Get Adobe Flash player
Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

Nije Putin slučajno vratio Boga u ustav. Ne, ne. Bila je to priprema za...

Tko treba vladati Hrvatskom?

Tko treba vladati Hrvatskom?

Ova vremena zaslužuju katolički odgovor     Kroz...

Boji se savjeta za gospodarstvo

Boji se savjeta za gospodarstvo

Plenkovićeva demagogija o reprezentativnoj...

Nikakve koristi od gradonačelnikova

Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

Mnogi su se rodili u Petrovoj bolnici iz koje sad bježe rodilje i porađaju...

Je li sada jasno tko je Plenković?

Je li sada jasno tko je Plenković?

Nije on kriv za potres i zarazu, ali je kriv za mnoge druge...

  • Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    Zapisi iz doba Corone - Svjetski koronski rat

    četvrtak, 02. travnja 2020. 15:00
  • Tko treba vladati Hrvatskom?

    Tko treba vladati Hrvatskom?

    ponedjeljak, 30. ožujka 2020. 21:29
  • Boji se savjeta za gospodarstvo

    Boji se savjeta za gospodarstvo

    četvrtak, 02. travnja 2020. 14:54
  • Nikakve koristi od gradonačelnikova

    Nikakve koristi od gradonačelnikova "delanja"

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:36
  • Je li sada jasno tko je Plenković?

    Je li sada jasno tko je Plenković?

    srijeda, 01. travnja 2020. 09:31

Darku Lončaru u Slavonskom Brodu ne će upisati da je Hrvat!

 
 
Živeći u našem gradu čovjek pokatkad ne može a da se ne zapita, tko je ovdje lud; u vrijeme komunističkog mraka moja nacionalnost svjetlila je bez ikakvih problema i u svim mojim osobnim dokumentima uvijek je stajala nacionalnost - Hrvat, kako kod mene tako i kod mojih roditelja. Sada kada je izginulo u Domovinskom ratu toliko Hrvata u obrani od velikosrpske agresije, sada kada smo stvorili samostalnu i suverenu državu Republiku Hrvatsku, u Matičnom uredu Brodsko-posavske županije, kažu, ne smijemo se više izjašnjavati kao Hrvati. I tako počinje svađa zbog Rodnog lista.
http://www.ekskluzivno.me/wp-content/uploads/2019/12/29289.jpg
- Molim Vas, ja nisam nikakav hrvatski nacionalist, ja sam običan građanin, rođeni Brođanin, i ja samo želim u svom rodnom listu da mi piše moja nacionalnost - Hrvat, kao što je uvijek i pisala. I ništa više.
- Gospodine, to je jako osjetljivo pitanje - kažu mi u Matičnom uredu, na drugom katu jer sam se već dobrano posvađao s onima na prvom katu, pa su me sad poslali kod svog šefa na drugi kat. Pa da s njim to raspravim.
- Oprostite, a što je tu tako osjetljivo?
- Burazeru, nacionalnost je osjećaj. To je jako osjetljivo pitanje. I bitno je još kako prakticiraš taj osjećaj.
- Ne, razumijem, što želite time reći. Nacionalnost je osjećaj. Je l' hoćete možda reći da se ja kao Hrvat ne osjećam Hrvatom. A kako se to prakticira nacionalnost, molim lijepo?
- Ne znamo mi kako se ti osjećaš Lončaru. Mi ne vodimo Registar nacionalnosti.
- A je l’ vi, oprostite, u matičnom uredu izdajete Rodni list.
- Izdajemo.
- Vi ne vodite Registar nacionalnosti??? Zanimljivo. Jako zanimljivo. A je l’ u tom Rodnom listu postoji rublika nacionalnost. Je l’ vodite rubliku - nacionalnost?
- Vodimo.
- E pa vidite, ja sam Darko Lončar i došao sam danas u vaš Matični ured da izvadim svoj rodni list i želim da u toj rublici piše moja nacionalnost. Ja samo želim da se u toj rublici napiše moja nacionalnost Hrvat, kao što mi je uvijek bila pisana cijeli život, čak i u bivšoj državi Jugoslaviji. Jebote!
- Burazeru, ne trebaš psovati. Zašto si tako nekulturan? I zašto lažeš da se u bivšoj državi mogla pisati hrvatska nacionalnost kada nije. Kad smo mi Hrvati bili u toj državi proganjani i šikanirani?
- Možda smo bili proganjani i šikanirani, ali smo smjeli u rodnom listu dobiti svoju hrvatsku nacionalnost.
- Lažeš. To nije istina.
- E, pa kad nije istina onda izvolite pogledati.
Iz fascikla onda vadim stari, već požutjeli IZVOD IZ MATIČNE KNJIGE ROĐENIH SFRJ iz bivše Juge i pokazujem ga matičaru, pomalo već ljutito i nervozno.
- Evo, pogledajte, otac Dragutin – narodnost - HRVAT, majka Iva Senka – narodnost - HRVATICA. Evo, čak i za oca i majku mi piše narodnost. Pa zar to nije dovoljno?
- Gospodine, nama ovdje dolaze Romi i traže da im upišemo u Rodni list da su Hrvati. Traže to zbog Registra birača. Kad budu izbori, da mogu glasati kao Hrvati. A kako ću ja sada jednom Romu upisati da je on Hrvat? Reci mi Lončaru, reci mi! - matičar je počeo uzbuđeno uzdisati.
- Oprostite gospodine dragi i poštovani, a što ja imam s Romima?
- Gospodine, ali nama u Matični ured dolaze i Srbi, koji još uvijek tvrde da su ugroženi u Hrvatskoj - počeo se matičar žestiti i ljutiti na Srbe i nervozno komentirati - I oni hoće također, da im upišem da su Hrvati. Pa što oni misle?
- Oprostite gospodine dragi i poštovani, ali što ja imam sa Srbima? Ja sam Hrvat, uvijek bio. I moj otac Dragutin također. I moja majka Iva Senka također. I moj pokojni dida Ante također. I moja pokojna baba Manda također. Nitko u mojoj ni užoj ni široj rodbini nije Srbin. Što ja ima i sa Srbima i s Romima? Jeste li gledali sad ovog ljeta Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji?
- Jesam.
- E, pa vidite, Ivan Perišić, ponos i dika našeg hrvatskog roda i naše nogometne reprezentacije, pa ja sam mu ujak. Gospodine, ja sam Hrvat i nemam ništa ni s Romima ni Srbima.
- Sad ćemo mi to provjerit. Sad ćemo mi to odmah provjerit - reče matičar sumnjičavo i ljutito i ode u neku susjednu sobu. Kadli, ove ti njega bogati živog i vuče neku staru, debelu matičnu knjigu veću od njega samog i tešku na tone. Kad ju je živčano i nervozno bacio na stol zatresla se cijela zgrada Županije kao da je potres od 7 stupnjeva po Richteru. Lista stari matičar, lista, okreće stranice…I sumnjivo me gleda.
- Aha, evo ga. Otac Dragutin - Hrvat. Majka Iva Senka - Hrvatica.
Sad mi je već bilo laknulo. Malo odlanulo nakon svih svađa i prepirki. I onda s osmijehom na licu upitah pobjedonosno:
 -Eto, je l' sada mogu u svom Rodnom listu dobiti svoju hrvatsku nacionalnost?
- Ne možeš - reče stari matičar trijumfalno.
- Pa zašto sad ne mogu? - šećer mi je sad već skočio na 30, a tlak nebu pod oblaku.
- Nije bitno ovdje u Matičnoj knjizi što piše, čovječe Božji, niti je bitno što si ti po nacionalnosti, niti što su tvoji roditelji po nacionalnosti. Niti čiji si ti ujak, možeš biti ujak i od Franje Tuđmana. Najvažnija je medicinska sestra.
- Kakva sad crna medicinska sestra? - upitah totalno zbunjeno.
- Burazeru, ono što ti je medicinska sestra upisala u karton kad si rođen, to ti je zakon Lončaru. To ti je prava nacionalnost. Gdje si se ti rodio Lončaru? - histerično i ljutito me upita matičar.
- U pički materinoj - rekoh ljutito pa nastavim u bolnici Plavo polje, u Slavonskom Brodu. Pa što ja sad trebam, ići u bolnicu Plavo polje i kopati po njihovom arhivu i tražiti što je meni medicinska sestra upisala za moju nacionalnost. I tražiti tu medicinsku sestru koja je ona sad već sigurno i umrla.
- A može i babica, svejedno, zavisi tko je bio na dužnosti Lončaru, taj dan kad si se rodio.
- Može i babica??? Oprostite, je l' vi to mene zajebavate? Gospodine matičaru, meni uopće nije ni do šale ni do smijeha. Ja samo želim svoj Rodni list u kojem piše moja nacionalnost - Hrvat i ništa više. Je li to problem?.
- Burazeru, ja sam ozbiljan čovjek. Ja se uopće ne šalim. I ne zajebavam. A ti Lončaru, ti Lončaru imaš problem s krizom identiteta.
- Krizom identiteta??? Ja imam problem s krizom identiteta??? Oprostite, jeste vi možda neki prokleti psiholog ili psihijatar, da možete tako javno konstatirati da ja imam problema s krizom identiteta. Čovjek, građanin, Brođanin dođe u vaš ured i pristojno i kulturno traži svoj Rodni list i želi imati svoju nacionalnost, a vi ga proglasite još i ludim. Da mu treba još i psihološka i psihijatrijska pomoć. Jer ima krizu identiteta. Tata ti ima krizu identiteta - odbrusim mu ljutito. I ljut i bijesan kao ris napustim Matični ured Brodsko-posavske županije.
I eto tako se završila svađa u Matičnom uredu. Svoju nacionalnost nisam dobio, rublika nacionalnost u Rodnom listu ostala mi je prazna. Ali se ne predajem. Idem se žalit njegovom šefu. Pa onda Pročelniku. Županu. Sve dok ne dobijem svoju nacionalnost.
Bit ću uporan. Zaključak. Teško onom tko ima posla s našom hrvatskom birokracijom. Ali, bit ću uporan i dok ne dobijem u Rodnom listu svoju hrvatsku nacionalnost, ne ću odustati.
 

9. XII. 2019., sbonline.net; http://www.ekskluzivno.me/sramota-na-novom-rodnom-listu-15280/

Stari rogač ispred općine je služio kao vidikovac, pod njim su se zbivali manevri, špijuniranja i ačenavanja

 
 
Glas Dubrovnika, mačekovski list koji je izlazio samo 1936. godine, u broju 3. od 7. XII. 1936. u članku "Uzbuna na Lopudu" iznosi urnebesnu storiju od sukobu dvije liste HSS-a na otoku. Upisanih birača bilo je samo 115, što je prouzročilo neprekidne sastanke, dogovore i velike strategijske okršaje; jednom riječju buru u čaši vode. Nije se baš biralo sredstva, od pića, kartanja, mita pa do fatalnih dama.
https://static.kupindoslike.com/Razglednica-Hrvatska-Lopud-1936-_slika_O_70836131.jpg
Od petka ujutro 20. XI. do nedjelje 22. XI. 1936. kasno u noć Lopud je živio bez spokoja i sna. Jednom mladom studentu iz Beča njegova je grupa platila avion (hidroavion?) da dođe na izbore. Jedan se mornar iskrcao sa dužobalne linije parobrodske samo da može glasati. Jedan "nesvrstani" se sakrio u hotel ne htijući birati, međutim je došla izvjesna Njemica koja je zimovala na otoku i dodijavala ga sirenskim zovom (ne znam je li zvučala kao Josipa Lisac, op., T.T.). Nakon što se gospar nije odazvao ljutita dama je porazbijala četvera stakla na vratima i malo se porezala.
 
Pripitoga i neobičnoga Điva Z. (nema lopudsko već stonsko prezime, op., T.T.) protivnička je grupa napila te iskrcala na kopnu u mjestu Orašac, te ga nagovorili da ode u Gruž, ali njegovi ga nađoše i vratiše na vrijeme za izbore. Sa nekim Rusom je jedna grupa sklopila pismeni ugovor o stalnoj opskrbi ako za njih glasuje; potpisao je ali ih je iznevjerio! Jedan mladić je zadržavao kartanjem briškule cio dan starijeg kockara, da mu ne umakne kada dođu izbori. Stari rogač ispred općine je služio kao vidikovac, pod njim su se zbivali manevri, špijuniranja i ačenavanja (tajni znakovi) suparničkih strana. Kod rezultata 51:51 u dramatičnoj završnici naišla je "deus ex machina" u liku kanonika koji je bolestan došao iz Dubrovnika gdje je ležao, te svoj glas podario službenoj listi.
 
Lopud ima još lijepih i tužnih priča o Vici Buna i Mihu Pracatu, biskupu Beccadelliju, esperantistima, Židovima u Grandu, češkim turistima i slikarima, komunistima i sjajnom hrvatskom intelektualcu iz Istre Anti Ciligi i njegovoj supruzi Bugarkinji, komunistici koja je na Lopudu službovala, te Varićaku koji mu je prijateljski pomagao u logoru, iako je bio ustaša a Ciliga komunist. Tu je na Lopudu  mađarskosrpski arhitekt Dobrović, prijatelj Krležin iz Pečuha, kao i njegov brat slikar Petar Dobrović, te Francesca von Habsburg koja je solidno obnovila franjevački samostan.
 
Ostavimo otok južnog mora sa renesansnim štihom i vratimo se "Glasu Dubrovnika". Isti broj javlja da se ministar Kaluđerčić složio sa društvom "Dub" da se drveće ispred nove pošte sačuva, jer svi želimo skladan i lijep Dubrovnik. Broj 4. od 14. XII. 1936. javlja da je preminuo Vjekoslav Goeszl 7. prosinca u Zagrebu. Taj gospar je otvorio hrvatsku knjižnicu u Zadru koja je postala okupljalište našega naroda. Brat Milan je kasnije usmrćen na Daksi 1944.
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwiavv6A7uDnAhXNlYsKHemXANoQFjAAegQIAhAB&url=https%3A%2F%2Fwww.bib.irb.hr%2F29703&usg=AOvVaw2h2lmahUIxi9LEFtM-uMON
Rotary klub je održao predavanje u hotelu Imperijal (četvrtak 18. XII.) o muškoj prostituciji; predavači su bili dr. A. Bibica i dr. M. Vidoević (najstrašnija muška prostitucija je politika, op., T.T.). Predavanju su nazočili upravitelji srednjih škola, načelnik Bracanović, sudac Barbić i predsjednik suda T. Kuljiš. (22. XII. 1936., br. 5.). Povučeno je rješenje o ukidanju mirovine župniku iz Trpnja N. Subotiću, književniku, hrvatskom umniku i bliskom prijatelju M. C. Medovića. Njegove antifašističke članke, znatno starije od engleskoga i sovjetskoga antifašizma, objavio sam svojedobno u Hrvatskom fokusu.
 

Teo Trostmann

Uspješno završen Rotary Institut Zone 21 u Dubrovniku

 
 
Dvjestotinjak rotarijanaca iz 35 zemalja okupilo se početkom studenog u Dubrovniku na obaveznoj edukaciji za iduće guvernere, ali i na Rotary institutu Zone 21. Bila je to prilika čuti zanimljiva predavanja Rotary International President Electa Holgera Knaacka, potpredsjednika i direktora Rotary Internationala Yinke Babalole, te Julie Phelps, trustee Rotary fondacije, kao i brojnih drugih bivših, sadašnjih i budućih direktora i guvernera. Uz novosti u borbi protiv dječje paralize, integraciji Rotaracta, financijama i organizacijskim pitanjima, kao i pregleda brojnih projekata kojima rotarijanci naše Zone čine razliku u svojim zajednicama, mogli smo svjedočiti jednom od najvećih blaga Rotaryja – prijateljstvu koje nam daje priliku za služenje.
https://3.bp.blogspot.com/-pq70Loh8WZ0/VkYoav875fI/AAAAAAAAHVk/lnpr5sg8ViI/s1600/rotarymasonicnew.jpg
Domaćin i predsjednik organizacijskog odbora, Rotary koordinator PDG Marijan Bulat, DG Danijel Jozić, naš Distrikt i nazočni rotarijanci, posebno oni iz RC Dubrovnik, ugostili su brojne uzvanike i prijatelje tijekom tog, motivacijom i prijateljstvom punog tjedna te predstavili bogatstvo i snagu rotarijanstva u Hrvatskoj. Tijekom posebne večeri dodijeljena su i priznanja novim major donorima u našoj Zoni kojih je najviše bilo upravo iz Hrvatske (Davor Alaburić iz RC Zagreb Sljeme, Anto Domić iz e-cluba Hrvatska te Sunčica Bulat Wuersching i Danijel Jozić iz RC Zagreb Centar). 
Svečana predavanja održali su prijatelji rotarijanci: Damir Boras iz RC Zagreb Medvedgrad na temu „Libertas i Rotary“, Nenad Bakić iz RC Zagreb Centar o „Kulturi uspjeha“, Arthur Mattli iz RC Bern, švicarski veleposlanik u Rumunjskoj, govorio je o „Švicarskom prijedlogu za mir u Zoni 21“. Posebna zahvala ide majstoru ceremonije s moćima za pridržavanje vremena, uveseljavanje publike i prednjačenje na plesnom podiju, našem rotarijanskom prijatelju Frani Ridjanu.
 

Dijana Najjar, 25 XI. 2019., https://rotary.hr/novosti/uspjesno-zavrsen-rotary-institut-zone-21-u-dubrovniku

Anketa

Čega se više bojite?

Petak, 03/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1239 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević