Get Adobe Flash player
Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

Prepisati riječi iz pjesme Ekaterine Velike može samo neznalica i(li)...

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

Gospođo profesorice, ispričajte se svojim đacima, ako ne nikome...

Karmine na Pantovčaku

Karmine na Pantovčaku

Lisičina karikaturalna izvedba Lijepe...

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

Hrvatska ima pravnu osnovu za zakonsku zabranu svih komunističkih simbola...

Ekaterina Velika u

Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

Inauguracija protekla bez mentorâ     Kako je...

  • Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    Na priredbi inauguracije gafova k'o u priči

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:43
  • Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    Himna svira, a ona na tipka po mobitelu…

    četvrtak, 20. veljače 2020. 09:40
  • Karmine na Pantovčaku

    Karmine na Pantovčaku

    četvrtak, 20. veljače 2020. 10:02
  • Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    Nevjerodostojni SABA-ovci protiv odluka EU-a

    srijeda, 19. veljače 2020. 12:30
  • Ekaterina Velika u

    Ekaterina Velika u "Vili Zagorje"

    četvrtak, 20. veljače 2020. 15:38

Danu državnosti treba pristupiti mudrije i dati mu prizvuk solidarnosti

 
 
Na sjednici Hrvatskog sabora 14. studenog po hitnom postupku izglasan je novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj kojim će se Dan državnosti ponovno obilježavati 30. svibnja, umjesto 25. lipnja koji je postao spomendan Dan neovisnosti. Saborski odbor za ratne veterane predložio je pa povukao amandman (franc. amendement: ispravak, dopuna) da Dan antifašističke borbe postane spomendan i da kao takav ne bude više neradni dan. Vlada je na sjednici u prijedlog uvrstila i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji bi se obilježavao 18. studenog, dok bi dosadašnji blagdan Dan neovisnosti postao spomendan Hrvatskog sabora.
https://es.vector.me/files/images/1/8/182344/digital_clock_5_30_clip_art.jpg
Osim višemjesečne rasprave oko vraćanja Dana državnosti na 30. svibnja, izazvani su prijepori i oko Dana antifašističke borbe. Desnica je složna, treba vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti, ljevica poziva da se ne dira Dan neovisnosti. Prateći raspravu i prijepore, kao jedan od osnivača stranke Hrvatski suverenisti smatram potrebnim javnosti u odvojenom mišljenju iznijeti i neke svoje prijedloge.Republika Hrvatska pristupila je Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 30. 11. 2000. godine, iako svoje zakonodavstvo nije u potpunosti prilagodila oštroj međunarodnoj tržišnoj utakmici. Npr.: Ruska Federacija, Savezna Republika Njemačka, Sjedinjene Američke Države imaju 9 neradnih dana. Stoga bih predložio da se smanji broj neradnih dana, npr.:
- spajanjem Praznika rada i Dana antifašističke borbe,
- zadržavanjem zajedničkog Dana državnosti sa Republikom Slovenijom,
- zadržavanjem samo dio naziva Dan hrvatskih branitelja i domovinske zahvalnosti,
- Dan neovisnosti zamijeniti Danom samostalnosti i jedinstva.
 
Prvo bih istaknuo da se na popisu država koje proslavljaju Praznik rada ne nalaze Sjedinjene Američke Države gdje "priča" počinje, već Amerikanci obilježavaju sličan praznik Dan rada (eng. Labor Day) 3. rujna (u Australiji 11. ožujka), jer su oni koji žele slaviti Dan rada nasuprot onih koji žele slaviti socijalistički/komunistički Praznik rada.
Povodom zaposjedanja sjedišta radničkog odbora u Trstu od strane fašista 1921., kojeg su zapalili i napali predstavnike sindikata rudnika Raše, dolazi do općeg štrajka oko dvije tisuće rudara koji organiziraju vlast, naoružane postrojbe kao zaštitu od fašista, te rukovode proizvodnjom rudnika uz potporu dijela seljaka zemljoradnika. Ovaj ustanak rudara u Istri smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom.
22. lipnja 1941. Njemačka je napala dotad prijateljski SSSR u sklopu operacije Barbarossa.
Umjesto ideoloških Praznika rada i Dana antifašističke borbe predlažem Dan radnika i antifašista 2. veljače, slaveći ljudsko dostojanstvo. Hrvatska je imala, između ostalog, domoljubni antifašistički otpor koji treba afirmirati.
 
Danu državnosti treba pristupiti mudrije i dati mu prizvuk solidarnosti. Solidarnost se protivi pojmu moći i dominacije jednih nad drugima. Hrvati i Slovenci zajednički su napustili Austro-Ugarsku, Jugoslaviju, i imamo više onoga što nas spaja nego razdvaja. "Koliko god bile velike suprotnosti među ljudima, one su u stvari ipak nešto sporedno. Ono što nas dijeli, u usporedbi s onim što nas združuje, bezgranično je sitno". Zajedničkom proslavom Dana državnosti mogli bi jačati savezništvo između dva naroda. Uobičajeni susret hrvatskih i slovenskih katolika je najvidljiviji znak susjedskog zajedništva. Na susretu hrvatskih i slovenskih katolika mariborski nadbiskup Alojz Cvikl je istaknuo: „Nas Slovence i Hrvate, uz zajedničke slavenske korijene, povezuje i ista kršćanska, katolička vjera. Zbog toga možemo opravdano reći da pripadamo dvama ne samo susjednim, nego i dvama bratskim narodima. Unatoč tome, doživljavamo kako naši susjedski i bratski odnos urušavaju drugi (politički) interesi kada dolaze previše do izražaja. (…)Koliko puta mi kršćani živimo bez ljubavi, bez poštovanja drugoga. Koliko puta rušimo mostove prijateljstva, umjesto da ih gradimo. Živimo međusobno kao stranci i ne poznajemo se; premda smo nekima susjedi ili smo nekoliko desetljeća živjeli zajedno. (…)Prihvatimo tu Božju ljubav i nastojmo graditi mostove među sobom – mostove prijateljstva, žive vjere, međusobnog poštovanja, prave ljubavi koja ima svoj izvor u Bogu.“ Osim važnosti izgradnje dobrosusjedskih odnosa između dvije države i dva naroda naglašavam, desetljeće ranije, 25.lipnja 1981. međugorska djeca su poslije molitve počela razgovarati s Gospom.
 
Izostavljanje iz naziva Dan pobjede:
- opravdali bi što 9. svibnja nije praznik,
- umanjili mogućnost Srbima Krajišnicima izigravanja žrtve pobjede.
Ratne traume jednako subjektivno osjećaju i poraženi i pobjednici.
5. kolovoza 1995. godine Hrvatska vojska je oslobodila kraljevski grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. 20 godina ranije "1975. godine započela je Godina Velikoga zavjeta i tada su se u Solinu okupila biskupijska hodočašća iz svih biskupija Crkve u Hrvata s ciljem obnove cjelokupnog kršćanskog života Hrvata, da se ojača vjernost Crkvi i Apostolskoj Stolici, utvrdi pradjedovska vjera i obnovi katolički život, kako bi izmolili plodnu budućnost Crkvi u Hrvata i cijelom hrvatskom narodu. Zavjetni simbol i jubilarni spomen Godine Velikoga zavjeta je pralik Gospe Velikoga zavjeta - najstariji poznati Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti iz crkve kralja Zvonimira u Biskupiji kod Knina iz XI. stoljeća. Prema tome liku izliven je u zlatu i srebru lik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kao zavjetni dar svega hrvatskog naroda i svih naših vjernika (prinosom svih Hrvata katolika iz cijeloga svijeta)."
 
Godine 2019. navršilo se 40 godina proslave blagdana Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta. "Ovaj zlatno-srebrni Gospin lik blagoslovio je papa Ivan Pavao II. na svehrvatskom jubilarnom hodočašću u Rimu, 30. travnja 1979. U tom liku Gospe Velikoga zavjeta je simbolizirana sva naša zavjetna godina, taj lik postao je i ostaje novom svetinjom, u kojoj je sjedinjena sva naša prošlost." Za sve naše pobjede u povijesti prvo zahvalimo Bogu, po zagovoru Gospe od pobjede. "Došli smo na svoje izvore (Solin). Ovdje su naše kršćanske uspomene i svjedočanstva naše povijesti. Vjera nas ovdje izravno obvezuje, da u kršćanskoj ljubavi i zajedništvu ostvarujemo svoj poziv i stvaramo bolju budućnost. Ali naša vjera ne smije biti samo običaj, ona mora biti naš svagdanji život. Ne smijemo se samo pozivati na vjeru, po vjeri treba živjeti. Vjera nas obvezuje. (25. 7. 1976. biskup PAVAO ŽANIĆ)"
 
Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice ima svoju daleku prošlost, a vezuje se uz turska osvajanja u 16. st. Kako je, naime, prodor Osmanlija u Europu u to vrijeme bio vrlo snažan, papa Pio V. 1569. godine pozvao je sav kršćanski svijet na molitvu krunice, kako bi se po utjecanju Majci Božjoj i njezinu zagovoru obranilo kršćanstvo od islamskog utjecaja. Sveta liga se zajedničkom pomorskom flotom (u bitci je sudjelovalo 8 galija Hrvata), suprotstavila Turcima kod mjesta Lepanta, na sjevernoj obali ulaza u Korintski zaljev. Ta je pobjeda označavala kraj osmanlijske pomorske prevlasti na Sredozemlju. “U zahvalu za tu pobjedu, papa Pio V. je 7. listopada proglasio blagdanom Gospe od pobjede. Nešto poslije 1573. godine papa Grgur XIII. želi još više istaknuti značenje pobjede po moljenju krunice i Gospinu zaštitu, pa mijenja naziv blagdana u blagdan Svete Krunice, dok će papa Pavao VI. 1969. godine i taj naziv promijeniti u blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice, a koji se u narodu naziva Gospa od Krunice, Gospa od Ružarija, Gospa Ružarica ili Kraljica Svete Krunice.” Po uzoru na pape Grgura XIII. i Pavla VI. trebamo istaknuti značenje pobjede po moljenju krunice i Gospinu zagovoru, zahvalnom proslavom blagdana Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.
 
Spajanjem Praznika rada i Dana antifašističke borbe, ako se ne bi smanjivao broj neradnih dana, ostaje mogućnost uvođenja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i sjećanja na žrtvu Vukovara i Šabrnje, kao blagdana.
Danom samostalnosti i jedinstva obilježili bi 15. siječnja:
- kada je međunarodno priznata Republika Hrvatska (1992.),
- kada je mirno reintegrirano hrvatsko Podunavlje (1998.).
Dan jedinstva imaju: Turska (Dan demokracije i nacionalnog jedinstva), Jemen, Ruska Federacija, Njemačka (Dan njemačkog jedinstva), Slovenija (Dan samostalnosti i jedinstva) dopunila jedinstvom 2005. Taj dan bi nam pružio mogućnost slaviti zajedništvo različitih kultura. Zajednički identitet moramo izgrađivati provodeći politiku kao što je konstitucionalizam, vladavina prava i jednakost ljudi. Također država ima pravo uskratiti državljanstvo onima koji osporavaju samostalnost. Ako se slave i obilježavaju vojne oslobodilačke akcije s mnoštvom poginulih i ranjenih na obje strane, koja je logika da se ne slavi oslobođenje Podunavlja. Pobjeda razumom nije lošija od pobjede oružjem, dapače.
Ovim izmjenama i dopunama Zakona imali bi 5 državna praznika čije središnje proslave možemo decentralizirali:
- Dan radnika i antifašista u Istri (Labin/Raša),
- naizmjenično zajednički Dan državnosti (Zagreb/Ljubljana),
- Dan hrvatskih branitelja i domovinske zahvalnosti u Dalmaciji (Knin),
- Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Šabrnje,
- Dan samostalnosti i jedinstva u Slavoniji (Osijek/Erdut).
Na blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije u hramu.
 

Andrija Mihaljević

Anketa

Andrej Plenković je zabranio izvođenje pjesama Marka Perkovića Thompsona, hoće li zabraniti i maškare?

Srijeda, 26/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1008 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević