Get Adobe Flash player
Što Plenkovića uopće interesira?

Što Plenkovića uopće interesira?

Banalno, nespretno i glupo laganje javnosti predsjednika Vlade i...

Martinje u Draganovom klubu

Martinje u Draganovom klubu

Svi premijeri, predsjednici, vlade i vlasti su ga...

Što se kuha u susjedstvu?

Što se kuha u susjedstvu?

U Hrvatskoj nema plana, nema strategije, niti imamo jedinstvo nacije u...

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

Izrežirana predstava od koje hrvatski građani ne će biti obeštećeni...

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

Budući Hrvatska nema registar stanovništva, pod pritiskom EU-a o...

  • Što Plenkovića uopće interesira?

    Što Plenkovića uopće interesira?

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:08
  • Martinje u Draganovom klubu

    Martinje u Draganovom klubu

    srijeda, 23. rujna 2020. 18:02
  • Što se kuha u susjedstvu?

    Što se kuha u susjedstvu?

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:43
  • Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    Janaf je izmišljen da se ne govori o pljački Borg

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:40
  • Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    Nakon popisa 2021. bit će više Srba nego 1991.

    srijeda, 23. rujna 2020. 12:30

Preferencijalno glasovanje pogoduje izboru kvalitetnijih i samosvojnijih kandidata

 
 
Sustav zatvorenih i blokiranih lista, kakvog danas imamo, perpetuira poslušnički i klijentelistički odnos izbornih kandidata sa stranačkim središnjicama. Izborni uspjeh pojedinih kandidata više ovisi o odnosu sa stranačkim vodstvom (putem određivanja mjesta na listama), nego o percepciji kandidata od strane biračkog tijela.
Na puno problematičnih točaka u hrvatskom izbornom zakonodavstvu upozorava se od strane stručne javnosti, civilnih udruga i (malobrojnih) političkih stranaka već neko vrijeme. Arhitektura izbornog sustava - posebice struktura izbornih jedinica te modaliteti pretvaranja glasova u mandate - generira posljedice na cjelokupni ustroj demokratskog političkog poretka. Osnovne komponente izbornog sustava nisu puki tehnički instrument provedbe predstavničke demokracije; one nikada nisu lišene interesnih i vrijednosnih implikacija. Te temeljne odlike izbornog sustava u velikoj mjeri oblikuju narav i intenzitet političkih procesa te cjelokupnu političku kulturu u određenoj političkoj zajednici. Karakteristike izbornog sustava odlučno utječu na, primjerice, broj političkih stranaka i brojnost njihovog članstva, na karakter političkog natjecanja, političku stabilnost uopće i stabilnost izvršne vlasti na poseban način, također na stupanj participacije građana u političkim procesima. Izborni je sustav, dakle, hotimičan i svjestan način ostvarivanja stanovitih političkih ciljeva i interesa: ne smije ga se smatrati zadanim ili slučajnim, a ponajmanje nepromjenjivim.
 
Izborni sustav: ne jedini, ali bitan uzrok slabosti političkog sustava u Hrvatskoj. Bilo bi presmiono tvrditi da je postojeći izborni sustav u Hrvatskoj (jedini) uzročnik lošeg stanja političke scene i razine povjerenja građana u institucije, no zasigurno je jedan od bitnijih faktora koji generiraju trenutnu političku klimu u državi, koja se može označiti kao bipolarna, autoritarna i pasivizirajuća. Ostajući u uskim juridičkim okvirima, postojećem se izbornom zakonodavstvu može uputiti prigovor neustavnosti koja se očituje kroz nejednaku težinu glasova zbog populacijske neujednačenosti izbornih jedinica. Ipak, za razvoj demokratskih standarda, posebice participacije građana u političkim procesima, osim takve neustavnosti, mnogo je bitnija i mnogo problematičnija politička kultura i institucionalno okruženje koje postojeći sustav projicira.
 
Sustav zatvorenih i blokiranih lista, kakvog danas imamo, perpetuira poslušnički i klijentelistički odnos izbornih kandidata sa stranačkim središnjicama; izborni uspjeh pojedinih kandidata više ovisi o odnosu sa stranačkim vodstvom (putem određivanja mjesta na listama), nego o percepciji kandidata od strane biračkog tijela. Postojeće izborno zakonodavstvo, nadalje, dopušta i podupire fenomen formiranja partijske omladine/stranačke mladeži gdje se omogućava ulaz u predstavnička tijela relativno anonimnim članovima stranke (često sa nižih mjesta na izbornim lista, odakle „uskaču“ u predstavnička tijela nakon što oni sa viših tijela preuzmu dužnosti u izvršnoj vlasti), a koji, uz časne iznimke, nemaju iskustva van politike. Tako se generira sustav karijernih političara, koji, bez obzira na neke pozitivne učinke na unutrašnju koheziju i jasnoću strukture političkih stranaka, nosi pečat amaterizma, podobnosti i nedovoljne osposobljenosti za rješavanje najbitnijih društvenih problema. Preko centralistički ustrojenih političkih stranaka u sve se državne i javne institucije ulijeva duh autoritarnosti, poslušnosti, straha za vlastitu poziciji, a time i neodlučnosti i bojažljivosti za istinske reforme.
 
Preferencijalno glasovanje osim što potencijalno omogućava da se raspoloženje biračkog tijela realnije preslika u predstavničke mandate,  može imati pozitivan učinak na ustrojstvo samih političkih stranaka vodeći ih postupno ka decentralizaciji i pluralizmu. Za pretpostaviti je da će stajalište preferencijalnim glasovima dodatno legitimiranog zastupnika biti bitnije nego danas te će tako upravo pojedinci s najvećim povjerenjem glasača – dakle takvi političari koje je narod prepozna kao dostojne predstavnike svojih interesa - biti u prilici krojiti ili sukreirati politike svojih stranaka, bilo u poziciji, bilo u oporbi.
 
Možemo očekivati da bi preferencijalno glasovanje u Hrvatski sabor dovodilo kvalitetnije ljude, koji ne bi pobjeđivali zahvaljujući mjestu na kandidacijskom listu kojega im je dodijelilo vodstvo stranke, nego  koji bi se građanima legitimirali i svoje šanse za izbor povećali specifičnom težinom svoje profesionalne i političke biografije. Mogućnost preferencijskog glasovanja posljedično dovodi do veće 'izloženosti' političara sudu javnosti; zadovoljstvo birača njihovim radom se preferencijskim glasovanjem može na neki način individualizirati i kvantificirati.
 
Sve bi to moglo dovesti do jačanja institucije političke odgovornosti koja se u Hrvatskoj često ignorira, a u najboljem slučaju krivo interpretira. Naime, krivo je misliti da bi politička odgovornost bila istovjetna s kaznenom odgovornošću, ili nekom drugom vrstom pravne odgovornosti: riječ je, naprotiv, o odgovornosti koju političar ima u odnosu prema onima koji su ga izabrali i koji stoga smiju smatrati da ih je iznevjerio. Drame političke odgovornosti smo u proteklom razdoblju mogli isključivo gledati u raznim stranačkim „čistkama“, gdje su političari snosili posljedice iznevjeravanja očekivanja vodstava svojih stranaka – tj. onih kojima praktično isključivo duguju svoj osobni politički uspjeh. Nažalost jedva da možemo govoriti o slučajevima političara koji su svoju političku odgovornost snosili pred narodom: hrvatski političari ne daju ostavke zato što su iznevjerili i razočarali hrvatski narod.
 
Jedan od predstojećih poslova: dizajniranje izbornih jedinica
 
Dizajniranje izbornih jedinica prema pravednijoj raspodjeli glasova i mandata trebalo bi, koliko je god moguće, slijediti starije i važnije obrasce teritorijalne podjele države – one na samoupravne jedinice lokalne i/ili regionalne razine. Administrativna rascjepkanost Hrvatske dugoročno dovodi do disperzije građanske pažnje i građanskog aktivizma te do kompleksne šume različitih nadležnosti, djelokruga i teritorijalnih obuhvata. Nepodudarnost teritorijalnog ustrojstva državne uprave, izbornog sustava, jedinica teritorijalne samouprave, sudova te niza javnih službi koje se teritorijalno organiziraju prema vlastitoj i specifičnoj funkcionalnoj logici (vodoopskrbna područja, centri za socijalnu skrb, bolnice, katastarske općine, poštanski uredi…) unosi zbrku i otežava demokratski nadzor, a i participaciju od strane građana kojima društvene institucije koje bi trebale društvene probleme rješavati postaju nerazumljive, daleke i apstraktne. Stoga dizajn izbornih jedinica treba, koliko je moguće, pratiti postojeću ili eventualno predstojeću podjelu na samoupravne jedinice drugoga stupnja.
 
Promjene upravo putem ustavnog referenduma
 
Ustavni referendum je stoga potreban kako bi se narod - kao izvor svekolike suverenosti - na izravan i neposredan način izjasnio o temeljnim osobinama izbornog mehanizma, kojim se oblikuju institucije vlasti i politička volja u državi. Samom bi se inicijativom za ustavni referendum, kroz razdoblje prikupljanja i obrade potpisa, 'prisililo' najbitnije političke aktere da se izjasne o predloženim izmjenama te da se na taj način jasnije i preciznije (de)legitimiraju kod biračkog tijela iznoseći svoje argumente za potporu održavanju referenduma i/ili uskraćivanju iste.
 
Ustavni karakter intervencije u izborni sustav koristan je iz daljnjih razloga - kako pravne, tako i političke naravi. Na pravnoj razini, ustavnom odredbom kojom bi se uvelo pojedinačno glasovanje na parlamentarnim, a moguće i ostalim izborima za predstavnička tijela, stvorila bi se brana svakodobnom zakonodavcu da izmjenama temeljnih izbornih zakona zadrži ili ponovno uvede sustav zatvorenih i blokiranih lista. Na političkoj razini, ustavni bi referendum dodatno učvrstio već prepoznatljiv trend oblikovanja osnovnih društvenih i političkih instituta 'odozdo prema gore' (bottom-up), čime bi se Hrvatska uklopila u suvremene svjetske trendove koji postepeno oblikuju nove, više i strože standarde demokratičnosti pojedinih političkih i ustavnih poredaka.
 
Podrška inicijativi UIO “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”
 
Podsjećamo da je Hrast u srpnju od Ustavnog suda službeno zatražio ocjenjivanje sukladnosti Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora s Ustavom jer smatra da taj zakon ne jamči opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor.
 
Hrast smatra da Zakon o izbornim jedinicama nije u skladu s Ustavom, posebice člancima 1. i 45. Naime, taj zakon omogućava da glasovi nekih birača na izborima vrijede više no drugih. Primjerice, glas birača u IV. izbornoj jedinici je čak 31,94 % „teži“ nego u IX. izbornoj jedinici, te za 14,32 % teži nego u „prosječnoj“ VIII. izbornoj jedinici, rečeno je na konferenciji Hrasta. Također, Hrast smatra da taj zakon nije u skladu s člankom 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji propisuje da broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + – 5 %.
 
U konačnici, Hrast smatra da izborni zakon nije u skladu s člankom 21 Opće deklaracije o ljudskim pravima, člankom 2 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te člankom 2 Prvog protokola uz (Europsku) Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sklopljenim u Parizu 20. ožujka 1952. Ukidanje ovog zakona mogao bi biti povod reforme izbornog sustava u Hrvatskoj, smatraju u Hrastu te dodaju da niska izlaznost birača na izbore, nedostatak osobne odgovornosti političara i pad povjerenja birača u cjelokupni „svijet politike“ nužno zovu na promjene u izbornom zakonodavstvu. Zbog toga Hrast svesrdno podržava i inicijativu “U ime obitelji”  koja predlaže referendum o izbornom zakonu Podrška inicijativi UIO “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, te poziva sve svoje članove, podupiratelje,  simpatizere i sve ljude dobre volje kojima je stalo do demokratizacije hrvatskog društva da se odazovu i aktivno pomognu ovaj referendum. S obzirom na najave vladajuće elite koje idu prema smanjenju mogućnosti referendumskog izjašnjavanja građana, ovaj je referendum možda i posljednja prilika za demokratizaciju politike i društva.
 

Hrast - pokret za uspješnu Hrvatsku, pravna grupa

Vezani za zemlju

 
 
Niotkud došli. I nikamo ne mogu otići.
Vječni uz zemlju koja ih rađa. I koja ih prihvaća umorne.
Mogu oni i otići. I odlazili su tjerani vjetrovima i olujama.
Podignuti u zrak kao najmanje zrno prašine u ljetnim sparinama.
Kad se prije kiše podignu vihori… Kad se ptice razlete po strništima…
Kad sve živo traži zaklon i sigurnost.
Odlazili su na sve strane svijeta Gospodnjega.
Ali u mislima i snovima. U željama i ostvarajima. U pjesmi i u plaču.
U rađanjima i umiranjima.
Nikad… Oni nikad nisu odlazili.
Vezani za zemlju!
Na njoj žive i umiru. Ljube je i bore se s njom.
Mekom i podatnom u proljeće, a tvrdom i ispucanom u ljetnim žegama.
I ne pitajte ih zato odakle su došli i zašto odlaze.
Ne nanosite bol onima koji su otišli.
Ne budite im dušu.
Pustite je neka spava nad oranicama!
 

Ljubica Kolarić-Dumić

Najljepša grobna kruna

 
 
Pepelom posut ću kose i obuć opravu crnu,
do groba, slijedit ću zvijezde, što mrakom samotno trnu.
I ne će mi sustići vuci, noge nečujne, bose-
bacat ću kruh za sobom, stazom sjajnom od rose.
Svoje ću isplakat boli i gorak okus krivice,
odlazak Hrvatskog revolucionara,
viteza, Zvonka Bušića od Gorice.
Dinarina sam kći. Ćutim je kroz vene
od devedeset i treće, od rata.
Obašla njene sam vrleti, doce, stražbenice,
po tragu svog poginulog brata.
Našla sam i mjesto o kom ljudi šute;
grob našega djeda, bez križa, bez svijeće...
Onkraj zaboravljene oputine je tamna strana
kamene gromade - Ojađenom sjenom,
vrijeme trpljivo mjeri. Dahom nadojenom lijesu
zatvara vrata, da zvijeri do njega, ne nađu pute.
U dubokoj tami, kosti su domobrana, Hrvata.
U grobnoj jami, gdje samrtni vapaj
steže i mrvi, tek stijenje, on počiva.
Ponekad, u osami, tuga za se me veže,
i tada Dinaru čujem... Pjesmom me doziva.
Kad dođem do Velike Duvjakuše, najljepše brat ću cvijeće
i slušat tužaljku vjetra, dok pali ugasle svijeće...
Niklo iz krvi Hrvatskih bojovnika, naše pokojne braće,
mirisno i divlje, utjehu i lijek, dat će.
Cvijetak, rijedak i ubav - snagu i od smrti jaču; Ljubav!
Stručak ponesen za Bruna, rukama iskopan kamen -
za mučenike Bušiće najljepša grobna kruna;
Dinarskih ratnika znamen!
 

Zdenka Bilobrk

Anketa

Tko je naredio uhićenje predsjednika Uprave JANAF-a?

Petak, 25/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1791 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević