Get Adobe Flash player
Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

Komunizam uopće nije pao s padom Berlinskog zida - samo se prebacio u...

Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

Čak je 883.042 birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj,...

Kako se dijele

Kako se dijele "ustaške" kune

Na telefonskoj sjednici Srbima dodijeljeno 12 milijuna...

Izdaje naše predizborne

Izdaje naše predizborne

Svaka nova politička garnitura zaposli oko 20.000...

Zločinački karakter propale ideologije

Zločinački karakter propale ideologije

Vinko Puljić: Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i...

  • Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

    Deustašizacija je magla za dekroatizaciju

    četvrtak, 21. svibnja 2020. 17:14
  • Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

    Protuzakoniti Zakon o izboru zastupnika

    srijeda, 20. svibnja 2020. 12:24
  • Kako se dijele

    Kako se dijele "ustaške" kune

    srijeda, 20. svibnja 2020. 19:41
  • Izdaje naše predizborne

    Izdaje naše predizborne

    utorak, 19. svibnja 2020. 13:24
  • Zločinački karakter propale ideologije

    Zločinački karakter propale ideologije

    utorak, 19. svibnja 2020. 13:20

Dan molitve i sjećanja na žrtve komunizma na groblju Dobrava u Tezenskoj šumi

 
 
U organizaciji Hrvatske katoličke misije Blaženi Alojzije Stepinac iz Maribora i ove smo se godine na Misijsku nedjelju, 23. listopada, spomenuli žrtava komunizma. Komemoracija je priređena na Dan molitve i sjećanja na mariborskom groblju Dobrava, u blizini šume Tezno gdje je nakon Drugog svjetskog rata 1945. poubijano od strane partizansko-komunističke vojske i vlasti više desetina tisuća civila i vojnika među kojima je bilo najviše pripadnika hrvatskog naroda.
U ime organizatora, uoči mise zadušnice, prisutne je pozdravio vlč. dr. sc. Ivan Dodlek koji je naglasio da je dolazak varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka svojevrsni pastirski pohod budući da Varaždinska biskupija vodi brigu za Hrvatsku katoličku misiju bl. Alojzije Stepinac u Mariboru. Dan molitve je spomendan na sve nevine žrtve koje su izgubile svoj život nakon Drugog svjetskog rata na području Maribora i okolice, a koji je 1999. započeo voditelj HKM Maribor p. Valentin Miklobušec u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom. Pozdravio je i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, te sve ostale predstavnike državnih vlasti iz Republike Hrvatske u Republici Sloveniji, predstavnike udruga iz Hrvatske i Slovenije, kao i članove Misije, te zbor varaždinske katedrale Chorus liturgicus, kojim je ravnao mo. Višeslav Jaklin.

Biskup Mrzljak je na početku misnog slavlja naglasio da je nedjelja najstariji kršćanski blagdan kojim se već skoro dvije tisuće godine kršćani okupljaju oko Isusa živoga, uskrsnuloga. No, današnja nedjelja je već nekoliko godina na poseban način značajna za ovu našu katoličku misiju u Mariboru koja nas okuplja na ovome groblju, na molitvu. Zašto ovdje? Ovo je vjerojatno jedno od najvećih grobišta hrvatskog naroda. Na jednome mjestu. Ovdje su iskopane mnoge kosti kada se gradila ova auto-cesta kojom smo i sami došli. No, puno toga je još u ovim šumama neistraženo i neiskopano, rekao je biskup dodavši da je sveta misa uvijek susret nas koji smo ovdje na zemlji i onih koji su otišli prije nas. Želimo ih se sjetiti u svojim molitvama. Njihova imena nama su nepoznata, ali Bogu ne. Bogu su poznata. On zna za njih. Mi ih želimo danas na poseban način preporučiti Božjoj dobroti, a isto tako i mi sami želimo moliti za njih i na neki način biti u mislima s njima, ne samo njihovim zemnim ostacima kao nečime što propada, nego kao živima koji žive u Bogu. I zato je ova nedjeljna sveta misa posebna. Ovdje, ali isto tako i onaj čin kojim ćemo kasnije zajedno s drugima moliti i njih se sjećati, a posebno ove godine kada se događaju iskapanja na Hudoj Jami i kada se njihove kosti prenose upravo na ovo groblje. Sigurno da će to groblje tada biti još više mjesto gdje ćemo onda još više odati svoje poštovanje, svoje pijetete, i isto tako i svoje molitve za sve one za koje zapravo ne znamo gdje su ali vjerujemo, kao kršćani da uvijek žive u Bogu. Molimo na početku dobroga Boga da bude milosrdan s nama, da ne gleda naše grijehe nego našu vjeru, istaknuo je biskup.
 
S biskupom Mrzljakom suslavili su preč. dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve, fra Marko Prpa, profesor, delegat HIP-e za Sloveniju i voditelj HKM Ljubljana, član Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij vlč. mr  sc. Anđelko Košćak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, voditelji misije vlč. dr. sc. Ivan Dodlek i vlč. dr. sc. Krunoslav Novak, vlč. Milenko Majić, vojni  kapelan u Sunji, preč. Mirko Horvatić, ravnatelj Svećeničkog doma u Varaždinu, te vlč. Nikola Tomašević, tajnik varaždinskog biskupa.

U homiliji se biskup Mrzljak osvrnuo na život sv. Pavla kojem je kao rimskom građaninu odsječena glava. Pavao, svjestan da je njegov život pri kraju, piše Timoteju:Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sačuvao. Nastojao je sažeti u kratkoj rečenici što je on to sve u životu učinio i kako je zadovoljan sa svime onime što je činio i sada se predaje onome u kojega je vjerovao i kojeg je navješćivao. Ovdje sigurno možemo napraviti usporedbu i pitati se s kakvim su mislima mnogi naši umirali onda kada su bili svjesni da je život gotov, da je ovozemaljski život pri kraju. Vidjeli su svu nepravdu, sve ono nasilje, svu onu mržnju i znali su da idu kraju zemaljskog života. Što se sve odvijalo u njihovim glavama? Na žalost, to nećemo ovdje na zemlji saznati, to ćemo vidjeti u vječnosti. Vjerujem da su u mnogima od njih upravo oni korijeni kršćanske vjere i da su itekako mogli reći gotovo kao i sveti Pavao. Onda su oni rekli: Nastojali smo živjeti onako kako su nas učili naši roditelji, onako kako su živjeli moji preci, u duhu kršćanske vjere. Sigurno je tu bilo tjeskobe, ne znamo kako je to bilo umirati u Hudoj jami ili negdje drugdje. Stajati nad rovom i čekati da te pogodi metak ili možda pasti polumrtav, poluživ u jamu i ondje umirati. Što se to događalo u njihovim glavama? To možemo samo nagađati, možemo pretpostavljati, ali vjerujem da je u mnogima od njih itekako bila molitva. Iako teško, teško je umirati, ali vjerujem da je vjera bila pomoć da mogu prijeći iz ovog bremenitog života u vječni život, istaknuo je biskup u homiliji.

Skladnim pjevanjem misno slavlje uzveličao je zbor varaždinske katedrale Chorus liturgicus, koji je na kraju otpjevao pjesmu Zdravo djevo, autora svećenika fra Petra Perice koji je mučeničkom smrću život završio na otočiću Daksa kod Dubrovnika po ulasku partizanske vojske u grad Dubrovnik 1944. godine.
 
Nakon misnog slavlja prigodnim govorom okupljenima su se obratili prof. dr. sc. Šime Ivanjko, počasni konzul Republike Hrvatske u Mariboru i dr. sc. Andrej Fištravec, gradonačelnik Maribora. U svom emotivnom i dirljivom govoru mariborski nadbiskup mons. Alojzij Cvikl izrazio je želju da se u spomen na mučenike na tom mjestu zajednički izgradi barem kapela, a podršku toj ideji dao je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Program je nastavljen međureligijskom molitvom koju je započela u ime Evangeličke crkve Augsburške vjeroispovijesti, duhovnica Violeta Vladimira Mesarič Jazbinšek, a potom su nastavili biskupi mons. Mrzljak i mons. Cvikl koji su na kraju tog dijela okupljenim vjernicima podijelili blagoslov.

Uslijedila je procesija prema kosturnici gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Uz vjernike okupljene oko Hrvatske katoličke misije bl. Alojzije Stepinac iz Maribora ovogodišnjem spomenu na nevine žrtve komunizma stradale u okolici Maribora po završetku Drugog svjetskog rata bili su prisutni predstavnici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, ministar Tomo Medved i tajnik kabineta Ivan Anton Žlimen, gradonačelnik Maribora dr. sc. Andrej Fištravec, izaslanica veleposlanice RH u Sloveniji Romana Franulović-Bušić, počasni konzul RH u Mariboru prof. dr. sc. Šime Ivanjko, te članovi udruga: Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin, Udruga Macelj 1945., Udruga Hrvatski križni put, članovi udruge Hrvatski domobran iz Duge Rese i Zaprešića, predstavnici Počasnog bleiburškog voda te članovi Hrvatskog kulturnog društva Maribor,  i ostali vjernici.
 

Franjo Talan

Anketa

Oleg Butković veli kako ukidanje plaćanja cestarine na Krčkom mostu nije predizborni trik. Vjerujete li mu?

Ponedjeljak, 25/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1114 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević