I Hrvatskoj prijeti Salomonovo prokletstvo

Nisam znao odakle sintagma Dužan kao Grčka. Sada znam i mislim da bi moglo biti zanimljivo to saznanje podijeliti s čitateljima ovog portala. Grčka nije danas dužna, ona je prezadužena. Nemojmo se smijati nesreći drugoga. Mi smo kao država devedesetih godina imali dug od koje tri milijarde eura. Sada smo dužni više od 46 milijardi i to bez kamata. Postoji još jedna česta sintagma, ništa novoga pod suncem. Na nju me je podsjetio moj glavni urednik u njemačkim časopisima GAK i RFP, dr. sc. Heinz Gupta. Inače i vlasnik istoimene nakladničke kuće. Rijetko obrazovana osoba.

Zašto volim svoga glavnog urednika? Postoje dva razloga. Prvi, dovoljno je otvoren prema novim idejama. Pa tako tiska moje nekonvencionalne tekstove. Drugo, mislim da nema boljeg pisca uvodnika u časopisima koji pokrivaju područje plastike i gume. Za mene on nije urednik ili glavni urednik, on je urednička osobnost. Urednika ima boljih ili lošijih. Neki od njih su vrhunski. Jedan od njih, moj je dobar prijatelj. Ali izvan uskih okvira područja koje pokriva, teško će mu se ušuljati neki nekonvencionalni tekst. Uredničke osobnosti poznaju izvrsno svoju struku, brinu o uspjehu časopisa. Među ostalim objavom nekonvencionalnih tekstova. Ali što je najvažnije, zauzimaju jasne stavove o mnogim problemima. Poput onog s grčkim dugom.

Što znače kratice GAK i RFP? GAK je skraćenica od Gummi, Fasern, Kunststoffe, a RFP od Rubber, Fibres, Plastics, dakle Guma, Vlakna, Plastika. Postoji i kinesko izdanje časopisa RFP.

Koji su to nekonvencionalni tekstovi koje je objavio moj urednik? Godine 2007. ukazali su Maja Rujnić-Sokele i autor na nedopustivo korištenje ljudske hrane za proizvodnju biogoriva 1. generacije. Članak Uzgojeni – plastika i gorivo (Polimeri 4/2007) dr. H. Gupta objavio je u nepromijenjenom obliku pod nazivom Landwirtschaftliche Produkte – Nahrung für Lebewesen oder Treibstoff für Maschinen? (GAK 11/2008.). I to kao uvodni članak. Ovih dana dobio sam poziv da napišem članak za časopis Textiles and Light Industrial Science and Technology, gdje se Uredništvo poziva na upravo na navedeni članak. Drugi tekst je još neobjavljen. Vjerujem da će biti objavljen krajem godine u oba časopisa, ali i u kineskom izdanju. Radi se o tekstu nove podjele materijala na polimere i nepolimere, umjesto na metale i nemetale. Poprilična promjena stoljetne paradigme. Odlika, jedna jedina slika prikazuje sve tvari i materijale.

Zašto volim svoga glavnog urednika?

Vratimo se na Grčku. Tekst Trojka ostaje do daljnjega, objavio je HRT 29. srpnja 2012. Dva izvatka iz teksta. »Politički vođe u Grčkoj dogovorili su većinu mjera štednje koje traže vjerovnici i sada se fokusiraju na smanjivanje mirovina i plaća (o. a. neki u Hrvatskoj uporno to ne žele razumjeti, pa prijete sudskim tužbama)… Stručnjaci međunarodnih institucija, Europske unije, Međunarodnoga monetarnog fonda i Europske središnje banke ostat će u Grčkoj sve dok se ne izradi vjerodostojan program reforma… Najveći grčki sindikat u privatnom sektoru… strahuje da će država zahvatiti u mirovine i zdravstvenu skrb.«

Odakle sintagma ništa novoga pod suncem i otkada se govori dužan kao Grčka? Ta misao potječe od kralja Salomona koji je tu misao napisao pred gotovo 3000 godina (Wikipedia). Svatko tko je završio školovanje zna važnost Grčke za razvoj materijalne i duhovne kulture. H. Gupta ukazao je na jednu manje poznatu činjenicu koju je on ocijenio užasnom, koliko puta se Grčka dijelila i ujedinjavala. »Kako je grčki narod proganjan, preseljavan i izrabljivan od Nijemaca, Engleza, Francuza, Talijana, Rusa i Turaka.« I pridodaje da su nekada o sudbinama drugih naroda odlučivale države (npr. kraljevi) a danas su to banke i menadžeri raznih fondova. Odatle i naslov teksta. A pitanje grčkih dugova povlači se već 180 godina.

Blažena Wikipedia. U njemačkom izdanju te sveznalice među ostalim piše. »…Kada se 1826. ustanovilo da je Grčka po tadašnji kriterijima prezadužena, moćne države su se dogovorile i 1832. osnovale novovjekovnu kraljevinu na čelu sa sinom bavarskog kralja Ludwiga I., princa Otta. Koji je postao grčkim kraljem Ottom I.« I tako se to sada samo ponavlja situacija. Sada ne dolaze više kraljevi iz Njemačke. Dolazi trojka, kojom je iz daljine upravlja kraljica. Zna se tko je ona.

Sto i osamdeset godina grčkog duga

Pouka iz ovog teksta je dvojaka. Postoje još vrlo obrazovani ljudi koji znaju izvrsno struku. Istina sve ih je manje, jer razne reforme školstva, a posebno sveučilište kojeg Bologna pretvara u školicu za prvostupnike, magistre i osobito doktore znanosti. Drugo, nije samo Grčka prezadužena. Mogao bi se i nama ukazati i to vrlo brzo MMF. Pa da vidimo kako će se osjećati neki sindikalisti koji su u ugovor s vladom upisali da sveučilišni nastavnici imaju pravo nabaviti naočale kao radno pomagalo. Koje nisu smjele koštati manje od 3.000 kuna.

Da, lijepo je zaključio H. Gupta. »Sve se to već jednom dogodilo.« Hrvati su već imali svoje i tuđe kraljeve. Je li bi to bio izlaz za sve zaduženiju državu?

Igor Čatić