Get Adobe Flash player
Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Erdoğan zaprijetio Europi vojskom migranata, Izetbegović ih prosljeđuje...

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Stjepan Lozo: »U NDH su Srbi provodili genocid nad...

Veliki političari nisu veliki za života

Veliki političari nisu veliki za života

Kissinger: Ali vjerujte, Vi ćete biti veliki čovjek...

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Mlada "lavica" sa selektivnim...

Svi krivi za loše, a

Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

Još ćemo svi biti krivi za nenormalnu PUKY-PLENKY...

  • Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    četvrtak, 17. listopada 2019. 14:24
  • Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:25
  • Veliki političari nisu veliki za života

    Veliki političari nisu veliki za života

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:17
  • Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:11
  • Svi krivi za loše, a

    Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:02

U Hrvatskoj se energetski projekti ruše najčešće zbog političkog populizma

 
 
Politika će po potrebi iskoristiti zelenu pobunu i posegnut će za referendumom kad želi rušiti energetske projekte, dok će na nekom drugom projektu spremno iskoristiti što se investicije propitkuju selektivno. Struka često nema svog glasa ili ga oklijeva pustiti u strahu za egzistenciju. U Hrvatskoj struka i politika javno reagiraju stručnom argumentacijom samo kad su prozvane, a jedini tko ih proziva su zeleni, koji služe kao nekakav društveni korektiv, pa i onda kad nisu u pravu.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/jadran9-20140320142826276.jpg
Nakon referenduma o homoseksualnim brakovima i mogućih referenduma o monetizaciji autocesta i outsourcingu, Hrvatska ima novu referendumsku inicijativu koja je ovaj puta došla iz usta premijera Milanovića. Premijer je, šećući Rabom, predložio referendum o eksploataciji nafte i plina na Jadranu. "Hajdemo na referendum da vidimo želimo li eksploataciju sirovina zbog kojih se ratuje u svijetu a mi ih možda imamo, ili ćemo to zanemariti radi glasne manjine koja na to ima pravo", rekao je on i ostao pravovjeran. Je li to neka neuspjela šala na kakve smo iz njegovih usta već navikli, ili znak povjerenja prema građanima koji će nadglasati bučnu manjinu i odlučiti ispravno? 
 
Premijer bi trebao znati da se s takvim temama više nije za šaliti, pa ni u izbornoj godini. Da je ta njegova referendumska inicijativa ozbiljna, došla bi puno ranije, kad je prije koju godinu postalo jasno da se Hrvatska trudi svoja rudna gospodarstva konačno staviti u funkciju gospodarskog razvoja. Ovako je to samo puki populizam u izbornoj godini, pucanje s boka. A, ozbiljni političari ne bi smjeli pucati s boka žele li doista gospodarski razvoj u zemlji koja je nakon 12 kvartala ostvarila malen, ali izgleda ne slučajan rast. To je slanje loše poruke investitorima koji očekuju da će uskoro potpisati obvezujuće ugovore. Ujedno, davanje vjetra u leđa zelenim inicjativama, koje bi u slučaju Jadrana mogle pasti na plodno tlo, bar u Dalmaciji koja ima specifičan temperament i svjetonazor.
 
U Hrvatskoj se energetski projekti ruše najčešće zbog političkog populizma, što nije dobro, jer projekti bi trebali rasti ili padati isključivo na stručnoj utemeljenosti. No, u Hrvatskoj izgleda ni politika, ni struka, a ni zeleni nisu vjerodostojni. Nedavno je održan referendum oko TE na ugljen u Pločama, koji je srušio projekt koji vjerojatno uopće nije bio loš, no nije se stiglo čak ni do ekološke studije kako bi se procijenili rizici! Uskoro će biti održan savjetodavni referendum oko gradnje TE Plomin C na ugljen i ne treba sumnjati u njegov ishod, jer su Istrani vrlo motivirani izraziti svoju volju o ugljenu. Taj referendum nije obvezujuć, tiče se projekta koji se intenzivno razvija četiri-pet godina, pa i duže, i nije slučajno da se održava baš u izbornoj godini. Rezultati volje stanovnika će biti poznati puno prije potpisa ugovora s investitorom, a poruka koja će mu biti poslana neće biti ohrabrujuća, što je jako jako loše. 
 
Gdje je tu politička odgovornost prema biračima i gospodarstvu koje treba konkurentnu cijenu energije? Zašto je političarima u Hrvatskoj na svim razinama uvijek iznova, bez obzira tko je na vlasti, tako teško preuzeti političku odgovornost za energetske projekte? Lakše je projekte pokušati minirati, skrivajući se iza tobožnje volje većine kojom se katkad dobronamjerno ili zlonamjerno upravlja, koristeći sve komunikacijske (i druge) propuste onoga tko energetski projekt razvija. Kad se donosi odluka o energetskoj infrastrukturi, ta odluka je strateška i najvažnije je da je kvalitetna i da ima temelj u pažljivo osmišljenoj strategiji. Izvoz ruske nafte preko Jadrana i svi potencijalni rizici imali su smisla i stručno i gospodarski. Ali riječ je bila o nafti, toj prljavoj, smrdljivoj, opasnoj tekućini protiv koje nemamo ništa kad nam pogoni ljubljeni auto, ali je puni iracionalnog straha ne želimo na plaži na kojoj se kupamo. Pritisak zelenih bio je toliko jak da je u kombinaciji s vanjskopolitičkim razlozima dobro poslužio da se taj projekt sruši. U međuvremenu, Janaf je stvorio sve tehničke preduvjete za izvoz nafte preko Jadrana, na Krku se realizira veliki naftni hub, a da nitko nije pisnuo ni riječ. Da se zapitaš tko je tu lud! Nadalje, napravljene su stotine kilometara magistralnog plinovoda prema Dalmaciji koji služi kao veliko plinsko skladište, jer cijeli projekt nije bio do kraja osmišljen. Plinska elektrana ne gradi se u Dalmaciji, konzuma na jugu očekivano - nema. Takva stihijska plinofikacija povećala je cijenu plina na pogrešnoj tarifnoj stavci, a za to vrijeme kapilarne plinske mreže u lošem su stanju i u njih se ne investira. Bilo je važno samo da se gradi - niti je struka propitivala taj magistralni plinovod - a trebala je - a nisu to radili ni zeleni. Gdje je tu strategija? 
 
Sada je u planu gradnja LNG terminala na Krku i plinske elektrane u Osijeku, a zelene opozicije tim projektima na sreću nema, što nije slučajno. Plin u očima zelenih nije prljav, naizgled nema nikakvih rizika pa protiv plina nema pobune, što zapravo samo ukazuje na razinu neznanja zelenih. Politika će to pak spremno iskoristiti da se ne propitkuju investicije, jer u Hrvatskoj struka i politika javno reagiraju samo kad su prozvane, a jedini tko ih proziva su zeleni, koji služe kao nekakav društveni korektiv, pa i onda kad nisu u pravu. Treba biti iskren i prvo pomesti ispred svojih vrata. Politika je tu da omogući realizaciju stručno utemeljenih projekata, a manipulacije referendumima će uvijek biti i zato je najbolje da u energetskim projektima nemaju odlučujuću ulogu. Ako ćemo pravo, ljudi su mahom neinformirani i puni predrasuda prema nečem što ne razumiju, a ono što ne razumiješ, od toga strepiš. Kao kontrapunkt - treba li onda sve prepustiti struci i posve ignorirati javnost? Kakva je to struka koja nema svoga glasa ili ga oklijeva pustiti, koja je neorganizirana, ne usudi se pitati, lobirati ni protiviti jer jedni te isti ljudi cirkuliraju istim tvrtkama cijeli svoj radni vijek? Dakle, za kvalitetnu realizaciju energetskih projekata rješenje bi po svemu sudeći moglo biti negdje na pola puta - u demokraciji, dijalogu, poštovanju, poštenju i iznad svega marljivom radu.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Oštećena je najmanje jedna goriva palica

 
 
Analize mjerenih podataka tijekom 15 mjeseci iznimno stabilnog rada u 27. gorivom ciklusu, stalno su potvrđivale cjelovitost goriva, dok su u veljači ukazale na vjerojatnost njegovog propuštanja. Kako iz NEK-a ističu, trenutne vrijednosti još su daleko ispod dozvoljenih, a ukazuju na sumnju oštećenja prihvatljivog opsega. 
http://www.gen-energija.si/upload/novice/IMG_1946_big.jpg
"Procjenjujemo, naime, da je oštećena najmanje jedna goriva palica, a 121 gorivi element u reaktorskoj jezgri sadrži više od 28.000 gorivih palica. Predrag Širola, tehnički direktor NEK-a, izjavio je da elektrana radi sigurno i punom snagom s obzirom na to da nađeno odstupanje ne znači dodatan rizik za okolinu te nema nikakav utjecaj na sigurnost rada. Dobro stanje nuklearnoga goriva kroz veći dio 27. gorivog ciklusa rezultat je brižno izvedenih preventivnih mjera tijekom remonta 2013., koji je obuhvaćao cjelovito čišćenje cjelokupnog primarnoga kruga, pregled gorivih elemenata, mehaničko ojačanje najizloženijih gorivih elemenata na poprečne tokove rashladnog medija i ostalo", navodi se u priopćenju.  "Za Nuklearnom elektranom Krško više je od 15 mjeseci iznimno stabilnog rada u 27. gorivom ciklusu, u kojem je posebna pozornost namijenjena nuklearnom gorivu. Prema iskustvu tijekom remonta 2013., kada su pronađena  oštećenja gorivih palica, za praćenje stanja nuklearnoga goriva, u NEK-u su uveli vrlo stroge mjere koje između ostaloga obuhvaćaju povećanu čestoću uzorkovanja primarnog hladila i mjere za smanjenje kontaminacije primarnog hladila", navodi se u priopćenju.
 
"Ujedno smo nakon remonta 2013. u NEK-u u akcijskom planu za praćenje stanja goriva podrobnije opredijelili čestoću uzorkovanja i kriterije za poduzimanje mjera u slučaju odstupanja, koji su vrlo rigorozni te predviđaju vrlo precizno praćenje svih okolnosti koje bi mogle utjecati na cjelovitost goriva. U zadnja tri tjedna utvrđujemo porast specifičnih aktivnosti nekih izotopa u primarnom hladilu koji su značajni za odstupanje, zbog čega smo sukladno postupcima proveli vlastitu kao i neovisnu evaluaciju stanja cjelovitosti nuklearnoga goriva. Rezultati ukazuju na najmanje jedno oštećenje gorive palice. Ponovno treba pojasniti da 121 gorivi element, od kojeg se sastoji reaktorska jezgra, čini 28.435 gorivih palica. Goriva je palica metalna cjevčica s promjerom od oko jednog centimetra. U nju su složene tablete od urana. Ako takva palica ne brtvi dobro, radioaktivne tvari prelaze u vodu primarnoga kruga. Upravo mjerenjima povećane koncentracije radioaktivnosti u sustavu za čišćenje primarnoga kruga možemo pravovremeno otkriti pojavu oštećenja. 
 
NEK se nakon stabilnog rada u prošloj godini praktički nalazi pred početkom redovnog remonta koji treba započeti u travnju. Tijekom remonta bit će osim brojnih preventivnih aktivnosti i projekata tehnološke nadgradnje izvedena i modifikacija struktura reaktora, kojom će se osigurati preusmjerenje rashladnog toka primarne vode u reaktorskoj posudi, što će bitno doprinijeti cjelovitosti i stabilnosti nuklearnoga goriva ubuduće", stoji u priopćenju NEK-a. Pripreme na provedbu tog dugoročnog rješenja započeli smo odmah nakon završetka prošlog remonta. Elektrana radi punom snagom u okviru zahtjeva tehničkih specifikacija koje vrlo podrobno određuju ograničenja rada. Nastale okolnosti nemaju nikakav utjecaj na sigurnost rada te ne nose dodatan rizik za okolinu. Izvješćivanje je odraz naše sigurnosne kulture i obveze da osiguravamo transparentnost našeg djelovanja, zaključuje se u priopćenju.
 

A.H., www.energetika-net-hr

Hrvatsko gospodarstvo nakon 0,3 posto rasta

 
 
Dana 27. veljače 2015. objavljen je podatak Državnog zavoda za statistiku, prva procjena, o rastu BDP-a od 0,3 % u čertvrtom tromjesečju 2014. godine. Pozitivnim rastom barem je prekinut dvanaesti uzastopni tromjesečni pad BDP-a. Ima li mjesta za nadati se da će se pozitivni pomaci nastaviti i dalje? Cijela 2014. godina završila je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku  s minusom od  0,4 %.
http://elecuatoriano.net/wp-content/uploads/2012/05/crisis-economia.jpg
U Radnom dokumentu službi Europske komisije – Izvješće za Hrvatsku 2015. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makrogospodarskih neravnoteža od 26. 2. 2015. godine, ne daju nam se izgledi za znatniji oporavak, čak suprotno rast oko nule ili nešto iznad.U spomenutom se dokumentu u sažetku koji je dan kao uvod u problem  navodi,  da se hrvatsko  gospodarstvo u 2014. smanjilo šestu uzastopnu godinu, te da su  gospodarski izgledi i dalje  loši iako se u 2015. očekuje izlazak iz recesije. Obzirom na  pad u prethodnim tromjesečjima 2014. godine od 0,6 %, 0,8 % i 0,5 % kao povoljan rezultat ocijenjuje se  da je pad gospodarstva u toj godini usporen.
 
U 2015. godini, procjenjuje se u izvješću, da će gospodarstvo rasti i  iznositi tek nešto više od nule, a u 2016. trebalo bi ostvariti   porast od 1 %. Zbog takvih gospodarskih prognoza zaključak je u izvješću, da se ne očekuje pad stope nezaposlenosti. Prema podatcima iz Izvješća  nezaposlenost je u 2014. godini iznosila 17 %. Državni zavod za statistiku objavio je 27. veljače 2015. godine da je u siječnju broj zaposlenih pao ispod 1,3 milijuna te da iznosi 1.290.470 zaposlenih a da stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 20,3 %. Broj nezaposlenih je u siječnju 2015. godine na razini od 320 tisuća.  
 
U dokumentu Izvješću službi Europske komisije se predviđa, da bi unutarnja potražnja trebala progresivno početi pozitivno pridonositi rastu pod utjecajem ulaganja potaknutih financiranjem iz europskih fondova, dok bi izvozni rezultati i dalje trebali biti dobri s obzirom na nastavak oporavka u EU-u. Istodobno se zaključuje, da nedostatni administrativni kapaciteti spriječavaju potpuni prihvat (apsorpciju) novca iz fondova EU-a. U tom kontekstu čini se da su opravdane kritike upućene iz oporbenih redova o nedovoljnom povlačenju novca ili propuštenoj šansi za povlačenjem novca iz europskih fondova. Osim toga i ovom izvješću se konstatira, da su kapacitetei javne uprave osobito slabi a javnost i učinkovitost javne nabave je niska i na središnjoj i na lokalnoj razini. Što se tiče javne uprave, u prošlom broju „Hrvatskog fokusa“ pisali smo da Vlada zajedno sa socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeću tek izrađuje staregiju razvoja javne uprave, što znači odgađanje reformi javne uprave do neodređnog roka, dok je istodobo saborska večina na nedavnoj raspravi u Hrvatskom saboru odbila prijedlog nekih reformskih zahvata javne uprave (sustav plaća, učinkovitost i drugo), po načelu, ako nije od nas to je loše.
 
Još u ožujku 2014. godine Europska komisija je zaključila da je Hrvatska izložena prekomjernim makrogospodarskim neravnotežama. Prekomjerne makrogospodarske neravnoteže odnosno rizici koji iz njih proizlaze su visoki vanjski dugovi, pad izvoznih rezultata (u zadnjim tromjesečjima 2014. godine nešto poboljšani), visoke zaduženosti poduzeća i brzog rast duga opće države. Zbog niskog, minusnog, rasta GDP, i slabe sposobnosti prilagodbe, zahtjev je Komisije da se neravnoteže posebno prate i poduzimaju odlučne mjere politike.
 
Ovo Izvješće ocjenjuje se sa stajališta godišnjeg pregleda Komisije u kojem se preporučuju tri glavna stupa gospodarske i socijalne politike u 2015. godini, i to: ulaganje, strukturne reforme i fiskalan odgovornost. Nadalje se u izvješču između ostaloga, napominje, da je sve veći dug opće države razlog za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom. Recesija od šest uzastopnih godina te preuzimanje obveza javnih poduzeća dovela su do naglog rasta  javnog duga. Napredak, ili kako se u Izvješću navodi, određeni napredak je postignutu provedbi osam preporuka po državama članicama upućenih Hrvatskoj u vezi s postupkom zbog makrogospodarskih neravnoteža. Faza reforme tržišta rada u potpunosti je provedena te su uspješno završene dodatne nadzorne dijagnostičke mjere nad bankama, čime je potvrđena otpornost hrvatskog bankarskog sektora.
 
Što se tiče financijskog sektora, istodobno se navodi, da se financijski sektor suočava se s pokušajima povezanima s razinom intervencije države u gospodarstvo. U svezi problema zamrzavanje tečaja kune prema švicarskom franku za zajmove denominirane u švicarskim francima naglašavase način rješavanja toga odnosa predvidljivim pravnim sustavom, razmjernom i pravičnom intervencijom države u financijski sektor i reguliranjem sustava osobnog stečaja građana.  
 
“Nefleksibilno poslovno okruženje preprekaje rastu“, jedan je od zaključaka. Visoko administrativno i neporezno (parafiskalno) opterećenje povećavaju troškove poduzetničkih aktivnosti od raznih  neporeznih opterećenja, što proizlazi iz kritike upučene Vladi, svega je 7 tih davanja smanjeno od ukupno 51 koliko je bilo planirano ukinuti ili smanjiti. Jedno od tih optrećenja je i plaćanje za reviziju financijskih izvješća poduzetnika koji su po dosadašnjem sustavu oporezivanja dobitka unosili dio ili cijeli dobitak u temeljnu glavnicu subjekta. Zakonski naložena obveza revizije izvješča, te obveza upisa temeljne glavnice u sudski registar, prouzročila je trošak za poduzenika od oko 50.000,00,  što je za malog i srednjeg  poduzetnika  značio samo nepotreban trošak.  
http://www.gtkp.com/userfiles/financial-crisis.jpg
U izvješću službe Europske komisije posebno je istaknuto, da je skupina usporedivih gospodarstava u regiji, kao što je gospodarstvo  Bugarske, Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, nakon velikog pada trgovine u 2008. ostvario brzi rast, čime se suprotstavilo padu unutarnje potražnje Tome su doprinijeli stroži uvjeti kreditiranja u privatnom sektoru koji su prisilili nefinancijske korporacije i kućanstva na brzu prilagodbu zaduženosti, dok je pritisak za obnovu povjerenja tržišta potaknuo odlučne mjere fiskalne konsolidacije. Do 2010. u tim je državama zaustavljen pad unutarnje potražnje, što je označilo početak nove uravnoteženije faze ekspanzije.
 
Hrvatska je, za razliku od usporedivih gospodarstava u regiji, ostala na repu događanja. Ključna događanja odigrala su se 2012. godine, kada je zbog povećanja stope PDV, povećanja osnovice za oporezivanje dohotka, povećanja cijene enregenta i drugih usluga, unutarnja potražnja pala za oko 5 %, nakon što je u 2011. godini pokazivala znakove oporavka. Od tada pa do 2014. godine unutarnja potražnja nije pokazivala znatnije faze oporavka.
 
Od uspredivih gospodarstava u državama s kojima bi se Hrvatska mogla uspoređivati, iako je do 2008. godine bila i u prednosti, možemo navesti primjerice gospodarstvo:
Bugarske – iz recesije izašlo 2010. godine  a u 2014. godini rast do 1,5 %;
Češke – 2012. i 2013. godine, minusi od 1,2 i 1,1 %, 2014. godine tromjesečni rast od  2,6 2,3, 2,4 1,3 %;
Grčka – minus 3,7 i 6,4 u 2012. i 2013. godini, tromjesečni rezultati u 2014. godini minusi i neznatni plusevi;
Cipar ne izlazi iz recesije;
Mađarska rast od 3 %;
Slovenija – tromjesečni rezultati 2014. godine pokazuju da je izašla iz recesije (treće tromjesečje rast od 3,1 %);
Slovačka izašla iz recesije - rast od 2,3 do 2,5%. Itd.
 
I na koncu, kao zaključak službe Europske komisije da se u nedostatku daljnjih mjera, u 2015. očekuje pogoršanje proračunskog deficita na 5,5 % BDP-a, a na približno bi se istoj razini trebao zadržati i u 2016. unatoč skromnom oporavku rasta. Na dug je utjecalo uključivanje dvaju velikih državnih poduzeća, u skladu s novim računovodstvenim pravilima, čime je u razdoblju 2008. – 2013. udio duga u BDP-u u prosjeku povećan za 7,8 postotnih bodova. Dug opće države povećao sa 75,7 % BDP-a u 2013. na 81,4 % BDP-a u 2014. U 2015. i 2016. očekuje se da će se uslijed temeljnih kretanja deficita udio duga u BDP-u povećati na 84,9 % odnosno na 88,7 % BDP-a.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Petak, 18/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1218 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević