Get Adobe Flash player
Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

U glinskoj pravoslavnoj crkvi 1941. nije ubijen niti jedan...

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

U Hrvatskoj na djelu opet stari udbaški i kosovski...

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

Plenković iskoristio pucanje da se totalitaristički obračuna s...

Predsjednik države je u pravu!

Predsjednik države je u pravu!

Ovo je vrijeme za zajedništvo,...

U Plenkoviću čuči - diktator

U Plenkoviću čuči - diktator

Šef jugoslavenskih terorista slobodno šeće...

  • Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    Pupovac i Teršelič vršljaju i lažu po Banovini

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:56
  • Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    Plenkoviću, a šest mjeseci moratorij na ovrhe?

    četvrtak, 22. listopada 2020. 12:15
  • I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    I točno je da imamo hrvatsko-četničku Vladu

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:44
  • Predsjednik države je u pravu!

    Predsjednik države je u pravu!

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:38
  • U Plenkoviću čuči - diktator

    U Plenkoviću čuči - diktator

    srijeda, 21. listopada 2020. 18:34

U tvojim Negoslavcima su ubijali, silovali…

 
 
Zastupnica u Hrvatskom saboru iz SDSS-a (Dragana Jeckov – SDSS – iz Negoslavaca - selo do Vukovara) danas priča o ustaškim ulicama diljem Republike Hrvatske. Za dotičnu bi upravo na današnji dan postavila nekoliko pitanja:
- kada će ista priznati i krenuti javno pričati o zločinima i zločincima iz svojeg sela koji su mučili, silovali i ubijali Hrvate i ostalo ne-srpsko stanovništvo?
 - kada će ista priznati i javno reći da su upravo u Negoslavcima bili logori ili takozvani "kućni pritvori" u kojima su se činili gore navedeni zločini i ispitivanja?
"Poštovana" zastupnice,
upravo na današnji dan 1991. godine moja obitelj i ja odvedeni smo iz našeg sela (Sotin) u vaše selo (Negoslavci) gdje smo dva dana ispitivani i mučeni. Gdje su moju majku silovali vaši sunarodnjaci. Vaš sunarodnjak je rekao tada da se mog tatu stavi na prvo mjesto za ubijanje! Upravo vaši mještani su odveli mog tatu na današnji dan i ubili ga. Njegove posmrtne ostatke do dana današnjeg nismo pronašli. A vaši sumještani jako dobro znaju istinu o tome. Kada ćete o tome pričati u Hrvatskom saboru? U vašem selu su mnogi ubijeni. Većinu i dalje tražimo.
https://portal.braniteljski-forum.com/upload/articles/449647.jpg
Kako vas nije sramota pričati o nazivima ulica u našoj domovini, a u isto vrijeme prešućivati zločine koje su činili vaši mještani i sunarodnjaci?! Jer i prešućivanje je isto zločin. A svi dobro znamo da Negoslavci nisu New York i da svi znate sve!!
"Poštovana" zastupnice, sramite li se kada se pogledate u ogledalo? Bojite li se Božjeg suda?
Ako do sada niste, mislim da je krajnje vrijeme da toga postanete svjesni. Svakog od nas čeka Božji sud i pravda.“
 

Sandra Rapčak, predsjednica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, https://www.facebook.com/sandra.rapcak

Znaju li i profesori postavljati glupa pitanja?

 
 
Ako se korona ne prenosi samo kapljičnom infekcijom nego i zrakom, treba li zabraniti disanje?
Anki bi se konačno moglo posrećiti da konačno, makar i zabunom, postane Bandić jer žudi usrećiti svoj Zagreb i iza sebe ostaviti nešto veliko.
Bolja i južina od Jugovine.
Bolje i abnormalni nego nenormalni.
Bolje je nogometaše gledati, nego političare slušati, makar bili ženskog roda i naroda.
https://s.france24.com/media/display/76da93f6-0078-11eb-b40f-005056bf87d6/w:1280/p:16x9/1ae847a13247f1bcc03cd20ec9d21ebc2824748b.webp
Blago tvrdoglavcima koji su otporni na virus.
Bog kao i čovjek odlučuje hoće li vam i zašto uslišiti molbu.
Djeca se vesele školi radi društva, ali ne učenja.
Dobro je imati kakvo dobro.
Hrvatski ne bi bio tako lijep da ga ne sređuju lektorice i kozmetičarke.
Ima i takvih koji se natječu za predsjenika SDP-a.
Imamo dobre zakone, koji ne važe za nepismene.
Infekciji virusom jedino se raduju lijenčine.
 
I u Podgorici (Titogradu) protestirali neki socijalistički patrioti.
Ja ju đabe ljubim kad ona kaže da joj to ne pomaže.
Jedino je sigurno to što je.
Je li poštenje isplativo?
Je li Dinamo nogometni klub ili trgovačka kuća.
Je li uprava staračkog doma za pandemije štićeniku zaštićenik?
Jezikoslovke nemaju vremena za hrvatski jer se bave zagrebačkim žargonom.
 
Kad ćemo konačno dočekati taj standardni anglo-hrvatski?
Kad ugledate curu s tamnim očalama na tjemenu znajte da iako nije lijepa, ali jest pametna.
Kad domoljubnim starcima otrgnu posljednje dane, je li kriv virus ili bešćutni domovladari?
Kako dokazati koliko je na zagrebačkom provodu  slobodnjačkih “ustaša” inficirano virusom, a koliko mržnjom?
 
Kako bi se ribari snašli na suhom, a zemljani po moru?
Kažu da nogometaši mogu zabiti i s klupe.
Lako je za konsenzus, problem je dogovor.
Mnogi vjeruju u Boga, ali ne vjeruju bogu.
 
Je li istina da Hrvatsku čine Zagreb i Dalmacija?
Je li Josipović agnostik ili velečasni?
Je li bolje imati lijepu ili slijepu?
Je li vrijeme turobno ili turbulentno?
 
Je li bio pametan kad je za njom ludovao?
Je li fer što mi je pun kufer?
Je li iskrenost vrlina?
Je li pobačaj izbačaj?
Je li skrbnik starcu prijatelj ili neprijatelj?
Je li pandemija šuga, kuga ili pošast?
Jesu li svi dijelovi Hrvatske ravnopravni?
Kakve veze ima Capak s Kićom?
Kakvo je veselje nokaut?
 
Koga obrću obrtnici?
Koliko ima vrsti ljubavi?
Mogu li izobraženi biti zatucani?
Mogu li osječki komarci uspijevati i drugdje?
Postoji li dobra glazba, a loša muzika?
Smije li se reći ili napisati koliko posto imamo poštenih i drugih?
Što učeniji - to pokvareniji. Logično?
Što sve znači klinac?
 
Tko služi misu kad župnik ima proljev?
Zašto su, navodno, samo policajci pošteni?
Zašto neki mole pred crkvom umjesto u crkvi?
Zašto su Slavonci zatucani, a Slavonke zatucanje?
Zašto ne može saznati, a može sazvati?
Zašto mladi ne bježe u zemlju Dembeliju?
Zašto se jezikoslovci ne brinu za seosku šatru kao za gradski sleng?
Znaju li i profesori postavljati glupa pitanja?
 

Martin Jakšić

Sve je puno opušaka cigareta i nikomu to ne smeta!

 
 
Godina 2020., po mnogočemu je iznimna. Među ostalim zbog brojnih napada, prvenstveno iz redova »izvana zelenih, iznutra crvenih«. Koji su poveli neviđenu hajku na plastiku u cjelini. Više nije dovoljan napad na jednokratnu plastiku. Sada se napada primjerice maske i medicinu u cijelosti. Poseban je problem što je pritom sve veći broj fake-news objava. No, razmotrit će i svojevrsno dogovorno rješavanje raznih zabrana određenih proizvoda između zainteresiranih i raznim nadnacionalnih organizacija. Primjer su opušci cigareta.
Novi Zagreb, kolovoz 2020., snimio: I. Čatić
 
Zašto je napisano fake-news? Taj naziv je prema Wikipediji označuje »neistinitu informaciju koju su predstavlja kao novost. Osnovni cilj je nanošenje štete osobi ili entitetu….« Istodobno sve je veći broj dvojbenih znanstvenih informacija koje je A. Mihajlović sažela u misao. »Osnovnim zadatkom znanstvenika postaje ukazivanje na rezultate lažne znanosti«. Slično je govorio nedavno ugledni znanstvenik M. Radman u emisiji Nedjeljom u 2, kada je izjavio.: »Žao mi je da živim u vremenu i prostoru gdje se “abdicira” od pameti«.
 
Opušci štete biljkama
 
Vrlo je znakovita priča s opušcima. Autor je zahvaljujući europarlamentarcima, početkom 2019. recenzirao primjedbe na EU-Direktivu 2019/904 o jednokratnim plastičnim proizvodima. U njezinom nacrtu, među deset plastičnih proizvoda bilo je predviđeno smanjenje potrošnje cigareta s celuloznim filtrima. Filtri se prave od bioplastike, celuloznog acetata. Čija je proizvodnja započela još u 19. stoljeću. U konačnoj inačici koja je usvojena u lipnju 2019. filtri za cigarete su »nestali«. Kasnije se doznalo da su se predstavnici zainteresirane industrije i administracija dogovorili da to izostane iz popisa. Sada proizvođači cigareta plaćaju nešto viši porez. Rezultat.
 
Jedan od rezultata izočnosti filtara u Direktivi jest da na plažama u Crnoj Gori nema jednokratnih plastičnih proizvoda, osim opušaka. Tako je to nedavno u jednoj emisiji IV. programa HRT svjedočio istaknuti ekolog Viktor Simončič. Navest će se podatke što je pronađeno tijekom čišćenja koje je proveo »International Coastal Cleanup 2014.« Svi podaci su u postotku. Opušci 14,8, omoti za hranu (bomboni, čips, itd.) 9, plastične boce 6,5, staklenke 2,6, limenke te plastične čaše i tanjuri 2,5. Treba pridodati da je pri čišćenju sakupljeno ukupno 15,2 milijuna odbačenih proizvoda.
 
U srpnju 2020. u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, objavljeno je da prisutnost opušaka u tlu šteti klijanju i rastu biljaka. A o kojim se količina opušaka radi pokazuje jednostavna računica. Procjenjuje se da u svijetu ima oko milijarda pušača. Neka svaki popuši cigaretu na dan, to je oko 365 milijardi opušaka godišnje. No filtri za cigarete su za sada nužnost. Možda netko radi na zamjeni klasičnih cigareta s nekim drugima?
 
Zaštitne maske svuda razbacane
 
Najnovija tema su maske za zaštitu od koronavirusa. Nešto proširenije, jednokratna oprema za zaštitu od virusa Covid-19 postaje nova velika prijetnja okolišu, upozorili su stručnjaci. Procjenjuje se da se u svijetu svakog mjeseca koristi 194 milijarde jednokratnih maski i rukavica kao rezultat pandemije koronavirusa, prema studiji o okolišu koju je objavio časopis Environmental Science and Technology, prenosi Sky News. Zašto? Većina zaštitne opreme za jednokratnu uporabu izrađena je od plastike, uključujući polipropilen, polietilen i poli(vinil-klorid). Nošenje maski je postalo obvezno u trgovinama, muzejima i javnom prijevozu diljem svijeta.
 
Stoga sljedbenici zelenih pogleda, pozivaju one koji se ne smatraju rizičnom skupnom da kupuju maske za višekratnu upotrebu. Tako bi se smanjile razine dodatnog plastičnog otpada koji bi mogao porasti za desetke tisuća tona. To zahtijeva komentar. Od čega da se prave višekratne maske za pranje. Od pamuka ili ostalih uzgojenih materijala. Za proizvodnju 1 kg pamuka treba 20 tisuća litara vode, u Indiji čak 22,5 tisuća. A gdje je opterećenje okoliša zbog pranja maski? Što znači količina od desetak tisuća tona, kada se svjetska proizvodnja plastike približava 400 milijuna tona godišnje.
 
Posebno zabrinjava stav Svjetskog ekonomskog foruma koji upozorava da je otpad od koronavirusa postao novi oblik zagađenja. Osobna zaštitna oprema za jednokratnu upotrebu preplavljuje oceane. Kako dolazi u oceane sva ta plastika? Svu tu upotrijebljenu jednokratnu plastičnu opremu može se jednostavno ukloniti. No o tom rješenju su vodeće svjetske organizacije koje su devedesetih godina započele napadom na plastične vrećice ne će ni čuti. Heretička misao. Kako se mogu spaljivati humani i animalni, dakle živi organski polimeri? A ne mogu se oni neživi. Poput plastičnih maski ili vrećica.
Radi se o nesvjesnom ili ipak svjesnom neznanju. To sigurno ne koristi okolišu.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Nedjelja, 25/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1688 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević