Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Strukturne reforme izostale, a česte promjene poreznog sustava destimuliraju potrošnju

 
 
Novi podatci o prekomjernom proračunskom manjku i  razini duga opće države u Hrvatskoj u travnju 2015. godine usklađeni s novim metodologijom ESA 2010. godine, u razdoblju od 2011. do 2014. godine,  tabelarno prikazano,  sadrže slijedeće podatke (u milijunima kuna):
 
 
2011.
 
2012.
2013.
2014.
 
%
 
%
 
%
 
%
Bruto domaći proizvod
332.587
100%
330.456
100%
330.135
100%
328.927
100%
Dug opće države % u BDP-u
 25.038
7,5%
  17.504
5,3%
 17.672
5,4%
18.844
5,7%
Konsolidirani opći dug države -% u BDP-u
211.898
63,7%
228.790
69,2%
266.134
80,6%
279.569
85,0%
Proračunski manjak opće države - % u BDP-u
-25.038
7,5%
-17.504
5,3%
-17.672
5,4%
-18.844
5,7%
Primarni deficit opće države % u BDP-u
-14.966
-4,5%
-6.278
-1,9%
-.272
-1,9%
-7.236
-2,2%
 
Dakle:
-          Ujednačena metodologija ne daje mogučnosti za različitim tumačenjem podataka,
-          Bruto nacionalni proizvod je 2014. godine 98,8% onoga iz 2011. godine,
-          Dug opće države iznosio je 7,5% u BDP-a. 2011. godine u dug opće države uključen je kompletan dug  za sanaciju brodogradnje koji je plaćen.  Iduće 2012. godine  smanjen je dug opće države na 5,3%, a 2014. godine iznosi 5,7% u BDP-a,
http://tuzlalive.ba/arhiva/wp-content/uploads/kontejner-za-smece.jpg
Odlaskom HDZ-a i dolaskom na vlast SDP-a u Hrvatskoj se živi sve gore i siromašnije
 
-          2011. godine konsolidirani opći dug države u BDP-u iznosio je 63,7% a 2014. godine iznosi 85 % BDP-a od 328 mlrd. kuna,
-          Dug je povećan za od 211, mlrd. kuna na 279 mlrd. kuna  ili za 67 mlrd. kuna od 2012. godine do 2014. godine ili prosječno godišnje za oko 22 mlrd kuna.
-          Primarni deficit je smanjen u 2012. godini na 1,9 % BDP.a, a u 2014. godini povećan je na 2,2 % BDP-a.
 
Poremećaji su nastali 2012. godine kada je povećan PDV na 25% i uz ostale tada donesene  mjere , te povećanje cijena za između 5 do 15%,  utjecalo je to na smanjenje potrošnje za 5 % i smanjenje BDP-a. Od tada do 2014. godine nije se oporavila osobna potrošnja u toj mjeri da znatanije utječe na porast BDP-a. Podatci koji su prikazani jasno upućuju na put kojime treba ići. To su prije svega strukturne mjere koje će doprinjeti smanjenju rashoda proračuna, zatim temeljito restrukturiranje poreznog sustava koje će utjecati na povećanje potrošnje. Povećanje poreznog tereta do određene razine utječe na povećanje prihoda proračuna, ali nakon toga, dolazi unatoč povećanju poreza, do suprotnog efekta zapravo pada poračunskih prihoda. Strukturne reforme ove Vlade su izostale a često promjene poreznog sustava, od toga da se destimulira potrošnja pa zatim da se potiče potrošnja, utjecali su da poduzetnici nisu poduzimali neke opsežne investicjske zahvate.
 
Investicije? Što od toga ostaje na rspolaganju? Maksimalno korištenje novca iz Europskih fondova. Od 2014. godine do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju oko 10 mlrd. eura ili oko 80 mlrd kuna. Tek kao napomena, da su 2008. godine kao godine u kojoj je bio zadnji rast BDP-a od 2,2 % investicije  u toj godini iznosile oko 84 mlrd kuna. Ovako, 2011. godina u kojoj je bilo u dva tromjesečja rast BDP-a a dug opće države iznosio je 63 % BDP-a, čini se kao nedosanjani san.
 

Zvonko Koprivčić, dipl. oec.

Odbijen zahtjev obrane osuđenog Luke Čarapovića za izuzeće suca u ponovljenom postupku

 
 
Na prethodnoj raspravi protiv optuženika Luke Čarapovića, koja je održana 23. 10. 2014. godine u ponovljenom postupku koji se protiv njega vodi zbog kaznenog djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja - zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju (optuženik je za to djelo 6. 12. 2011. godine na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu nepravomoćno osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju dvije godine, uz obvezu naknade počinjene štete), njegova obrana je prije početka rasprave zatražila izuzeće suca Vedrana Pavelića pa je tako rasprava prekinuta.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/info_box/luka-carapovic-1-20120226160832146.jpg
S obzirom na to da je Županijski sud u Slavonskom Brodu, povodom žalbe obrane, ukinuo ranije donesenu osuđujuću prvostupanjsku presudu, postupak je vraćen Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, gdje je 24. 3. 2015. godine u ponovljenom postupku održana nova glavna rasprava, uz napomenu da je odbijen spomenuti zahtjev obrane optuženika za izuzeće suca Pavelića. Predsjednik Sudskog vijeća, sudac Pavelić, pojasnio je da je odbijen zahtjev za odgodom rasprave koji je podnijela obrana odvjetnika Gorana Suića i Josipa Budimira pa je rasprava ipak održana, a na njoj su ponovljeni iskazi onih svjedoka koji su se odazvali pozivu. Iz iskaza prisutnih svjedoka vidljivo je da je sve započelo 2005. godine kada je optuženi Čarapović kao direktor tvrtke Đuro Đaković Aparati sklopio ugovor s Odvjetničkim društvom Sunić, Lovrić i Klobučar za nepostojeće usluge i tako 'izvukao' 3,4 mil. kuna, za što ga danas tereti Državno odvjetništvo.
 
No, zanimljivo je da se, unatoč postojanju tih optužbi, optuženi Čarapović u studenom 2007. godine kandidirao za mjesto predsjednika Hrvatske komore inženjera strojarstva i da je, bez obzira na sve to, na tu dužnost izabran većinom glasova članova. U međuvremenu, i u radu HKIS-a dogodile su se brojne nepravilnosti, no čak i unatoč tome, njegov mandat na dužnosti predsjednika HKIS-a trajat će do 2017. godine. Hoće li do tada istina izaći na vidjelo i pravda biti zadovoljena ili će možda sve pasti u zaborav, ostaje za vidjeti.   
 

B. I., www.energetika-net.hr

Banke i bankari se ponašaju kao gospodari Hrvatske

 
 
Nakon što su prije dva mjeseca iz svih oružja osuli paljbu po sveučilišnim profesorima dr. Jakovčeviću i dr. Lovrinoviću, ekpertima za monetarnu politiku koji su argumentirano upozoravali na bankarsku pljačku kroz kredite u švicarskim francima, hrvatski bankari, odnosno Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge bankara, 'za uši je' na Veliki četvrtak 'povukao' i kardinala Bozanića jer se i on usudio progovoriti o bankarskom grijehu, odnosno o činjenici da su banke najobičniji lihvari koji su podjarmili hrvatski narod!''Trebalo bi paziti koje se riječi koriste. Takvi izrazi se koriste za ilegalne aktivnosti, a banke su najviše regulirana industrija, imaju svog regulatora i niz zakona koji reguliraju njihovo poslovanje. To su paušalne izjave koje dobro zvuče u jednom trenutku'', rekao je Bohaček te dodao da je Hrvatska u boljem položaju od mnogih zemalja u kojima ima više dužnika u švicarcima, poput Poljske, Mađarske i Rumunjske?! Govore li kardinal Bozanić te profesori Lovrinović i Jakovčević istinu, ili ih Bohaček s pravom s visoka svako malo poteže za uho, upitali smo ekonomske i pravne analitičare, koji godinama izučavaju opisanu problematiku.
http://www.zupa.pregrada.hr/foto/-606685-bozanic.jpg
Josip Bozanić
 
''Naravno da je riječ o lihvarenju i da kardinal Bozanić govori istinu. U Norveškoj bi isti ti bankari bili privedeni zbog pljačke, kakvu ovdje godinama nesmetano čine. Da imamo normalnu Hrvatsku narodnu banku, ti bankari ne bi ni dobili licencu. No, HNB je, nažalost, pljačkaška organizacija, jer su hrvatske banke pokradene, a ne privatizirane. Hrvatska narodna banka bi morala propisivati kamatne stope, no kako HNB re radi ništa, mi imamo to što imamo. Na djelu je vladavina lopova, a sada se mi bavimo njihovim izjavama. Bozanić je apsolutno u pravu kada ih proziva, jer bi ti ljudi trebali sjediti na robiji, a ne dIjeliti lekcije sveučilišnim profesorima i kardinalu. No, oni nas i dalje uredno pljačkaju, samo zato jer im je to dozvoljeno'', upozorava Dinko Bartulović, ekonomski analitičar i trgovac na svjetskim burzama.
 
''Osamdesetih su godina prošlog stoljeća bankari uz pomoć kredita u švicarskom franku poharali Australiju. Model je, dakle, odavno poznat, što znači da je HNB trebao štititi stanovništvo od takvih lihvarskih kredita. No u Hrvatskoj ne štima niti jedna kamatna stopa jer HNB ne radi svoj posao. Ništa ne rade, a imaju plaće od po 70.000 kuna. Očito je da su kupljeni. Kardinal Bozanić potpuno je, stoga, u pravu, kao što je bio u pravu i krajem devedesetih, kada je upozorio na grijeh struktura, odnosno na kriminalnu pretvorbu i privatizaciju. Pojedinci su tada dobili banke za pet milijardi kuna, a u tim bankama je bilo 90 milijardi kuna! Kako se to zove? U Hrvatskoj imamo pljačku za pljačkom, a pljačkaši se pritom prave nevini, pa drže lekcije onima koji govore istinu. To je strašno'', bez dlake na jeziku zaključuje Dinko Bartulović.
 
Zašto HNB viđe ne odgovara Saboru ni Državnoj reviziji?Slično razmišlja i mr. Karino Hromin Sturm, ekonomist i diplomat te predsjednik ekonomskog pokreta Zajedno. U HNB-u kažu da banke rade po zakonu, jer HNB radi za međunarodnu financijsku oligarhiju. Oni u Hrvatskoj nikome ne odgovaraju i nikome ne polažu račune. Ako je žena digla kredit od 50.000 eura i ako nakon deset godina ima čak 70.000 eura duga, onda je to čisto lihvarenje. Ako netko zaračuna veće kamate od zakonom dozvoljenih, odgovarat će zbog lihvarenja. A ako to učine banke, onda nikome ništa. To je moguće zato što Hrvatska narodna banke sluša naloge Europske centralne banke i ne odgovara nikome u Hrvatskoj. Državna revizija više ne može ući u HNB, oni ne odgovaraju ni Hrvatskom saboru, ni hrvatskom narodu. A kada netko nikome ne odgovara, onda taj to u pravilu zlorabi. Zato Hrvatska narodna banka mirno gleda kako banke lihvare građane i kako ih tjeraju u dužničko ropstvo'', ističe predsjednik ekonomskog pokreta Zajedno. Dodaje potom da je lihvarenje hrvatskih građana još neprihvatljivije zbog činjenice da su upravo građani bili vlasnici banaka koje ih sada lihvare.
 
''Guverner Škreb svojedobno je 25 hrvatskih banaka bacio u stečaj, a ostale sufinancirao s 87,5 milijardi kuna hrvatskih poreznih obveznika. Kasnije su iste banke prodane za svega 5,7 milijardi! Problem je u tome što su hrvatski građani bili vlasnici tih banaka. Samo su poduzeća, a ne država, mogla u bivšoj državi biti vlasnici i osnivači banaka. No, sada su banke vlasnici tih poduzeća iz kojih su nastale! To je pljačka stoljeća o kojoj govorim već dvadeset godina. Isprva su me blijedo gledali, no malo po malo istina se probija do naroda. Sada ju je nemoguće zaustaviti, ma koliko se pripadnici bankarskog lobija trudili ismijati one koji govore o ovoj temi'', zaključuje Hromin-Sturm.
https://rmsbunkerblog.files.wordpress.com/2012/02/bank-and-credit-union-market-research.jpg
Zbog čega istražni organi i Državna revizija napokon ne ispitaju ima li kaznenih djela u manipuliranju kreditima u švicarskim francima, je li moguće da Hrvatska narodna banka štiti bankarski kriminal i tko je pisao zakone uz pomoć kojih banke, po svemu sudeći, nesmetano lihvare hrvatske građane dok ih HNB štiti u tom zločinu, upitali smo pravne eksperte i Državnu reviziju.
 
Tabaković: Radi se o kaznenom djelu
 
''Apsolutno je točno da je u slučaju kredita s klauzulom u švicarskim francima riječ o lihvarenju, odnosno o kaznenom djelu kažnjivom po hrvatskim zakonima i Ustavu! Hrvatska narodna banka jedina je odgovorna za taj kriminal, odnosno za kriminal kojeg čine nelegalne austrijske kreditne zadruge, za kriminal oko Hypo banke i oko franka. I osobno sam imao kredit u švicarskim francima. Tražio sam od Hypo banke da mi pokažu gdje su se zadužili u francima, no nisu mi odgovorili. Kao pravnik, odgovorno tvrdim da je čisti kriminal u Hrvatskoj upotrijebiti drugu valutu, jer je kuna po Ustavu jedina valuta. Narodna banka morala bi kontrolirati ponašanje banaka i štićenje kune, no ništa od toga HNB nije napravila.  Ništa ne čine zato što špekulativnim poslovima ostvaruju enormnu zaradu'', ističe Sulejman Tabaković, pravni eskpert specijaliziran za bankarstvo, pretvorbu i privatizaciju. A na pitanje zbog čega Državna revizija, USKOK, policija i DORH ne istraže Hrvatsku narodnu banku, odgovara da to i jest ključ cijelog problema.
 
''Hrvatska narodna banka je Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci maknuta iz ingerencije Hrvatskog sabora i izuzeta od kontrole Državne revizije! Hrvatska narodna banka, dakle, više ne odgovara hrvatskom narodu, što je suludo i prestrašno. U isto vrijeme, HNB više ne podliježe kontroli Državne revizije, zbog čega je i moguće ovakvo lihvarenje i ovakav kriminal u bankarstvu. HNB sada može 'legalno' štititi pljačku, što znači da se država postavila kao inkvizitor, odnosno kao stražar koji pazi da nas banke slobodno lihvare i pljačkaju'', napominje Tabaković. Pojašnjava potom da je Hrvatska narodna banka proglašena samostalnom jer se inače ne bi mogla provesti nelegalna pretvorba i privatizacija.
 
Moramo se vratiti u prošlost i poništiti pljačku banaka
 
''Mnogi govore da se ne treba vraćati u prošlost, no to je nemoguće ako se želi ozdraviti Hrvatska. Mi moramo poništiti pljačku banaka, bez obzira što su u međuvremenu doneseni zakoni koji pokrivaju tu pljačku. Kroz Sabor se, naime, sustavno donose zakoni koji onemogućuju da se kriminal naknadno istraži. Tako je potiho iz zakona ukinut i dio o nacionalnoj izdaji, odnosno o dovođenju u ovisnost države o drugim državama, pojedincima i grupama, što znači da se sistematski kroz mnoge zakone pokriva učinjeni kriminal. Ispada tako da je bankarima dozvoljeno da nas pljačkaju i drže kao taoce. To se može promijeniti samo ako se u Saboru promijene svi neustavni zakoni, a pogotovo Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci. U suprotnom, badava se bunimo zbog nepravde'',  podvlači predsjednik udruge Kulin ban te dodaje kako je iz svega navedenog jasno da Hrvatska nije pravna država jer ne posjeduje pravni sustav koji štiti građane.

 

''Mađarski premijer Orban je najbolje vidio da je riječ o kriminalu. I austrijski sud također je presudio da su krediti s klauzulom u švicarskim francima nelegalni, a na isti način je presudio i sud u Njemačkoj. U Europi se, dakle, sprječava bankarska pljačka, no u Hrvatskoj je to nemoguće jer je HNB postala zaštitnica bankarskog kriminala. HNB u isto vrijeme nitko u Hrvatskoj ne smije kontrolirati ni istraživati! '', zaključuje Sulejman Tabaković.
 
Državna revizija: Više nismo nadležni za Hrvatsku narodnu banku
Zbog čega Državna revizija ne ispita rad Hrvatske narodne banke te utvrdi ima li kaznenog djela u manipuliranju kreditima u švicarskim francima, je li Državna revizija istraživala poslovanje komercijalnih banaka i HNB-a te kredite u švicarskim francima?Ako nije, zbog čega nije, upitali smo Državnu reviziju.Njihov odgovor potvrđuje ono što je rekao Sulejman Tabaković. ''Državni ured za reviziju nije nadležan za obavljanje revizije Hrvatske narodne banke. U skladu s odredbama Zakona o državnoj reviziji (Narodne novine 70/93), Ured je bio nadležan i obavljao je reviziju Hrvatske narodne banke, odnosno Narodne banke Hrvatske do donošenja Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine 36/01), kojim prestaje nadležnost obavljanja revizije u HNB-u.
 
Prema odredbama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, reviziju HNB-a obavljaju vanjske revizorske tvrtke, što je u skladu s pravilima Europske unije koja vrijede za članice Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europske središnje banke (ESB). Državni ured za reviziju nije istražni organ i ne istražuje kaznena djela, nego u obavljanju revizije utvrđuje činjenice o poslovanju subjekata za koje je nadležan u skladu s odredbama članka 6. Zakona o Državnom uredu za reviziju (Narodne novine 80/11). Komercijalne banke su u privatnom vlasništvu i nadzor njihovog poslovanja obavljaju HNB i vanjske revizorske tvrtke, stoji u odgovoru Biserke Čoh Mikulec, pomoćnice glavnoga državnog revizora.
 

Damir Kramarić, www.direktno.hr

Anketa

Čega se više bojite?

Subota, 04/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1148 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević