Get Adobe Flash player
Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

U glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. nije ubijen niti jedan...

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

U Hrvatskoj na djelu opet stari udbaški i kosovski...

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

Plenković iskoristio pucanje da se totalitaristički obračuna s...

Predsjednik države je u pravu!

Predsjednik države je u pravu!

Ovo je vrijeme za zajedništvo,...

U Plenkoviću čuči - diktator

U Plenkoviću čuči - diktator

Šef jugoslavenskih terorista slobodno šeće...

  • Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:56
  • Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    četvrtak, 22. listopada 2020. 12:15
  • I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:44
  • Predsjednik države je u pravu!

    Predsjednik države je u pravu!

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:38
  • U Plenkoviću čuči - diktator

    U Plenkoviću čuči - diktator

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:34

"Hrvatski Herodot" Tadija Smičiklas vratio se na Žumberak

 
 
"Hrvatski Herodot" Tadija Smičiklas simbolički se vratio u svoje rodno selo Reštovo na Žumberku gdje je u subotu 7. lipnja 2014. ispred zadružne kuće obitelji Smičiklas postavljeno kameno poprsje tog istaknutog povjesničara, rad akademskog kipara Petra Ujevića, čime je obilježena stota godišnjica Smičiklasove smrti. Poprsje su zajednički postavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kojoj je Smičiklas bio predsjednik od 1900. do smrti 1914. i „njegovi Žumberčani“ koji su u čast svog najpoznatijeg sina priredili dostojnu svečanost ne samo kako bi se prisjetili njegovih zasluga, nego i učvrstili vlastiti ponos i vjeru u bolju budućnost tog gorskog kraja nedaleko Zagreba koji se već desetljećima suočava s ozbiljnim demografskim problemima. Žumberčani su formirali poseban odbor za organizaciju obilježavanja Smičiklasova jubileja kojem je na čelu bio križevački biskup Nikola Kekić, a kao glavni operativac se iskazao Željko Hranilović, prapraunuk Smičiklasova brata i tajnik udruge "Uskok" iz Sošica.
Tadija Smičiklas poznato je ime iz hrvatske povijesti, ali izvan Žumberka i historiografske struke prepoznatljiviji je po svom pomalo neobičnom prezimenu nego po zaslugama. Rođen je 1. listopada 1843. u Reštovu, a umro 8. lipnja 1914. u Zagrebu. Potječe iz ugledne žumberačke grkokatoličke obitelji koja je dala dvojicu križevačkih biskupa – Gabrijela Smičiklasa i Đuru Smičiklasa, Tadijinog strica. Završio je gimnaziju u Zagrebu i nakon toga bio profesor hrvatskog jezika i povijesti u gimnaziji u Osijeku, a zatim je studirao povijest i u Pragu i Beču. Od 1870. do 1873. djelovao je kao gimnazijski profesor u Rijeci, a zatim u Zagrebu, gdje je 1882. postao sveučilišni profesor na Katedri hrvatske  povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu. Ondje je predavao do 1905. Za redovitog člana Akademije izabran je 1883. Smičiklas je autor prve cjelovite i znanstveno napisane sinteze povijesti Hrvata od doseljenja do 1848. pod nazivom Poviest hrvatska I-II (1879., 1882.). Također, Smičiklas je započeo objavljivati Diplomatički zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije(Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae), zbirku hrvatskih pravnih dokumenata od doseljenja Hrvata do 1399. i u razdoblju od 1904. do 1914. uredio je 11 knjiga. Riječ je o jednoj od najvažnijih edicija u povijesti HAZU koja je do 1990. izašla u 18 svezaka. Tim svojim djelima Smičiklas je tadašnjom znanstvenom metodom prvi ukazao na cjelovitost povijesti hrvatskog naroda u svim hrvatskim zemljama i značajno pridonio učvršćenju svijesti o kontinuitetu hrvatske državnosti.
 
Smičiklas je bio i zastupnik Neodvisne narodne stranke u Hrvatskom saboru (od 1884. – 1887. i od 1897. – 1902.) , od 1877. do 1882. rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, od 1888. do 1889. rektor Sveučilišta u Zagrebu, od 1889. do 1901. predsjednik Matice hrvatske te naposlijetku od 1900. do smrti predsjednik Akademije.
 
Obilježavanje stote godišnjice Smičiklasove smrti započelo je ujutro 7. lipnja na Mirogoju kod njegova groba u arkadama gdje je biskup Kekić uz asistenciju dvojice svećenika predvodio panihidu (grkokatolički obred za pokojne), u nazočnosti predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, tajnika Razreda za društvene znanosti akademika Tomislava Raukara (koji je bio Smičiklasov nasljednik na Katedri za hrvatsku povijest), Smičiklasovih rođaka i nekoliko zagrebačkih Žumberčana. Nakon obreda mlada Žumberčanka Alenka Crljenica pročitala je pjesmu najvećeg žumberačkog pjesnika Jovana Hranilovića Na grobu dra Tadije Smičiklasa koja završava stihovima:
„Seljačka je kolijevka i tebe
Hrvatskoj nam otadžbini dala.
Slava tvojih velikih vrlina
Žumberak nam dragi obasjala.
Velikana naših u svetištu
Tvoja mila slika će nam sjati,
I dok bude povijesti hrvatske,
Tvoje će se ime spominjati.“
 
Središnji dio svečanosti nastavio se u Reštovu ispred zadružne kuće obitelji Smičiklas u nazočnosti velikog broja Žumberčana iz cijelog Žumberka, Zagreba i drugih gradova (specijalni autobusi stigli su iz Berka i Iloka) te brojnih prijatelja Žumberka.
http://uskok-sosice.hr/wp-content/uploads/2014/06/1540279_799178490100620_7238586297672305189_o-300x225.jpg
Nakon hrvatske himne u izvedbi KUD-a Marko Vukasović iz Samobora skup je u ime obitelji Tadije Smičiklasa, svih žumberačkih udruga, Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom i organizacijskog odbora pozdravio Željko Hranilović, koji je upozorio da kriza na Žumberku traje već desetljećima, ali da su Smičiklasov život i djelo poticaj Žumberčanima da s optimizmom gledaju u budućnost i da doprinose revitalizaciji rodnog kraja. Zatim je biskup Kekić govorio o doseljenju obitelji Smičiklas oko 1530. iz Bosne, o njegovim roditeljima, braći i sestrama te o mladosti „jogunastog Tade“, kako ga je nazivao njegov stric biskup Đuro Smičiklas koji ga je novčano pomagao tijekom studija u Pragu i Beču. Svećenik Danijel Hranilović pročitao je ulomke iz pisama Tadije Smičiklasa stricu, a zatim je dojmljiv govor u ime Žumberčana održala studentica ekonomije i prava Alenka Crljenica. U optimističnom tonu spomenula je misao žumberačkog biskupskog vikara Mile Vranešića da će Žumberak biti rezidencijalna četvrt Zagreba i poručila da Žumberak čeka perspektivna budućnost jer ima silne potencijale koji se stalno ignoriraju. „Unatoč svim problemima Žumberak živi i diše, bori se protiv zaborava i ne dozvoljava da padne na koljena. Tadija Smičiklas je s ponosom promovirao svoj kraj i svoju domovinu. Nije li to primjer svima nama? Žumberak to zaslužuje. Zapitajmo se što možemo učiniti za svoj zavičaj“, kazala je Alenka Crljenica koja je dobila čast biti među osobama koje su otkrile Smičiklasovo poprsje. Otkrili su ga i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je obećao pomoć Grada Zagreba u obnovi Smičiklasove obiteljske kuće. Poprsje je blagoslovio biskup Kekić, a zatim je nastupio Svećenički kvartet Križevačke eparhije.
 
Svečanost u čast Tadije Smičiklasa zaključena je svečanom akademijom u obližnjim Sošicama gdje su u umjetničkom dijelu programa nastupili KUD Marko Vukasović, Svećenički kvartet Križevačke eparhije te recitatori Alenka Crljenica i Leon Bastašić koji su govorili stihove Jovana Hranilovića. Posebno je bilo zanimljivo čuti misli iz teksta Antuna Gustava Matoša posvećenog Žumberku koji je objavljen u Obzoru 1913.: „Divni taj predio, predio Uskočkih elegija, jedan od najdivnijih i najslikovitijih u lijepoj našoj domovini, domovini Tadije Smičiklasa, Gvozdanovića, Badovinca, Hranilovića i cijelog niza čelik-popova, na topomet od Zagreba, Žumberak je jedini kraj u Europi, koji ima sve dužnosti i nema nikakvih, ama nikakvih prava. Ovi zdravi i moralni, radini i bistri potomci senjskih slavnih Uskoka, ovi pravi plemići i junački potomci s aureolom slave narodne pjesme, danas nemaju iluzornog našeg prava izbora narodnog zastupnika. Sasvim kao na Mjesecu. Oni su – Bog mi prosti -u ovoj zemlji kao nijema marva i živina, s tom razlikom da marvu hrane i da marva ne mora davati danka u novcu i krvi, dok Žumberčanin, potomak Iva Senjanina, mora po hranu u Ameriku, plaćajući međutim porez, u novcu i u krvi, kao da je pravi građanin ove zemlje koju je od Mlečića i od Turčina branio i obranio.“ O problemima s kojima se danas Žumberak suočava govorio je načelnik Općine Žumberak Zdenko Šiljak koji je upozorio da općina obuhvaća 35 naselja s 883 stanovnika, no u tri više ne živio nitko, a u sedam ih ima manje od šest stanovnika. Iako je stanje dramatično, prema Šiljakovim riječima sve više Žumberčana se vraća u rodni kraj i obnavlja svoje obiteljske kuće. U 90 posto naselja u potpunosti je uređena infrastruktura, a ove će godine asfaltiranu cestu kao posljednje dobiti i selo Grič.
 
Uslijedio je govor akademika Zvonka Kusića koji je o Smičiklasu govorio iz perspektive Hrvatske akademije. „HAZU je jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana kojoj je cilj promicanje najviših vrijednosti nacije, a protiv svih podjela te čuvanje nacionalnog identiteta. Rijetko tko simbolizira sve ove ciljeve kao Tadija Smičiklas. Kao predsjednik Akademije pokazao se ne samo kao znanstvenik, nego i kao dobar diplomat i uvrstio među najveće Akademijine predsjednike. Govorio je da Akademija ne može politizirati jer ima previše posla u znanosti i time je anticipirao današnju ulogu HAZU koja se ne bavi dnevnom politikom“, kazao je akademik Kusić. Dodao je da je Smičiklas izabran u Akademiju s 40 godina i bio njen član 31 godinu. Osim što joj je 14 godina bio na čelu, od 1893. do 1900. bio je tajnik Filologičko-historičkog razreda. „Tadija Smičiklas bio je jedan od najvećih Hrvata uopće i vi Žumberčani možete biti ponosni na njega“, zaključio je akademik Kusić. Na svečanoj akademiji govorio je i potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić koji je podsjetio na Smičiklasove zasluge za promjenu imena Matice ilirske u Maticu hrvatsku 1874., kao i na ulogu koju je imao kao predsjednik Matice u vrijeme njenog procvata kad se otvaraju brojne čitaonice o Hrvatskoj. Smičiklas je napisao i knjigu o povijesti Matice hrvatske. Rektor Aleksa Bjeliš podsjetio je na Smičiklasa kao rektora, a istaknuo je i da je 1913. bio izabran za prvog počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu. Bjeliš je podsjetio i na druge istaknute Žumberčane koji su djelovali i djeluju na zagrebačkom Sveučilištu. „Zagrebačko sveučilište su svi hrvatski zavičaji, a svi zavičaji su hrvatski sveučilišni zavičaji“, rekao je Bjeliš.
 
Zaključni govor održao je žumberački biskupski vikar protojerej stavrofor Mile Vranešić, jedan od zaštitnih znakova Žumberka, koji je govoreći o Smičiklasu kazao da su male sredine te koje oplemenjuju velike gradove jer iz malih mjesta dolaze veliki talenti. „Ante Starčević je politički otac domovine, a Tadija Smičiklas je znanstveni otac domovine jer je svojim Diplomatičkim zbornikom dokazao da Hrvati imaju pravo na svoju državu“, rekao je Vranešić, podsjetivši i na druge žumberačke velikane poput Jovana Hranilovića i Marka Vukasovića, autora pjesme Kraj kapele svete Ane kojem je ove godine stota godišnjica rođenja i 70. od tragične smrti. Vranešić je poručio da Žumberčani svoje velikane ne smiju „fosilizirati“ i da proslave njihovih godišnjica ne smiju biti same sebi svrha. „Moramo stvoriti jedan pozitivan naboj i prenositi ga s koljena na koljeno. Uskočki prkosni duh i dalje živi, a naši veliki ljudi neka nam budu inspiracija“, kazao je Vranešić.  
 
Svečani dio programa završen je neslužbenom žumberačkom himnom Divan je Žumberak kraj autora Marka Radelje i Dragutina Krčelića, koju je uz sastav Žaki band pjevala gotovo cijela dvorana, mnogi i sa suzama u očima. Druženje domaćina, gostiju i uzvanika zatim se nastavilo uz prigodan domjenak. Obilježavanje stote godišnjice Smičiklasove smrti u potpunosti je ispunilo očekivanja organizatora jer bila je to prilika ne toliko za nostalgično podsjećanje na prošlost, nego prije svega za okupljanje i druženje Žumberčana koji su dokazali da itekako drže do svog identiteta čiji sastavni dio su i velikani poput Tadije Smičiklasa.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Subota, 24/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2146 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević