Get Adobe Flash player
Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

SDP-ov čelnik loše govori hrvatskim standardnim...

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

Države imaju obvezu poštovati pravo na priziv savjesti svakoga...

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

Pravo na priziv savjesti zadnja je crta obrane...

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

Podržavajući navijačke udruge, kao supkulturu, podržao je izljev najnižih...

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

Ništa od Radne skupine za decentralizaciju i regionalni preustroj...

  • Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

    četvrtak, 21. lipnja 2018. 08:09
  • Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    Izjava Komisije Iustitia et pax HBK

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:10
  • Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    Plenković u izjavi može naći poruku i za sebe

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:05
  • Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    Dražen Lalić - sociolog ili ostrašćeni navijač

    srijeda, 20. lipnja 2018. 11:01
  • Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica

    nedjelja, 17. lipnja 2018. 09:36

Ne želimo delicije sa Zapada koje dezintegriraju društvo, naciju i državu

 
 
Krajem tjedna našao sam se na Kupresu i Šujici, planinskim mjestima poviše ogromnih kraških polja Duvanjskog i Livanjskog, prahrvatskih krajeva u današnjoj BiH. Onome što bi bilo središnja Hrvatska da nismo bili izloženi agresiji moćnog Osmanskoga Carstva. O optimizmu, zajedništvu, zdravoj psihi, skromnosti, pristojnosti, vjeri pišem; onom što smo sa pojavom turizma mi na jugu izgubili, a još se lijepo vidjelo na dokumentarnom filmu (youtube) Konavle 1954. Otac mojeg prijatelja, osamdesetgodišnjak po mećavi i ledu na minus deset je u 19 sati došao u crkvu na duhovnu obnovu i predavanje fra Vatroslava, da bi sutradan ujutro otputovao u Austriju. Sa šestero djece i pedesetak unučadi on i supruga su zadovoljni; ta loza je naselila Kaštela, Dubrovnik, Zagreb, Beč.
http://scontent.cdninstagram.com/t51.2885-15/e35/13643518_904991109628386_1522725059_n.jpg?ig_cache_key=MTMwNTA2MjU3MDM1MzExMzMxOA%3D%3D.2
Šujica
 
Šujičani pak su najviše u Zagrebu, pa Austriji, Njemačkoj, Australiji, Dalmaciji, Kanadi. Prvi naraštaji su birali praktična zanimanja, od obrtnika, medicinskih sestara, građevinara, veterinara do liječnika. Nažalost kod mladih se pojavljuju iste tendencije kao i u EU-u i u hrvatskim gradovima, tako da taj dosad uvijek živi izvor hrvatskog naroda pomalo presušuje i mi ćemo morati na pametan način uvoziti radnu snagu, a trebat će nam od građevinskih radnika do medicinskog osoblja; činovnika i glasnogovornika nam trenutno ne nedostaje. Biblijski oskudan život na prostranim i bujnim bosanskim pašnjacima, uz bogatstvo šuma i divljači davao je zdrave Spartance. Posno planinsko tlo moglo je uz pokoju šljivu i orah, nešto krumpira i kukuruza ponuditi ribe i rakove rijeke Šuice i manjih rječica. U takvom okruženju život je bio patrijarhalan i jednostavan, možda su stranu vlast doživljavali kao Izraelci Rimljane i Perzijance, a pravoslavne Srbe i naše bosanske muslimane Bošnjake kao Samarijance (nisu nažalost jedni drugima bili samarićani), rivale koji su šurovali sa protuhrvatskim vlastima.
 
Čovjek koji dobije sve na pladnju postaje mekan, malodušan, obijesan; onaj koji s mukom stječe to i cijeni i bori se za svoje mjesto pod suncem. Preskočimo sad mode i bombone, mobitele i videoigre, Weltschmerz i socijalnu inteligenciju i napravimo jedan odmak u životinjski svijet. U jednom pokusu su tuljani imali ugodan bazen i dobru hranu;u drugom bazeni su njihovi bliski srodnici morali naporno trenirati, svladavati prepreke i zadatke da bi zaslužili hranu. Životinje u zahtijevnom okolišu drugog bazena su bile zdravije, jače, veće i neuroni su bili brojniji i više isprepleteni. Naravno da ne želim miješati kruške i jabuke, Grad može razviti jaku kulturu i tehnologiju, visoko školstvo, trgovinu. Sjajna knjiga Lewisa Mumforda "Grad u historiji" pokazuje razvoj grada od neolita, antike do megapolisa kojega autor zove nekropolis. Grad je poput Atene, Rima, Kyota, Pariza, Beijinga, Jeruzalema, Konstantinopolisa (Istanbula), Bagdada, mogao zračiti u vanjski prostor vjeru, kulturu, znanost, higijenu, pravnu državu, sustav!
 
U socijalizmu su seoske mase preplavile gradove (Slovenija je izuzetak), tko je želio biti partijaš mogao je napredovati. Razdoblje konjunkture (i otimačine) je prošlo i već osamdesetih smo bili kao ribe na suhom, unatoč gastarbajterima i turizmu, te zatvorenom unutarnjem tržištu i nesvrstanim partnerima. Grad nije filtrirao i brusio da bi stvorio Teslu, Meštrovića, Šimića; grad je postao veliko selo, a selo je nestalo. Ljudi u planinskim mjestima se raduju prolaznicima i lijepo javljaju, u megapolisima vi možete biti opljačkani ili umirati na ulici da se nitko ne pomakne. Neka mjera koja je idealna za grad jest do 50.000 stanovnika, najviše 150.000. Današnji gradovi sve više nalikuju na geto, od problema sa otpadom, energijom, hranom, poslom (tehnologija i odlazak tvornica u Aziju oduzimaju posao masama).
 
Uz razvoj cestovne, vodovodne, internetske mreže ne vidim razloga za odumiranej tzv. provincija. Opet Azijci uspijevaju preživjeti tisućljećima uz vrlo gustu naseljenost. Tko grad smatra kao Izraelci Sodomom i Gomorom  (ili građane sibaritima) taj zaboravlja usporediti gospodu Glembayeve sa seljakom Staljinom (ili nekim drugim Josipom), malograđaninom Hitlerom itd. I čovjek rođen na selu može biti prepreden, socijalno oštrouman, vrlo finih manira; sjetimo se samo Šuičanina liječnika Ivića Pašalića ili Dugobabljanina Iva Sanadera koji je imao prinčevsko držanje. Dakle izgubili smo red, poštenje, skromnost, moralnost, zdravlje, čovjekoljublje a da istodobno viši oblik kulture nismo izgradili. To je rezultat našeg bespuća od 1918. godine do danas. O tome bi neki realni kurikul imao voditi računa. Ako ne želimo biti nacija gastarbajtera, rentijera, činovnika, ugostitelja, umirovljenika i socijalnih slučajeva. Ako ne želimo delicije sa Zapada koje dezintegriraju društvo, naciju i državu, a gdje se diče nenormalnim i protuprirodnim pojavama koje su uvijek nepogrješivi pokazatelj raspada i odumiranja. Tako je mislio i Ibn Haldun, praotac sociologije u XIV. stoljeću.
 

Teo Trostmann

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Petak, 22/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 998 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević