za Tursku prednosti će biti da ona postaje neophodni euroazijski energetski most, što joj daje više značenja vis-à-vis Europe, te bi ona mogla pregovarati o većem popustu s Gazpromom od onog što već ima.
 
Usprkos mnogo hvaljenim sličnostima između turskog i ruskog predsjednika, Erdogana i Putina, malo je vjerojatno da bi se oni mogli udružiti kako bi izvršili onu vrstu pritiska na Europu kako je to Rusija napravila 2006., 2009. i 2014. godine. Njihovo povijesno neprijateljstvo i različiti geopolitički interesi - sjetite se Sirije i Cipra - vjerojatno će spriječiti da se to dogodi.
 
Drugo, Europa bi mogla još više poboljšati svoju energetsku sigurnost, ako bi se novi Transanatolijski plinovod koji prolazi Turskom i prenosi plin iz Azerbajdžana, također opskrbljivao plinom iz Irana. Dok  predložena energetska unija  šuti o iranskim zalihama plina, koje su druge po veličini nakon ruskih, te zalihe bi mogle napraviti značajnu razliku i pomoći smanjiti europsku ovisnost o plinu iz Rusije.
 
Dovođenjem Irana u igru stvorilo bi se nekoliko drugih mogućnosti: on pruža žeton za pregovaranje u pregovorima o nuklearnom programu Teherana. To otvara mogućnost za buduće isporuke plina iz Srednje Azije, te uklanja potrebu za politički favoriziranim Transkaspijskim naftovodom, a Iran bi mogao pomoći i osigurati da Turska ne zatvori slavinu kad joj se prohtije. Turska je 2012. godine uvezla 18 posto svog plina iz Irana, a ta količina bi se trebala povećati. Nadalje, postojeći cjevovodi koji povezuju dvije zemlje bi se mogli proširiti, što znači da bi Iran mogao biti povezan s europskom  infrastrukturom plinovoda s relativnom lakoćom.
 
Treće, EU će steći očite geopolitičke prednosti iz plana diversifikacije energije zbog rusko-turskog plinovoda. Veći izbor dobavljača dovodi do smanjena sposobnosti bilo kojeg od njih da vrši pritisak na Europu, dok šanse da se Rusija, Iran i eventualno Azerbajdžan urote protiv Europe izgledaju daleke. U stvari, ove zemlje će također imati koristi od takvog strateškog smjera. Za Iran, to je prilika da izađe iz međunarodne izolacije i ojača svoje odnose i s Turskom i sa zemljama u srednjoj Aziji. Činjenica da je povjerenik EU-a za energetiku Maroš Šefčovič najavio da on razmatra pregovore s Iranom je ohrabrujući znak.
 
Za Rusiju, povezivanje s Turskom pridonosi njenoj strategiji diversifikacije, dok dovođenja plina do granica EU-a omogućava Rusiji da dobije drugu rutu za izvoz plina u Europu. I nemojmo zaboraviti Ukrajinu: ako bude oslobođena svog statusa energetskog tranzitnog čvorišta između Istoka i Zapada, njeni izgledi za mirnu budućnost će se značajno povećati, a temeljita reforma energetskog sektora, u kombinaciji s obrnutim tokom iz Europe, mogla bi omogućiti da kućanstva u Ukrajini i dalje ostaju zagrijana. Pokretanje energetske strategije koja obuhvaća široku perspektivu kao što je ovdje navedeno pokazuje da Europljani ipak imaju smisao za geopolitiku.
 

Willem TH. Oosterveld i Sibjren de Jong, EUobserver, Bruxelles

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Ponedjeljak, 21/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1738 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević