Get Adobe Flash player
Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

Jugoslavenska filmska industrija (po)služila za radikalizaciju...

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

Jedini spas Balkana proglasiti Srbe...

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Poruka drugu Andreju Plenkoviću

Hrvatska i hrvatski narod ne mogu preživjeti još šest...

Treba nam međusobno povjerenje

Treba nam međusobno povjerenje

Ne treba tražiti krivca. Krivi smo si...

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

Neodgovorno je ponašanje Sabora da prihvaća svaki prijedlog...

  • Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    Znanstvena fantastika u službi znanosti i promidžbe

    srijeda, 25. studenoga 2020. 18:22
  • Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    Drobilica Goldsteina ml. i dalje kosti drobi

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:45
  • Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    Poruka drugu Andreju Plenkoviću

    srijeda, 25. studenoga 2020. 16:43
  • Treba nam međusobno povjerenje

    Treba nam međusobno povjerenje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 17:01
  • NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    NOVO NORMALNO – Ozakonjeno laganje

    srijeda, 25. studenoga 2020. 14:08

Na golgotskom križu

 

Zar nije dosta i krvi i mesa
Ratnika vrlog, koji vječno gine,
Zar nitko više ne sluša Nebesa,
Da slava zemna poput rose mine?
http://progressivechristianity.org/wp/wp-content/uploads/2013/03/Jesus-on-cross-sunset--300x221.jpg
Zar nestalo je osmijeha na licu
I svi ste pali toliko duboko,
Zar nitko ne će ruku pomirnicu,
Neg' zub za zub i još oko za oko?
 
Sračunajte si i dane i vijeke;
Na Božjem satu svi su znatno kratki
K'o kratka bujnost presušjele rijeke,
Kao svi časi i gorki i slatki.
 
Sve brzo prođe, samo Vječnost stoji,
A povijest ništa naučila nije;
Veliki malom stalno sudbu kroji
I krv se naša neprestano lije.
 
Svi: crni, bijeli ili žuti bili
Istih smo boli, iste boje krvi.
Svemoćnom Biću jednako smo mili
I nitko nije ni zadnji ni prvi.
 
Za svakog od nas pod križem je pao
I poziva nas pravim putokazom.
I za VAS se je na križ žrtvovao,
VAS, što nas vječno razdvajate jazom.
 
Kad svak bi svoju njivu obrađiv'o
I ne gledao s drugu stranu plota
Ratnik bi plugom kruh si zarađiv'o
I svijetom cijelim cvala bi dobrota.
 
Kad pohlepa bi u zaborav pala
I cijenit pravdu kad bi svatko znao,
Iz ljudskog srca nevinost bi sjala
I svak bi svakog prijateljem zvao.
 
Stog, kajite se, dok vam VRIJEME nudi
Pomirnu ruku sa golgotskog križa,
Jer zadnjeg dana kobna zora rudi
I svaki čas je sve bliža i bliža.


Žarko Dugandžić

Crvena ili plava Hrvatska

 
 
Hrvatska je u ljeto uletjela s pregršt događaja koji nam jamče da će i ostatak godine biti buran. Štoviše, dva "najljetnija" mjeseca – srpanj i kolovoz – mogli bi biti inkubator u kojemu će sazreti sve ideje i svi procesi koji su započeli u burnim mjesecima koji su im prethodili. Izbori za Europski parlament postali su svojim rezultatima (koliko god oni bili očekivani) okidač koji je iz temelja promijenio percepciju političkih odnosa u Hrvatskoj i naznačio njihove daljnje tijekove.
http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/4152013/bpictures/Kolinda006.jpg
Uvjerljiva pobjeda koalicije stranaka predvođene HDZ-om daje naslutiti tko će preuzeti vlast u idućemu mandatu, ali i otvara pitanje opravdanosti prijevremenih izbora. Naime, sve su glasniji zahtjevi da se oni održe u isto vrijeme kada i predsjednički. Dakle, u prosincu ove ili siječnju iduće godine. SDP – sada je to posve očito – nije se uspio transformirati u socijaldemokratsku stranku. Ostala je tek reciklirana Partija koja je u velikoj mjeri zadržala svoju projugoslavensku i neokomunističku bit, s tek redizajniranim ruhom. Kao što su i HDZ-u porazi pomogli da se pribere i pročisti, poraz bi SDP-u mogao biti spasonosna, a možda i posljednja prilika da se preobrazi u stranku koja bi koliko-toliko nalikovala socijaldemokratskim strankama u europskim zemljama s demokratskom tradicijom.
 
Vjetar u leđa HDZ-u, koji niže već treću pobjedu zaredom, izbor je Kolinde Grabar Kitarović za predsjedničkoga kandidata. Predsjednički izbori mogli bi do kraja redizajnirati političku sliku, da ne kažemo boju Hrvatske. A o boji je upravo i riječ. Još nam je, naime, svima u sjećanju Jospovićev poklič uoči prethodnih predsjedničkih izbora kako će pocrvenjeti Hrvatsku. Hrvatska se uistinu i jest zacrvenjela, ali od neslavnih rekorda po kojima je, već kao nova članica Europske unije, postala ujedno i njezin najbolesniji član.
 
Već u trenutku ulaska u EU pokazalo se da "crvena" Hrvatska ne pripada "plavom" svijetu europske demokracije i vladavine prava. Europska unija jasno se odredila i protiv svakoga totalitarizma – i crvenoga i crnoga – i ni u ludilu nije mogla dopustiti da njezina nova članica izigrava dogovore i potpisane sporazume kako bi spriječila procesuiranje komunističkih kadrova za počinjene zločine tijekom njihove vladavine. Kako je krenulo, tako je moralo i završiti. Hrvatska više ne može "glumiti" nesvrstanu Jugoslaviju pa je na kraju, uz goleme diplomatske, političke i financijske gubitke, morala priznati poraz. Sve političke, ideološke i gospodarske promašaje hrvatski su birači "honorirali" na svim izborima nakon parlamentarnih, a posebice na ovima za Europski parlament, te vladajućima uskratili svoju potporu.
 
Kao povjesničar, političar, vizionar i državnik dr. Franjo Tuđman u svojemu programu za uspostavu neovisne i međunarodno priznate Hrvatske hrvatsku je budućnost vidio u krilu Europske unije i Sjeverotlanstkoga saveza. Hvala Bogu što, unatoč svim nedaćama, Hrvatska jest i neovisna i međunarodno priznata te članica euoatlantskih integracija. Međutim, osim samoga članstva za svaku zemlju, pa tako i za Hrvatsku, iznimno je važno da osigura čvrstu suradnju s bitnim polugama međunarodnoga poretka. Svakako, jedna od najvažnijih, zapravo najvažnija, uloga u tomu pogledu jest uloga predsjednika države.
 
Kolinda Grabar Kitarović kao pomoćnica glavnoga tajnika NATO-a zadužena za javnu diplomaciju, prije toga i hrvatska veleposlanica u Sjedinjenim Američkim Državama, zasigurno je osoba koja na najbolji način može predstavljati Hrvatsku i zastupati sve njezine strateške interese. A hrvatski strateški interesi sigurno nisu stalno vrludanje po bespućima igmanskih inicijativa i klanjanje "lijepoj kapi partizanki". Ovi retrogradni jugoslavenski refleksi, osim što su dio jedne tragične i promašene prošlosti, duboko dijele hrvatski narod jer su pod "lijepom kapom" počinjeni najstrašniji zločini nad hrvatskim narodom, o čemu svjedoče dvije tisuće masovnih grobnica posijanih po Sloveniji, Hrvatskoj i BiH. Uostalom, i papa Franjo nije se ustručavao jasno izreći svoj sud o Jugoslaviji: "Očito, postoje nacije s kulturama tako različitima koje ne bi moglo ni ljepilo držati zajedno. Slučaj Jugoslavije veoma je jasan." Ovom svojom "političkom" izjavom papa Franjo i ovoga je puta pokazao da njegovo poslanje nije samo "na nebesima", nego i "na zemlji". Rekao bih da je pokazao da ima sluha za najmanje, za patnike. Naime, zbog takvih zlokobnih eksperimenata kakva je bila Jugoslavija" stotine tisuća Hrvata, i ne samo Hrvata, žrtvovano je na oltar jedne bezumne utopije. Utopije, koliko god bezazleno izgledale, u pravilu pokazuju svoje dijabolično lice kada narod povjeruje u njihovu iluziju. Zato ni hrvatski narod nema više prava na nove iluzije: zbog naših očeva, zbog nas samih i zbog naše djece.
 

Marijan Križić, Veritas

     Vlak, kojega čekamo

 
 
                        Oduvijek je vlak života
                        Po neravnu i po ravnu,
                        Kroza zbilju, prošlost davnu
                        Prepun tuge i ljepota
http://i1.ytimg.com/vi/OOqB4sQ5am4/hqdefault.jpg
                        Jurio u susret nada.
                        Nije stao. Nije smio
                        Ni kad mu je put prekrio
                        Jauk, oganj s barikada.
 
                        Još i danas vlak se kreće
                        Noseć teških briga breme.
                        Hod mu spor je. Al' stat ne će.
 
                        Hrvat mu već doček sprema
                        Pjesmom, cvijećem, vatrometom,
                        No vlaka još nema. Nema... 
 
(15. 1. 1992., priznanjem Europske unije, Hrvatska je postala samostalna, slobodna država!)
 

Malkica Dugeč, 15. 1. 2014.                       

Subota, 28/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2161 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević