Get Adobe Flash player
Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

Erdoğan zaprijetio Europi vojskom migranata, Izetbegović ih prosljeđuje...

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

Stjepan Lozo: »U NDH su Srbi provodili genocid nad...

Veliki političari nisu veliki za života

Veliki političari nisu veliki za života

Kissinger: Ali vjerujte, Vi ćete biti veliki čovjek...

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

Mlada "lavica" sa selektivnim...

Svi krivi za loše, a

Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

Još ćemo svi biti krivi za nenormalnu PUKY-PLENKY...

  • Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    Naoružani mobitelima i bankovnim karticama

    četvrtak, 17. listopada 2019. 14:24
  • Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    Detuđmanizacija prešućivanjem rezolucije EP-a

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:25
  • Veliki političari nisu veliki za života

    Veliki političari nisu veliki za života

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:17
  • Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    Sabina Glasovac – primitivna SDP-ovka

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:11
  • Svi krivi za loše, a

    Svi krivi za loše, a "oni" zaslužni za dobro

    srijeda, 16. listopada 2019. 11:02

Posljedice poplava najučinkovitije se ublažava tijekom sušnih razdoblja

 
 
Poplava i suša uvijek je bilo, i u Svijetu i u nas. Brojna su književna djela napisana. Opisi su vrlo podrobni, poglavito glede posljedica, napose onih tragičnih. Upravo smo svjedoci pojave poplava na velikom području Hrvatske, ali takvih razmjera koji izazivaju brojna pitanja. Jedno je: Jesu li se morale dogoditi poplave takvih razmjera? Drugo je: Postupa li se optimalno pri saniranju njihovih posljedica i otklanjanju mogućnosti onih s gorim posljedicama? Pitanja me pobudiše na prisjećanje na vrućine i suše, ali i na poplave koje su se zbile u doba moje rane mladosti.
http://s27.postimg.org/tnclxmtlf/MEDSAVE_I_VRBOVEC_POPLAVA_19_09_2010.jpg
Podrijetlom sam iz onog dijela krškog područja u kojem ne bijaše ni jezera, ni rijeke, ni potoka ni izvora vode. Sva je voda, ona za piće i pojidbu stoke bila ona koju Bog darova izravno kišom, koju se pohranilo u prikladne pokrivene spremnice zvane čatrnje ili gustirne, odnosno u bunare iskopane u zemlji koja svojstvima omogućuje oblikovanje za vodu dovoljno nepropisna sloja. Osim bunara, postojale su i prirodne zemljišne udubine u kojima bi se kišom nakupilo dosta vode. Riječ je o tzv. lokvama iz kojih je stoka mogla izravno piti vodu dok je vode bilo, jer se dio popio, dio ispario a dio je zemlja propustila da odteče. Vodu se brižno čuvalo i koristilo, a spremnice održavalo zdravstveno prihvatljivim. Bunare, kojih je bilo po području ispaše stoke, ali i blisko naseljima, po potrebi se čistilo i obnavljalo. Pretežito se uspijevalo dostojno preživljavati, ali se događalo da sušni periodi bez kapi kiše potraju duže, pa je vodu trebalo dopremiti iz kilometrima udaljenih područja, iz rijeke, jezera ili prirodna izvora. Oskudni su bili životni uvjeti u krškom području, pa su žitelji odlazili u udaljenija, životno prikladnija područja kako bi se radom obskrbili za životni opstanak svojih obitelji. Neke obitelji su trajno odselile u plodnije krajeve. Tako mi se posrećilo da dio svojeg dječačkog života provedem u sjevernom hrvatskom području, gdje nije bilo prijetnje gladi, poglavito ne žeđi.
 
Tu su suše bile blaže, ali i bez izravnijih loših životnih posljedica. No, opasnosti su se skrivale u doba kiša. Ne sjećam se da je, osim jedne ne jako davne u zagrebačkom prisavlju, ikoja poplava u nas bila usporediva s onima sadašnjim kakvima smo svjedoci. Zadnji razred (četvrti) ondašnje pučke škole završio sam stanujući u zapadnom prigradskom području blizu rječice (potoka) Plavnice, koja je dotjecala sa sjevera i otjecala prema jugu do utoka u Česmu. Pučka škola bila je smještena na brijegu blizu raskrižja, oko kilometar i pol udaljenom zapadno od brijega zapadnog oboda grada. Cesta je povezivala mjesta istočno od Križevaca s mjestima zapadno od Bjelovara. Između spomenuta dva brijega cesta je s tri mosta premošćivala rječicu Plavnicu i dva prokopana kanala. Sjeverno od ceste i mostova bile su pretežito oranice, a južno su prevladavale livade.
 
Kao polaznik ondašnje realne gimnazije stanovao sam u središtu grada, ali sam povremeno posjećivao prijatelje koji su mi prije bili susjedi i školski kolege. Zato se prisjetih jedne poplave koja se zbila nastupom ljeta, pa sunčana dana koji je uslijedio dan –dva po prestanku kiša. Zajedno s jednim svojim gimnazijskim prijateljem uputio sam se posjetiti svoje nekadašnje susjede. Sunce bijaše blizu zenitu, a cesta sasvim suha cijelim razmakom između dvaju brijegova, a u području triju mostova lijevo i desno od ceste poplavljene oranice i livade. Kad stigosmo blizu mosta koji premošćuje Plavnicu, odlučismo se okupati u bistroj vodi desetak metara udaljeno od lijevog obalnog ruba riječice. Pošto smo skinuli odjeću i smjestili je na rubu ceste tik do južnog zida mosta, ušli smo u vodu čija dubina je omogućavala lako plivanje. Temperatura vode bila je ugodna za kupanje, koje je trajalo oko desetak minuta. Po izlasku iz vode malo smo protrčali pa se obukli. Nije uslijedila nikakva prehlada. Prve kuće bile su udaljene desetak metara zapadno od mosta, na sjevernoj strani razmaknute od ceste grabom za protok vode i putom za bicikliste i pješake. Susjedi koje smo susreli nisu ostavljali dojam da su pretrpljeli ikakvu štetu od poplave vodom, čija razina se nastavila smanjivati. Da nije bilo prokopanih i pročišćavanih kanala, vjerojatno bi maksimalna razina vode bila viša pa ugrozila najbliže kuće.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/61/Duerre.jpg/800px-Duerre.jpg
Prigoda je glede preobilja i oskudice vode istaknuti dvije gospodarstveno primjerne zemlje, Niskozemsku i Izrael. U Niskozemskoj se zemlju otimalo moru, a održavanjem čistih kanala u mreži povezanih kanala uspješno se osiguravaju plodotvornost zemljišta i optimalno gospodarstveno- kulturologijsko i strategijsko djelovanje. U Izraelu je oskudica vode pa se s vodom mora vrlo skrbno gospodariti. Zahvaljujući tradicijskoj mudrosti Izraelaca, njihovu domoljublju, uvriježenoj sklonosti da jedni drugima pomažu, te da štuju svoje svetinje, Izraelci uspijevaju pustinjsko tlo pretvarati u plodno. Izrael je Sveta zemlja, u kojoj se pripadnici različitih konfesija mole Bogu, a uzdanje u Boga osposobljava čovjeka da postupa u smjeru opće dobrobiti.
 
Doba je kad se u Svijetu i u nas događaju brojne neuobičajeno jake prirodne nepogode. Raspravlja se o globalnom zatopljenju kao glavnom uzroku. Vjerojatno postoji povezanost, pri čemu ne treba zanemariti ni sveukupna djelovanja višemilijardske sadašnje ljudske populacije. Oštećena su svojstva Zemljinih ovojničkih sfera zbog tvorbe spojeva koji oštećuju ozonski sloj, ali i onih koji uzrokuju kavezne pojave. Gore od svega je ponašanje suprotivo termodinamičkim zakonitostima. No, što se tiče suša i poplava treba istaknuti zaboravljenu praksu da se posljedice poplava najučinkovitije ublažava tijekom sušnih razdoblja, izgradnjom mreže kanala i pročišćivanjem istih. Osim toga, ne dopušta se podizanje dna korita rijeka, pa se nastoji prema potrebi stalno izvlačiti nataloženi materijali. Možda ima smisla istaknuti i posljedice izgradnje i djelovanja hidroelektranskih vodenih brana. Podizanjem razine vode u donjim tokovima rijeka izgradnjom brana, usporava se riječna protočnost uz popratno pogodovanje podizanja razina taloga na dnima rijeka. Poželjno bi bilo razmisliti o potrebi povremenih smanjivanja razina vode unutar hidroelektranskih brana u donjim tokovima rijeka, poglavito kad se to tiče najmoćnijih europskih hidroelektrana.
 
Proizlazi da bi se smanjivanjem energijske potrošnje moglo povećati zaposlenost žitelja uz popratno ublažavanje posljedica kako suša tako i poplava. O tome ne bi trebalo politikantski pričati nego se osloniti na djelotvorne i učinkovite stručnjake, pa odmah početi izravno raditi. Vodeće vladajuće političare trebalo bi zakonom obvezati da se izravno uključe u fizičko besplatno obavljanje poslova , pri čemu bi ih se nagradilo besplatnom ukusnom hranom i zdravim pićem, pa zasluženim dnevnim odmorom, ako bi povjerene poslove ispravno obavili. U skladu s tim, ekvivalentni dio njihovih političkim položajem ozakonjenih materijalnih primanja trebalo bi usmjeriti prema financiranju radova namijenjenih zaštiti okoliša i ublažavanju loših posljedica prirodnih nepogoda. Na taj način bi hrvatski političari, po uzoru na slavnog ruskog cara Petra Velikog, učinkovitije mogli stjecati sposobnosti vrlinskog upravljanja institucijama, koje im je narod demokratski povjerio.
 

Marijan Bošnjak

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Utorak, 22/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1307 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević