Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Činidbe zločina – fojbe – otežavalo je pravednu odluku da se otuđene teritorije vrati matičnoj zemlji Hrvatskoj

 
 
Na sebi svojstven način nedavno se gospodin Zoran Milanović, osobno i kao institucija, usudio javno izjaviti da se bez partizanske borbe ne bi ostvarilo priključenje otuđenih prostorno hrvatskih dijelova (Istre, dijela Dalmacije i Kvarnerskog primorja s otocima) Hrvatskoj.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/b/b2/Foibe1.jpg/300px-Foibe1.jpg
Partizanski zločini u Istri
 
Amoralna, nedovoljno istinita tvrdnja, zahtijeva javno priopćavanje prave potpune istinitosti. Da se u tome uspije potrebno je vrlo podrobno pisano izreći redoslijed djelovanja i cjelovitu argumentiranost institucijski međunarodno prihvatljivih pisanih uradaka dvaju autora primjerne meritornosti (recenzirani tekstovi napisani na gramatički i pravopisno ispravnom francuskom jeziku. Riječ je o djelima: knjizi „La Dalmatie et les problèmes de l'Adriatique“, čiji je autor Dr. Petar Digović, te dokumentima „La Haute Adriatique et les problèmes politiques actuels: Fiume, Istrie, Gorizia, Trieste, čiji su autori Dr. Petar Digović i Frano Goranić (sinonim Ive Mihovilović). U podastrtim dokumenitma bile su priložene i legitimne preslike (faksimili) protestnih pisama koje su hrvatski biskupi (ondašnji hrvatski nadbiskup Dr. Alojzije Stepinac i splitski biskup Dr. Kvirin Klement Bonefačić) uputili vršnim predstavnicima okupatorskih vojnih vlasti, zbog počinjenih zločina koje su njihove vojne postrojbe počinile nad nedužnim žiteljima. Osobno sam bio u prigodi izravno pročitati sadržaje na podastrtim preslikama.
 
Usputno je važno pripomenuti, da u vrijeme provedbe ofenzivne akcije Četvrte Armije jugoslavenske partizanske vojske pod vodstvom generala Petra Drapšina, Italiju se prestalo držati fašističkom državom, jer je Mussolini već bio poginuo akcijom Talijana, pa ju se već svrstavalo kao pripadnicu Zapadnog vojno-gospodarstvenog bloka. Samu odluku da se osvoji Trst treba ipak smatrati ispravnom, jer je Trst prije početka Prvoga svjetskog rata pripadao Austrijskom Carstvu. Osvajanje Trsta bilo je popraćeno golemim žrtvama, ali se već osvojena moralo prepustiti Britancima. To je u partizana izazvalo opravdano nezadovoljstvo, pa nije začuđujuće što su se u partizana pojavili i slučajevi devijantnih reakcija, čak i činidbe zločina (fojbe), a to je otežavalo pravednu odluku da se otuđene teritorije vrati matičnoj zemlji, dakle Hrvatskoj. Nakon što se u tome, zahvaljujući pisanim dokazima hrvatskih biskupa, ipak uspjelo, partizansko upravljanje pogodovalo je kontaminaciji istarskog i kvarnerskog žiteljstva doselidbom manje srodnih pripadnika.
 
Naime, istarski Hrvati i istarski Talijani su srodnici, jer su se događala prezimenske promjene hrvatskih u talijanska prezimena pri nasilnom potalijančivanju Hrvata, a u manjoj mjeri i rjeđe, pohrvaćivanju potalijančenih prezimena u hrvatska, pa pojavi Istrana koji su se ponovno osjećali Hrvatima, ili su se tako deklarirali. Dobro se zna da je Pula bila glavna austrijska ratna luka, i da je austrijska mornarica bila sastavljena od pripadnika različitih naroda u Austrijskom Carstvu, pri čemu su većinski bili pripadnici hrvatskog naroda s kojima su vrsni admirali pobjeđivali talijansku flotu, čak i tada kad su raspolagali slabijim oružjem od onog s kakvim je raspolagala talijanska flota.
 
Posebna sklonost prema Istri i Istranima pobuđena je u mene već u doba kad bijah gimnazijalac, a kroz čitanje i proučavanje djela slavnog hrvatskog književnika Vladimira Nazora. Ta djela su me napose dojmila, jer sam procijenio da postoji niz sličnosti između životnih uvjeta u mojem Lovreću i onih kakvima su izloženi Istrani. Pri kraju mojeg studija Kemijskog inženjarstva na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pružila mi se prigoda izravnog boravka u Istri, poradi obavljanja studentske prakse u kontrolno- istraživačkim laboratorijima rudnika „Raša“, ali i poradi upoznavanja uvjeta rada pri različitim dubinskim razinama samog rudnika.

 

Praksom sam stekao mnoga znanja i životna iskustva. Naporan bijaše život rudara, pa sam bio u prigodama čuti psovke na talijanskom, hrvatskom i bosanskim dijalektima hrvatskog jezika. No, najljepši dio svakodnevnih popodneva, mi praktikanti bi provodili uživajući blagodati koje pruža Rabac prekrasnom obalom i tada čistim morem. Pružala nam se prigoda upoznavanja i druženja s lijepim djevojkama, a svaka je znala govoriti i hrvatski i talijanski. Površnije smo upoznali i obližnja druga rudarska mjesta, razmišljali čak o pješačenju cestom do Pule. Zbog nesnosne podnevne vrućine odustali smo od namjere već pri polasku.
 
Nakon što sam se zaposlio i zasnovao obitelj, posjećivao sam istarska mjesta nekoliko puta turistički, ali kasnije i poslovno kao član Upravnog vijeća Instituta „Rugjer Bošković“. Zato simpatije prema Istri i njezinu gospodarstvenu napretku i dalje traju. Razumijem i oprez Istrana povezan s rješenjima energijskih problema. No, nek svakako sačuvaju tradiciju pogodovanja uzgoja baškarina. Potomcima partizana pak preporuka da se pokaju zbog grijeha očeva, poglavito onog povezana s poratnim mučkim ubojstvom svećenika Miroslava Bulešića, 1947. godine.
 

Prof. dr. sc. Marijan Bošnjak, dipl. kem. ing.

Petak, 27/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 4270 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević