Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Sporiji rast može dovesti do nemira

 
 
Pad tržišta dionica u Kini je ostavio gorak ukus. Međutim, dobra vijest je previđena, kažu. U srpnju je prodaja robe u maloprodaji porasla za 10,3 posto u odnosu na godinu ranije, prodaja pametnih telefona je porasla za 32 posto. Tržište rada i dalje je snažno, a dionice, kad su bile na vrhuncu, su predstavljale samo 12 posto bogatstva kućanstava.
http://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/22/590x/china-charts-602219.jpg
Ekonomist Nikola Lardy s Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju, stručnjak za Kinu, slaže se. "Plaće i raspoloživi dohodak i dalje rastu", kaže on. "Potrošnja je u porastu." Međutim, potiču ih usluge, koje predstavljaju gotovo polovicu BDP-a, a ne industrijski proizvodi, koji čine nešto više od trećine BDP-a. "Puno se potrošilo na zdravstvo, obrazovanje, turizam i zabavu", kaže Lardy. On navodi jedan lanac kina čiji su prihodi  porasli za 40 posto u prvoj polovici 2015. godine.
 
Bez obzira na sve, kinesko usporavanje već ima globalne posljedice. Proždrljiv apetit zemlje za sirovinama (naftom, žitaricama, mineralima), potaknuo je napuhivanje balona potrošačkih roba koji je sada puknuo. Cijene su bile porasle, a sada su naglo pale. Postoji višak rudarskih kapaciteta glede mnogih metala. Proizvođači roba od Australije do Brazila i Saudijske Arabije teško su pogođeni. Oni su (a gotovo i svi ostali) precijenili  dugoročne izglede za rast Kine. Njihova loša procjena predstavlja veliki problem za globalno gospodarstvo.
 
Više je sumnjiva veza između ekonomije i politike. Hoće li se većina Kineza prilagoditi sporijem rastu, koji je još uvijek brz u odnosu na zapadne standarde? Ili će slabiji rast diskreditirati Komunističku partiju? Hoće li Kina postati više nacionalistička i merkantilistička u inozemstvu, kako bi odvratila pozornost s domaćih razočaranja? Lardy misli da se čelnici režima osjećaju sigurno sve dok je snažno stvaranje novih radnih mjesta - kao što je bilo. U prvoj polovici 2015. godine, izvještava on, broj nepoljoprivrednih radnih mjesta porastao je za impresivnih 7,2 milijuna. Sektor usluga  dvostruko je više radno intenzivan u zapošljavanju nego industrijski sektor, ističe on. Međutim, i dalje zabrinjava analogija s Japanom. Nakon propasti ekonomskog modela temeljenog na izvozu, Japan nikad nije pronašao adekvatnu zamjenu. Njegovo gospodarstvo posrće cijelo vrijeme iz jedne "reforme" u drugu. Tijekom mnogo godina rast je u prosjeku bio manji od 1 posto. To je bio radikalan raskid s prošlošću. Ako Kina proživi nešto slično – čak i uz rast veći od 1 posto - teško je zamisliti da će njezini vođe reagirati japanskom pasivnošću.
 

Darko Kovačić

Sarajevo i dalje ne želi ukinuti carine i prelevmane (10 posto + 0,15-0,40 eura/kg) kod uvoza hrvatskih proizvoda na tržište BiH

 
 
Dok bosansko-hercegovački ministar vanjske trgovine i europskih odnosa Mirko Šarović još od 2013. zbog mlijeka oštrom retorikom proziva i etiketira Hrvatsku, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina tek se sada ohrabrio javno prozvati Šarovića jer "ciljano prešućuje detalje koji ne odgovaraju Sarajevu". Konkretno, mlijeko iz BiH na hrvatsko tržište stiže bez kvota i carina.
http://showcase.24sata.hr/poslovni-dzo/img/bozica-babic.jpg
Božica Babić
 
Hrvatska državna administracija i diplomacija opet su se na europskim stepenicama (ne)očekivano spotaknule i izgubile još jednu bitku. Itekako važnu za nacionalno gospodarstvo, konkretno za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Sportskim žargonom rečeno teško je odlučiti što bolje oslikava nastalo stanje - je li Sarajevo zakucalo Zagrebu tricu ili je zapravo Zagreb sebi zabio autogol. Europska je komisija naime, odbila prigovor Hrvatske, svoje punopravne članice, i ponovno Bosni i Hercegovini, kojoj je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju aktivirala u ožujku ove godine, za četiri mljekare odobrila prodaju njihova asortimana na zajedničkom europskom tržištu. Koliko su pojedini proizvodi (ne)kvalitetni, odnosno udovoljavaju li kriterijima koje EK uvjetuje proizvođačima u 28 članica, nadležne europske inspekcije ocijenit će u nadzoru najavljenom tek tijekom 2016. Ovakav presedan u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU nije zabilježen. Mljekari Bugarske i Rumunjske imali su EU nadzor godinama po ulasku u članstvo, zbog toga su valjda jedini podržali prigovor Hrvatske ove srijede kada se u Bruxellesu donosila odluka.
 
Svi proizvodi će, razvidno je i najvećem laiku, najvjerojatnije završiti na najbližem tržištu - hrvatskom, ne na njemačkom, nizozemskom, španjolskom... Upravo radi zahtjevnih EU standarda mljekare iz BiH izgubile su hrvatsko tržište s danom ulaska RH u Uniju. No, u susjednoj državi nisu mirovali, ustrajnim lobiranjem izvoznu su dozvolu prvi puta izborili u srpnju ove godine, u razdoblju dok je hrvatska strana vrijeme kratila mislima ne o problematici trgovanja s BiH već valjda o vlastitu ljetovanju. Naime, tek 21. kolovoza, nakon javne objave da mliječni asortiman iz BiH na tržište EU može krenuti već 26. kolovoza, Hrvatska je uložila prigovor. Uz taj ležerni pristup tih se dana od pojedinaca iz Ministarstva vanjskih poslova mogla čuti i ocjena kako "mi nećemo biti Slovenci, nećemo ucjenjivati susjede." U Ministarstvu poljoprivrede su pak više vodili računa da svojim izjavama ne uznemire Bruxelles nego koliko će negativan biti udar na hrvatske farmere i industriju zbog povlaštena uvoza iz BiH. 
http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/2011/08/1008n/rs-sarovic_310x186.jpg
Mirko Šarović
 
Inferiornost mjerodavnih iz hrvatske administracije kako naspram kolega iz BiH još više u odnosu s Bruxellesom podsjeća na pučkoškolce prvi dan nastave. Dok bosansko-hercegovački ministar vanjske trgovine i europskih odnosa Mirko Šarović još od 2013. zbog mlijeka oštrom retorikom proziva i etiketira Hrvatsku, ministar Tihomir Jakovina tek se sada ohrabrio javno prozvati Šarovića jer "ciljano prešućuje detalje koji ne odgovaraju Sarajevu". Konkretno, mlijeko iz BiH na hrvatsko tržište stiže bez kvota i carina, istodobno Šarović ne pristaje ukinuti carine i prelevmane (10 posto + 0,15-0,40 eura/kg) kod uvoza hrvatskih proizvoda na BiH tržište.
 
Ovakav rasplet otvara i dvojbu je li administracija RH dvogodišnje sjedenje u klupama EU iskoristila za brušenje diplomacije ili je bila na izletu. Naime, dok Šarović grmi i lobira pune dvije godine ministrici Vesni Pusić problematika je ostala nezanimljiva. Podaci da je u samo dvije godine više od 3000 farmi prestalo s proizvodnjom mlijeka, a broj zaposlenih i industriji mljekarstva u godinu dana pao za 14 posto ne zvone na alarm ni u ministarstvima ni u Vladi.
 
Uvoz 50 tisuća tona mlijeka iz BiH kap je u 160 milijuna tona ukupne godišnje europske proizvodnje, ali je težak uteg za hrvatsko tržište s proizvodnjom od 500 tisuća tona. Gurnuta na margine interesa politike hrvatska poljoprivreda urušava se kao ni u jednoj od ostalih 27 članica EU. U samo pet mjeseci ove godine uvezeno je 7543 tone sira, u istom razdoblju 2012. uvezeno je 3630 tona. Kod fermentiranih proizvoda tone su skočile sa 1573 na 2749, kod maslaca sa 631 na 1250. Novonastala situacija, ukoliko mjerodavni u RH imaju namjeru stati u obranu nacionalnih interesa, nalaže dva pravca administrativno-diplomatske aktivnosti. Žurno se mora tražiti sastanak u Bruxellesu i ukoliko Sarajevo ne prihvati povratak tradicionalnih trgovinskih odnosa uz ukidanje carina i prelevmana treba inzistirati na suspenziji SSP-a. Druga, ili još bolje paralelna opcija, zahtjev je za aktiviranje članka 38 iz pristupnog RH ugovora zbog prekomjerna uvoza po damping cijenama mliječnog asortimana (i svinjetine) što ugrožava opstanak domaćih proizvođača.
 

Božica Babić, Poslovni dnevnik

Uopće ne možete odlučivati o svojem novcu, niti istim raspolagati, pa makar naizgled uspjeli u odgodi ovrhe

 
 
Do sada se često u medijima isticalo Financijsku agenciju - FINA-u kao temeljni i glavni problem ovršenika. Ljutiti i nezadovoljni, pa i zabrinuti ovršenici  šokirani činjenicom da im je uskraćeno raspolaganjem sredstava sa njihovog računa, prvo što bi činili – negodovali bi u FINI. Naime, FINA sukladno zakonu ima ovlast provoditi ovrhe, te bankama davati naloge za uskratu sredstava s ovršenikovih računa. Ovrha na novčanim sredstvima provodi se na način da nakon zaprimanja Rješenju o ovrsi FINA daje nalog bankama da zapljene sredstva ovršenika do određenog iznosa, te da nakon 60 dana od dana donošenja nepravomoćnog rješenja zapljenjena sredstva prenese na račun ovrhovoditelja. Od početka ovrhe i blokade žiro ili tekućeg računa zapljenjena novčana sredstva stoje na posebnom računu u FINI – kojim ne može raspolagati niti ovrhovoditelj niti ovršenik, kroz 60 dana od početka blokade, a u slučaju odgode ovrhe sve dok ovršni postupak nije pravomoćno okončan. Vrlo rijetko se dogodi da se zaplijenjena sredstva prenesu na račun ovršenika nakon isteka zakonskog roka od 60 dana. U nastavku teksta pojasnit ću vam moje viđenje zašto je to tako.
http://www.stopbank.eu/wp-content/uploads/2015/05/ivrha.jpg
Ovrhe mogu započeti na tri  načina: Na temelju vjerodostojne isprave  javni bilježnik donese prijedlog za ovrhu, te šalje ovršeniku na podnošenje žalbe. Ukoliko ovršenik podnese žalbu, prijedlog za ovrhu završava na sudu, koji odlučuje hoće li se donijeti Rješenje o ovrsi ili postupak ide u parnicu radi dokazivanja tražbine. Ukoliko sud donese Rješenje o ovrsi, Rješenje se šalje ovršeniku, ovrhovoditelju i FINI radi provedbe. Račun vam se blokira i više ne možete raspolagati svojim sredstvima. Ukoliko niste otvorili zaštićeni račun, do novca ne možete.
 
Prema novom Ovršnom zakonu, ovrhe do 5.000,00 kn nad fizičkim osobama, i ovrhe do 10.000,00 kn nad pravnim osobama provode se odmah, tj. žalba ne odgađa izvršenje. Zato se često dogodi da je prvo saznanje o ovrsi blokada računa,a da ovršenik zapravo još nije niti saznao da je rješenje o ovrsi doneseno. U slučaju da imate solemniziranu ovršnu ispravu ovršni postupak pokreće se pred sudom. Prijedlog za ovrhu može ovrhovoditelj podnijeti sam, ii po odvjetniku. Uz prijedlog prilaže se isključivo original ovršne isprave odnosno ovjerena isprava, odnosno original z.k. izvadak ukoliko se ovrha provodi i na nekretnini. Na temelju ovršne isprave sud donosi Rješenje o ovrsi. Žalba ne odgađa izvršenje. Računi ovršenika se blokiraju odmah.
 
Ovrhu možete odgoditi Prijedlogom za odgodu ovrhe
 
Isti morate obrazložiti opravdanim razlozima, iz razloga opisanih u čl. 65. Ovršnog zakona. Iz realnih i praktičnih primjera uočila  sam da sudovi vrlo rado i brzo donose Rješenje o odgodi naplate novčanih potraživanja. Iako zakon propisuje da svaka strana ima pravo na žalbu, i da samo u iznimnim okolnostima sud ne poziva  ovrhovoditelja da se očituje na ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, događa se da sud takve iznimne situacije često koristi. Pa kad nakon 5-6 godina sudovanja dočekate pravdu i pravomoćnu ovršnu ispravu, može vam se dogoditi da i bez vašeg znanja, sud donese odgodu naplate novčane tražbine na neodređeno vrijeme. Odnosno, iz prakse je vidljivo da je bilo dovoljno da ovršenik podnese bilo kakvu tužbu kao prilog Prijedlogu za odgodu ovrhe (neovisno o tome je li ista osnovana ili neosnovana), da bi mu sud ODMAH, donio Rješenje o odgodi prijenosa novčanih sredstava sa zapljenjenog računa, i isti poslao faksom u FINU. Takvo nepravomoćno rješenje o odgodi primjenjuje se u FINI odmah neovisno o kasnije podnešenoj žalbi.  
 
Treći način provedbe ovrhe je direktna predaja naloga za naplatu u FINI. Isto se odnosi na pravomoćne sudske presude i pravomoćna sudska rješenja donešena  tijekom 2015. godine,  bjanco zadužnice koje imaju svojstvo pravomoćnog ovršnog rješenja, te obračun plaća za radnike u slučajevima kada poslodavac nije isplatio plaću. U ovom slučaju, svi nalozi predani u FINU do 12 sati istog dana provode se odmah, i račun ovršenika se blokira. No to ne znači da je postupak dovršen. Naime, ovršenik može otići u FINU gdje će dobiti informaciju o tome tko ga je ovršio i na temelju kojeg dokumenta, te u roku 8 dana od dana saznanja ima pravo na podnošenje žalbe. I u ovom slučaju, žalba ide na sud, koji odlučuje o nastavku ovršnog postupka.
 
U sva tri slučaja osnove za pokretanje ovršnih postupaka Prijedlogom možete zatražiti odgodu ovrhe do okončanja postupka, ukoliko ste podigli tužbu za stavljanje izvan snage akta na temelju kojeg se provodi ovrha, ili reviziju ili neku drugu izvanrednu pravnu radnju. Što se događa s novcem u FINI kad sud donese Rješenje o odgodi ovrhe? Novac koji se nalazi na posebnom računu u FINI nedostupan je ovršeniku i ovrhovoditelju. On stoji na raspolaganju Državi. Iz tog razloga vjerovatno sudovi rado donose odgode ovrhe na novčanim tražbinama na neodređeno vrijeme, dok vrlo rijetko ili gotovo nikad ne donose odgodu ovrhe na nekretninama radi prodaje ili predaje nekretnine u posjed. Međutim, iako riječ - odgoda ovrhe - zvuči dobro, ovršenik i ovrhovoditelj se postignutom uopće ne trebaju radovati. Jer oni od takve odgode nemaju nikakve koristi. Dapače, stvar se dodatno komplicira. Naime, kad ovršenik shvati u kakvu je „gabulu“ upao, prisiljen  pri tom platiti još i odvjetničke, sudske i druge troškove, sve radi postizanja odgode ovrhe od koje nema nikakve koristi, shvati da je u daleko težoj situaciji nego li je bio prije.
http://www.hazud.hr/portal/wp-content/uploads/2014/05/FINANCIJSKA-AGENCJA-FINA.jpg
Što mu je tada činiti? Najbolji način je dogovoriti se sa ovrhovoditeljem i pokušati u što kraćem roku deblokirati račun i osloboditi svoj račun, inače će biti blokiran na neodređeno vrijeme (do okončanja parnice po tužbi), pa i više godina. Drugi je način da se ovrhovoditelj i ovršenik dogovore da ovršenik da suglasnost u FINI, te da se odmah prenesu sredstva s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja, i tada ste deblokirani u kraćem roku i ne obračunavaju se dodatni troškovi i kamate. Najbolje je s ovrhovoditeljem postići dogovor da otpiše kamatu i dio glavnice, ako je to moguće. Međutim, ukoliko je sud donio Rješenje o odgodi ovrhe,  vaša suglasnost o prijenosu novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja više ne vrijedi, jer je odluka suda iznad vaše odluke. Vi uopće ne možete odlučivati o svojem novcu, niti istim raspolagati, pa makar naizgled uspjeli u odgodi ovrhe. Znači, drugi način da se riješite ove muke je da priznate ovrhovoditelju dug i odmah okončate ovršni postupak, ili pak da se nagodite s ovrhovoditeljem pa povučete ovrhu, odnosno da pustite da vam račun bude blokiran godinama dok se ne okončaju parnice. Ni tu nije kraj mukama. Ukoliko ste poduzeli ili jednu ili drugu radnju, opet ništa ne možete bez suda.
 
Vaš pokušaj da u FINI dokažete da ste se dogovorili s ovrhovoditeljem FINI ne znači ništa. Prisiljeni ste čekati odluku suda koji će donijeti rješenje o obustavi ovrhe. Ovaj postupak može trajati mjesecima. Kad dođete na red. U međuvremenu Država raspolaže novcem ovršenika na posebnom računu u FINI, ovršenik i ovrhovoditelj se raspravljaju i svađaju, a što se oni više svađaju i raspravljaju, Državi bolje. Postupak će duže trajati, a oni će imati više novca kojim raspolažu jer rastu kamate, sve dok se postupak ne okonča.
 
Na sudu se postupak odugovlači. U dva slučaja s kojima sam  upoznata, jedan je predmet otišao na pogrešni sud na rješavanje, i to sa Općinskog na Županijski, dok je drugi dodijeljen na rješavanje sucu koji je odmah premješten na rješavanje drugih predmeta, pa se dogodilo da jedan ovršni predmet rješavaju čak tri suca i jedna sudska savjetnica. Potpis na rješenju o obustavi ovrhe čekao se dugo. Dugo se može čekati  i otprema potpisanog rješanja sa suda. Ni tu muke nisu gotove. FINA deblokira vaš račun tek PO PRAVOMOĆNOSTI. Znači, propis koji vrijedi za odgodu ovrhe i za blokiranje novca na posebnom računu (da ne mora biti pravomoćno pa čak niti dostavljeno strankama) za deblokadu računa ne vrijedi. Deblokirati račun, odnosno osloboditi zarobljena sredstva, možete samo uz pravomoćnu sudsku odluku. Sada već očajni, pokušavate  ipak riješiti problem u što kraćem roku. Stoga se vi kao ovršenik odlučujete odreći prava na žalbu, a isto odluči i ovrhovoditelj kako bi rješenje o obustavi ovrhe odmah postalo pravomoćno, jer u suprotnom ni ovrhovoditelj ni ovršenik ne mogu raspolagati s novcima.
 
No isto mogu učiniti tek kad sud donese Rješenje o obustavi ovrhe, i to pravomoćno rješenje. Ovršenik sretan, misleći kako je konačno riješio problem, preuzima na sudu Rješenje o obustavi ovrhe s klauzulom pravomoćnosti, i pita sud, može li pravomoćno Rješenje osobno odnijeti u FINU da mu odmah deblokiraju račun. Ne može! Dakle, Ministarstvo pravosuđa donijelo je uredbe po kojima isključivo sud, po sudskom dostavljaču, dva puta tjedno u FINU donosi sudska rješenja. Pa ako ste uspjeli ishodovati Rješenje o obustavi u petak, do idućeg petka ne možete biti deblokirani, niti doći do novca. Nitko, ni ovršenik, ni ovrhovoditelj. U cijelom postupku profitira samo država. I ovrhovoditelj i ovršenik dužni su podmiriti sudske troškove, odvjetničke troškove, troškove FINE, koja eto „čuva“ novac za obje strane. Kad se uzme u obzir koliko ovršenika ima u Hrvatskoj onda je sasvim jasno da dobrom gospodarstveniku, u ovom slučaju Državi, koja kroz cijelu godinu raspolaže tuđim novcem, rebalans proračuna uopće ne bi smio biti niti potreban.
 
Što na sve to kažu u FINI? Djelatnici FINE i njihova pravna služba također su nezadovoljni. Mnogi ljudi  koji nisu upućeni u zakonske odredbe i interne propise teško shvaćaju da službenici FINE postupaju po odredbama koje je doniijelo Ministarstvo pravosuđa i Vlada RH a ne po svojim pravilima. Zaposlenicima FINE nejasno je zašto Ministarstvo financija funkconira na principu da ima direktnu vezu s FINOM i na puno brži način se vrši razmjena ovršne dokumentacije, i one koja službi za deblokadu. Nasuprot tome, komunikacija sa sudovima je rijetka, dugotrajna, i mukotrpna što znatno otežava život ovršenicima a u beskonačnost odugovlači deblokadu računa. Ovršenici, a sudeći prema svemu čak i ovrhovoditelji, osjete to na svojoj koži. U svemu profitira Država koja raspolaže novcem po godinu dana pa i više, naplaćuje sudske pristojbe, takse, javnobilježničke pristojbe i brojne druge troškove. Dobro prolazi i FINA jer da bi ovršenik saznao podatke tko ga je blokirao mora platiti informaciju koju će mu FINA izlistati po svojem cjeniku, potom mora plaćati troškove žalbe, pristojbe na žalbu i odvjetničke troškove, a ukoliko ne uspije u žalbi i kompletne troškove ovrhe pa i one koje je imao ovrhovoditelj. Takav način poslovanja trebalo bi hitno mijenjati, kažu u FINI. "Molimo vas, učinite nešto vi novinari, da se pokrene inicijativa koja će ovršenicima pomoći da u par koraka deblokiraju račun, a ne da na isto čekaju mjesecima pa i godinama."
 

Nada Landeka, www.hazud.hr

Ponedjeljak, 30/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2027 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević