Get Adobe Flash player
Bandić ugostio Arkanova pobočnika

Bandić ugostio Arkanova pobočnika

IDS-ovci ugostili talijanske fašiste u jeku srbijanske agresije na...

Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

Aktualna Vlada nema izborni i politički legitimitet građana, što...

"Perzijanci tužili hrvatskog Leonidu"

Srpski i crnogorski agresori došli naoružani u Hrvatsku i sada...

(Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

(Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

Zašto se snaha Slavena Letice ne preziva Letica ili...

Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

Da su tijela izvršne vlasti radila svoj posao, ne bismo imali...

  • Bandić ugostio Arkanova pobočnika

    Bandić ugostio Arkanova pobočnika

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:23
  • Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

    Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:16
  • "Perzijanci tužili hrvatskog Leonidu"

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:12
  • (Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

    (Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:08
  • Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

    Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

    četvrtak, 08. studenoga 2018. 14:30

Unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem

 
 
Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije  izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
https://thekittyshed.files.wordpress.com/2017/01/wasted-vote.jpg?w=696
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim  strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista ( vidi tablicu ) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Zvonimir Troskot, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom" je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 18 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 54 zastupnika.  Izbor 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba preko 11 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su  preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim  pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih  zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri ili šest izbornih jedinica.
 
Građanska inicijativa "Narod odlučuje" nam opet poput građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" nameće razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380 649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge " Korektiv " odvjetnik Građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom " Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative " Narod odlučuje" nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. Što je manji broj zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici uz jednaki broj  preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu " Glasujmo imenom i prezimenom" su  mogle predložiti podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica usvajanjem prijedloga Hrvatskih laburista iz 2014. godine vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo  624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative " Narod odlučuje Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao prošle godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im  osigurati ravnopravni tretman u medijima. Analizom broja dobivenih glasova marginalnih lista kandidata na izborima za Skupštinu grada Zagreba i u I., II., VI: i VII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, koje su dobile manje od 1%  glasova birača na izborima, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima.  Za preferencijsko glasovanje svih birača na izborima odgovaraju izborne jedinice s manjim brojem zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici.
 
Savjetnik građanske inicijative "Narod odlučuje" prof. dr. sc. Robert Podolnjak bio je i savjetnik Hrvatskih laburista prije četiri godine i o tome je morao voditi računa kod definiranja I. referendumskog pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje". Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima barem 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača po izbornoj listi odnosno 100 potpisa po kandidatu na izborima za Hrvatski sabor, a šest tisuća na izborima za Europski parlament odnosno 500 po kandidatu. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata. Liste kandidata birača moraju skupiti 500 potpisa potpore za sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor, a za EU parlament pet tisuća.
 
Za naredne izbore za EU parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 7 mjeseci. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 6 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Ladonja je u osmoj izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor  2011. godine prešla izborni prag, a nije dobila zastupničko mjesto i Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. Godine.
 
Zašto je građanska inicijativa "Narod odlučuje" odustala od samostalnog nastupa stranaka na izborima i uvjetovanja neparlamentarnim strankama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača? Jedino se broj lista na izborima može smanjiti uvjetovanjem sudjelovanja na izborima. Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili novčanim pologom ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). Odustajanje od samostalnog nastupa stranaka na izborima i uvjetovanja sudjelovanja kandidata ili stranaka na izborima je prijevara potpisnika peticije " Glasujmo imenom i prezimenom " za održavanje referenduma o izbornim pravilima 2014. godine.
       
UTJECAJ PROHIBITIVNE KLAUZULE NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Na izborima za EU parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika Tonina Piculu iz SDP-a od ukupno23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43 i 11. rujna 2016. godine 43. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja.  Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto 37 zastupnika je dobilo zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova 8. studenog 2015. a  11.rujna 2016. godine njih 31. Zbog previsoke prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima preferencijskim glasovima smo izabrali 12 zastupnika od 143 odnosno manje od 8,40 %. Bez prohibitivne klauzule bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 43 odnosno manje od 30 %.
 
Preferencijskim glasovima na prijevremenim izborima 11. rujna 2016. godine izabrali smo: Milijana Brkića, Stevu Culeja, Brunu Esih, dr. Ivana Kirina, Antona Klimana i prof. dr. sc. Milana Kujundžića iz HDZ-a, Milorada Batinića i Anku Mrak Taritaš iz HNS-a, Bojana Glavaševića iz SDP-a, Nikolu Grmoju iz MOST-a, Darinka Dumbovića iz M.B. 365 te Ivana Pernara iz Živog zida. Ukupno je 66 izabranih zastupnika dobilo više od 10 % preferencijskih glasova, ali bi 54 zastupnika bila izabrana i bez tog rezultata zahvaljujući mjestima na pobjedničkim listama.
 
Da nije bilo prohibitivne klauzule saborsko mjesto ne bi dobili: Gordan Jandroković s 808, Jasen Mesić s 910, Irena Petrijevčanin Vuksanović s 986, Andrija Mikulić s 1.163, Dražen Bošnjaković s 1.240, Petar Škorić s 1.592, Vlatko Kopić s 1.622, Franjo Lucić s 1.746, Josip Đakić  s 1.564, Nedjeljko Dujić s 2.201, Andro Krstulović Opara s 2.078, Branko Bačić s 2.385, Lovro Kuščević  s 2.822 i Josip Križanić s 3.061 dobivenih preferencijskih glasova iz HDZ-a, Igor Dragovan sa 163, Darko Parić s 353, Ana Komparć Devčić s 409, Damir Tomić s 516, Tomislav Saucha s 534, Marta Luc - Polanc s 809, Damir Mateljan s 900 i Romana Jerković s 1.099 iz SDP-a, Marija Puh s 369 i Nada Turina Đurić s 1.134 dobivena preferencijska glasa iz HNS-a, Kažimir Varda iz HSU-a s 456, Darinko Kosor s 497 iz HSLS-a, Marko Vučetić iz MOST-a sa 649, Hrvoje Zekanović iz HRAST-a s 2.015 i Željko Lenart iz HSS-a s 1.459 dobivenih preferencijskih glasova te Tulio Demetlika s 2.001 i Giovanni Sponza s 2.176 dobivenih preferencijskih glasova iz IDS-a.
 
RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA SDP-a I KOALCIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
G
G1
G2
SDP
HNS
HSU
HSS
I.
77.541
59 639
17 902
50 188
4.321
5.130
-
II.
68.603
44 916
23 687
22 209
16.813
456
5.438
III.
93.164
67 716
25 448
31 483
34.110
-
2.123
IV.
46.694
26 977
19 717
11 707
11.264
-
4.006
V.
41.382
26 646
14 736
19 650
2.677
642
3.677
VI.
58.746
35 896
22 850
29 637
4.001
428
1.830
VII.
76.786
46 971
29 815
32 653
1.016
704
12.598
VIII.
63.890
40636
23 254
32 396
3.031
5.209
-
IX.
49.843
33 731
16 112
29 837
1.993
360
1.541
X.
59.953
42 036
17 917
32 657
5.355
-
4.024
Ukupno
636 602
425 164
211 438
292 417
84.581
12.929
35.237
Z
54
54
54
38
9
2
5
 
Oznake u tablici:
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
G = Broj dobivenih glasova koalicije,
G1 = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicije i
G2 = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.
 
RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA HDZ-a I KOALICIJIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
G
G1
G2
HDZ
OSTALI
I.
62 310
52 402
9 908
41 434
10 968
II.
69 224
52 301
16 923
44 459
7 842
III.
43 786
31 144
12 642
30 081
1 063
IV.
60 380
43 775
16 605
43 775
-
V.
77 278
54 276
23 002
54 276
-
VI.
59 653
44 323
15 330
44 323
-
VII.
76 049
51 270
24 779
51 270
-
VIII.
35 753
26 938
8 815
26 938
-
IX.
102 768
68 659
34 109
66 644
2 015
X.
95 486
74 430
21 056
71 408
3 022
Ukupno
682 687
499 518
183 169
474 608
24 910
Z
59
59
59
54
5
 
Oznake u tablici:
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
G = Broj dobivenih glasova koalicije,
G1 = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicije i
G2 = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.
 
U I. izbornoj jedinici osim kandidata HDZ-a na njihovoj listi sudjelovali su Bruna Esih s 10 471 i Darinko Kosor s 497, u II. Branko Hrg s 3 733 i Dario Hrebak s 4 109, u III. Stanko Belina s 1 063, u IX. Hrvoje Zekanović s 2 015 i u X. prof. dr. sc. Goran Dodig s 3 032 preferencijska glasa.

 

RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA KANDIDATA SDP-a I KOALICIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
> 1 %
> 3 %
> 5 %
> 10 %
Z
p1
p2
I.
6
4
2
1
7
76,91
23,09
II.
9
5
4
2
5
65,47
34,53
III.
9
5
5
3
8
72,68
27,32
IV.
12
5
4
2
5
57,77
42,23
V.
14
5
3
2
4
64,39
35,61
VI.
10
5
4
2
5
61,10
38,90
VII.
9
4
2
2
6
61,17
38,83
VIII.
9
3
3
2
6
63,60
36,40
IX.
10
5
2
1
4
67,67
32,33
X.
10
6
3
1
4
70,11
29,89
Ukupno
96
44
32
18
54
66,79
33,21
 
Oznake u tablici:
> = veći od naznačenog iznosa broja preferencijskih glasova u postotcima od broja glasova liste kandidata,
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
p1 = G1 / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima i
G2 / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima.
 
RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA KANDIDATA HDZ-a I KOALICIJIJSKIH PARTNERA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
Izb. jed.
> 1 %
> 3 %
> 5 %
> 10 %
Z
p1
p2
I.
9
2
2
2
5
84,10
15,90
II.
14
6
5
3
6
75,55
24,45
III.
13
7
6
2
4
71,13
28,87
IV.
13
6
5
2
6
72,50
27,50
V.
14
7
5
2
8
70,23
29,77
VI.
12
6
5
2
6
74,30
25,70
VII.
12
6
3
2
6
67,42
32,58
VIII.
11
6
3
3
3
75,34
24,66
IX.
13
9
5
1
8
66,81
33,19
X.
14
6
4
1
7
77,95
22,05
Ukupno
125
61
43
20
59
73,17
26,83
 
Oznake u tablici:
> = veći od naznačenog iznosa broja preferencijskih glasova u postotcima od broja glasova liste kandidata,
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru,
p1 = G1 / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima i
p2 = G2 / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima.
 
RASPODJELA PREFERENCIJSKIH GLASOVA MANJIH PARLAMENTARNIH STRANAKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE
 
STRANKA
G
G1
G2
p1
p2
Z
MOST
186 536
101 036
85 500
54,16
45,84
13
ŽIVI ZID
117 203
52 267
64 936
44,60
55,40
8
M. B. 365
76 054
43 970
32 084
57,81
42,19
2
IDS-PGS
43 180
28 339
14 841
65,63
34,37
3
HDSSB i HKS
23 573
18 532
5 041
78,62
21,38
1
Ukupno
446 546
244 144
202 402
54,67
45,33
27
 
Oznake u tablici:
G = broj dobivenih glasova koalicija,
G1 = broj dobivenih preferencijskih glasova kandidata koalicija,
G2 = broj birača koji nisu preferencijski glasovali.
p1 = G1 / G x 100 % = broj birača koji su preferencijski glasovali izražen u postotcima  od broja dobivenih glasova stranaka i
p2 = G2 / G x 100 % = broj birača koji nisu preferencijski glasovali izražen u postotcima od broja dobivenih glasova liste kandidata i
Z = broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru.
 
Ukupno su sve parlamentarne stranke dobile1 765 835 glasova, a njihovi kandidati za zastupnike 1 186 826 preferencijska glasa, a 597 009 glasača nije glasovalo preferencijski odnosno 33,81 posto ili oko trećine glasača parlamentarnih stranaka. Glasači manjih parlamentarnih stranaka su u većem postotku apstinirali od preferencijskog glasovanja od velikih parlamentarnih stranaka ( 45,33 % ), a glasači HDZ-a u najmanjem postotku ( 26,83 % ). Na listama kandidata  HDZ-a i koalicijskih partnera manje od 1 posto preferencijskih glasova dobilo je 25 kandidata, više od 1 i manje od 3 posto 64 kandidata, više od 3 a manje od 5 posto 18, više od 5 a manje od 10 posto 13 i više od 10 posto 20 od 140 kandidata u općim izbornim jedinicama, a preferencijskim glasovima izabrano je za zastupnike šestoro kandidata.  Na listama kandidata SDP-a i koalicijskih partnera manje od 1 posto preferencijskih glasova dobilo je 34 kandidata, više od 1 a manje od 3 posto 52, više od 3 a manje od 5 posto 12, više od 5 a manje od 10 posto 14 i više od 10 posto 18, a preferencijskim glasovima izabrano je za zastupnika troje kandidata.
 
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
 
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi " Nova hrvatska paradigma". Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 6, 5 i 10 izbornih jedinica. Internetski portal Tjedno.hr objavio je moju iscrpnu  kritičku analizu zahtjeva Građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"  4. studenog 2014. godine pod naslovom " Tri izborne jedinice i izborni prag dva posto ".
 
Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 15 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 12 kandidata iznosio bi 5 %, od 13 do 20 kandidata 3 %,  od 21 do 30 kandidata 2 % i od 31 do 45 kandidata 1,3 %, od 46 do 60 kandidata 1 % i od 61 do 85 kandidata 0.7 % te preko 80 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Ako je Bandić lopov, onda su glasači jataci

 
 
Ako je Bandić lopov, onda su glasači jataci.
Ako se može doktorirati na bundevi, može li se i na tikvi?
Bakice njeguju svoje dedeke zbog starih zasluga.
Bez duševnih rana nema ni duševnih boli.
Bez mame i tate nema brace ni seke.
Budu li nam roboti svirali po klaviru bit će to ogroman kulturni napredak.
https://brightcove04pmdo-a.akamaihd.net/4221396001/4221396001_5419022319001_5419003256001-vs.jpg?pubId=4221396001&videoId=5419003256001
Budući da su Markov i Banov trg premaleni za narasle protestantske potrebe svima a ne samo HDZ-u, predlaže se veći i demokratskiji prostor kao Jakuševec, Jarun i slični.
Budući da sam svima sumnjiv, moram priznati: otac mi je Hrvat, a majka čistokrvna katolkinja.
BiH Hrvate u vlasti predstavlja Željko kakvog nisu mogli ni poželjeli.
Biti u vlasti je korisno, ali je u oporbi zanimljivije.
Bojim se za najnovijeg borca protiv korupcije i birokracije, jer nije kriv.
 
Brak iz računice je neuračunljiv, iako nije neubrojiv.
Često se spominje glad, ali za radom ili ljubavi?
Da nam nije tolikih stranaka život nam ne bi bio tako zanimljiv.
Da bi bile zgodne žene bi se trebale češće mazati.
Da nije mrzitelja ne bismo se mogli razlikovati.
Da nije jaja ne bi bilo ni kajgane.
Dobit ću bracu i seku jer su mama i tata u drugom stanju.
 
Dobrodošlica: Dobro došli, mili gosti, dugo ne ostali!
Dok sam bio srndač išao sam u lov na srne.
Dolaze hladni dani a nitko se nije sjetio protestiranja.
„Domaće je domaće“, ne samo meso, nego i riječi.
Dugo je trebalo da shvatimo da nas mobitel prisluškuje u službi interneta, uvezenog unutarnjeg neprijatelja.
Fino odgojen unuk svojoj najdražoj bakici želi zaslužen raj, i to što prije.
Gdje su nestale tolike Anđelke i Eve, a još nam trebaju?
 
Gradonačelnik je oko Trga flašizma ostavio ledinu da se bolje vidi HDZ.
Hrvatska predsjednica tvrdi da je transparentna, na hrvatskom znači prozirna.
I Kolinda nam je po ugledu na mnoge uglednike srećom obećavala Švicarsku, a što bi bilo da nije? Obećanje je ipak – radovanje.
Iako je izvršna može biti i površna i završna vlast.
Imam klinca, ali još ne zna dobro kontaktirati.
Ima li virusolog dr. Plenko lijek protiv domaćih virulentnih virusa?
 

Martin Jakšić

Rusima najviše za(smetalo) Kvaternikovo katoličanstvo

 
 
U djelu Ivana Očaka »Hrvatsko ruske veze (druga polovica XIX i početak XX stoljeća)«, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993., nalazi se i sustavna povijest našega pravaša u Rusiji. Autor djela Očak rođen je u Vrdniku 1920. godine. Sa završena dva razreda Trgovačke akademije odlazi 1941. u partizane. Nakon ranjavanja 1943. odlazi u Moskvu, gdje diplomira povijest 1953. godine na sveučilištu Lomonosov, te do 1972. radi na katedri za Povijest južnih i zapadnih Slavena u Moskvi. Radeći 1971. na temi jugoslavenskih komunista u Moskvi preduboko se zadirao u staljinističke čistke, te je nakon uhićenja i saslušavanja proglašen personom non grata u SSSR-u, te se 1973. vraća u ondašnju SR Hrvatsku (SFRJ) gdje radi kao publicist, znanstveni savjetnik, predavač arhivistike.
http://proleksis.lzmk.hr/slike1/x_k0205a.JPG
U Rusiji boravi Kvaternik 1858. - 1660. godine. Jedan od izvora kojima se Očak služio jest doktorski rad Ljerke Kuntić (moje nekadanje profesorice, draga osoba, op. T.T.) »Vanjskopolitički pogledi pravaša 1858. – 1871.«, Zagreb, 1960. U vrijeme Bachova apsolutizma odvjetnik Kvaternik 1858. napušta Austriju. Prodao je sve što posjeduje, te od prijatelja posudio novac, sve skupa 500 forinti te otišao u državu za koju je mislio da može pomoći stvaranju slobodne Hrvatske.
 
Vaclav Hanke (1811.-1884.), češki slavist preporuča „Jevgenija Osipoviča Kvaternika“ M. F. Rajevskom (Krležin lik u „Banketu u Blitvi“ se zove Rajevski!), svećeniku Ruske pravoslavne crkve pri ruskom veleposlanstvu u Beču; inače povezanim sa mnogim južnim Slavenima. U Petrogradu se sastaje Kvaternik s filologom i povjesničarem I. I. Sreznjevskim (1812.-1880.), taj dobrohotni čovjek obeća našem pravašu da će ga protežirati kod Bludova, šefa Ruske akademije znanosti (6. 2. 1858.). Vladin dužnosnik Aleksandrovič daje mu preporuku za R. M. Hubea, povjesničara i profesora na varšavskom i petrogradskom fakultetu. Bludov traži u pismu Rajevskome datiranom 16. (tj. 26. po jul. kalendaru) veljače podatke o Kvaterniku, koji iako katolik želi u konzularnu službu. Spominje i pismo slovenskoga filologa Franca Miklošića koje Kvaternik mu želi predati.
 
U Petrogradu bio je Kvaternik lijepo primljen sa dobrim obećanjima zasipan; upoznao se sa nizom uglednih ljudi kao što su Bludov, Sreznjevski, Dubrovski, Hube (s kojim se osobito sprijateljio), Kovaljevskim, Kuninom, Lamanskim i dr. Želja za konzularnom službom (diplomacijom je htio pomoći Hrvatskoj) te katolicizam pobuđivali su sumnju Rusa. Naivni Kvaternik je silnu građu diplomatsku izučio, zaboravivši da je Rusima „padobranac“. Hube mu je prijateljski suzbio nade u diplomatsko zaposlenje. Nakon Sreznjevskoga posjećuje generala J. P. Kovaljevskoga, koji mu je kazao da je razlog oklijevanja oko Kvaternika katolicizam. (Kvaternik je pohađao sjemenište kao mladić.) Sreo se sa A. F. Hilferdingom (1831.-1872.) ruskim slavistom, konzulom u Bosni i osnivačem Slavenskog dobrotvornog komiteta u Moskvi, kojem bijaše i predsjednik. Političke neugodnosti donosi Kvaterniku Srbin Ivan Kostić (pokrovitelj istoga je grofica A. D. Bludova) koji je svojski trudio škoditi njegovoj akciji u Rusiji.
 
Dr. Radošević u Kvaternikovu životopisu navodi da je naš političar želio Ruse uvjeriti da bi ujedinjena i slobodna Hrvatska mogla pomoći Rusiji riješiti istočno pitanje. (pitanje oslabljenog Turskoga carstva, tj. oslobađanaj balkanskih naroda i geopolitičke težnje Rusa prema Sredozemlju, op. T.T.) Dana 29. ožujka dovršio je Kvaternik svoje „Misli austrijskoga prognanika Hrvata Slavena u emigraciji“(na fr. jeziku), te ih daje A. D. Bludovoj, Dubrovskom, (ruski slavist, suradnik Vrazovog „Kola“), te Ljevšinu, general-bojniku koji je bio ruski konzul u Beogradu (1849. - 1851.) Svidjelo im se što piše, ali su zamjerili što je svugdje isticao ime hrvatsko, a ne i srpsko. Od akademika Kunina (je li mu u rodu ruska izbjeglica i Krležina prijateljica Iraida Kunina?, op. T.T.) general-bojnik je dobio „Tajnu knjigu“ iz 1857. godine (postojalo je svega 6 primjeraka te knjige). Pod predsjedavanjem N. A. Novoseljskoga (ravnatelj Ruskog crnomorskog parobrodarskoga društva za Bliski istok) komisija je razradila buduće djelovanje Rusije u Jeruzalemu, Palestini i šire. Cilj je bio neutralizirati akciju katoličanstva, te isključiti utjecaj Francuske i Zapada u Svetoj zemlji; ruski prodor u tu regiju trebalo je ojačati i masom pravoslavnih hodočasnika. (većina prvih židovskih doseljenika u Palestinu su iz Rusije i Poljske, op. T.T.).
 
Kvaternik 22. 4. 1858. upozorava Sreznjevskoga da srpski list „Domovina“ kleveće Rusiju, i da preispitaju zaljubljenost Rusa u Srbiju. Sreznjevski preporuča Kvaternika Hilferdingu, Kovaljevskom, Ljevšinu i Novoseljskom, najutjecajnijim ruskim društvenim i državnim djelatnicima. Kunin i Sreznjovski s Pogodinom razgovaraju o Kvaterniku; Ivan Kostić opet pakosti Kvaternika proglašavajući BiH srpskom zemljom. Sreznjevski preporuča Kvaterniku svezu sa F. I. Tjutčevom, pjesnikom i diplomatom, predsjednikom Komiteta inozemne cenzure, koji mu može priskrbiti mjesto cenzora za mađarski i hrvatski jezik. Sa povjesničarem i piscom M. P. Pogodinom (1800.-1875.), piscem kritičkih pisama caru, sastao se Kvaternik 27. svibnja 1858. Kunin je Kvaterniku dao Pogodinova izvješća državi s Putovanja po Austriji i Turskoj 1838.-1842. Pogodin tu piše „od Vaše preuzvišenosti je da od Cara oca svih Slavena dobijete svoticu koja bi svijetu slovjenskih učenjaka i književnika dala novi život, te bacila sjeme koje će s vremenom roditi plodom za pokrenuti svijet“, “Carstvo austrijsko... svaki čas dršće za svoj opstanak. Narodi Austrije se mrze među sobom (a narodi carske Rusije?, op. T.T.) i nestrpljivo čekaju čas da se rastave“. “Austrija hoće da Slavenima otme i jezik. Tko u Austriji ne zna njemački ne može ni desetnik postati. Najsigurniji je način uzeti Slavene pod zaštitu Rusije. Austrija leži na samrti.“
 
Pogodin je Ljudevitu Gaju pribavio 15.000 rubalja. Pri susretu s Kvaternikom 3. lipnja 1857. Pogodin prenosi stav Kovaljevskoga da Kvaternik ne može kao katolik raditi u konzularnoj službi. Pogodin je bio naklonjen Srbima; Hrvate je zvao Ilirima i ilirskim Srbima.
Kvaternik (na njihov zahtjev) piše autobiografiju Sreznjevskom, Kuninu i Pogodinu, ističe poznavanje slovačkoga, mađarskoga, njemačkoga, francuskoga, latinskoga, te osnova hebrejskoga i arapskoga (a ruski?, op. T.T.). Tvrdi Kvaternik da ima „ključ“ (tj. način, op. T.T.) da bi podigao oružano 30.000 graničara hrvatskih; ubrzo bi ustao i narod u BiH (pokazala je povijest da je to bila utopijska zamisao, op. T.T.). Kvaterniku su predlagali zaposlenje u Ruskoj akademiji, te kao prevoditelja za mađarski pri MVP-u. U to doba Kvaternik je potrošio novac i dosta propatio čekajući ruske ponude, 10. 5. je posjetio Hilferdinga koji mu predlaže da Kvaternik bude tajni politički agent u Ugarskoj i Hrvatskoj pod „plaštom“ trgovačkog predstavnika u parobrodarskom društvu. Pogodin mu je 14. 6 poslao 300 rubalja.
 
Cijelo vrijeme Kv. je odvojen od supruge Rozalije s kojom 7. 10. 1858. stupa u rusko državljanstvo. Na prisegi Kvaternik se obvezuje dati i život za cara ako ustreba, te se odriče prava austijskoga građanstva. Sa Kuninom se dirljivo oprostio, te od siječnja 1859. djeluje u Pešti. Od Rajevskoga traži 500 forinti za pomoć časopisu „Neven“ (književni list 1852.-1858., suradnici A. Starčević, I. Kukuljević, Vinko Pacel. Mirko Bogović itd.), proučava peštanski Arhiv, kratko komentira povrat Obrenovića na srbijansko prijestolje. 26. 3. Kvaternik šalje Opiniun (mišljenja) gdje smatra da Rusija mora ekonomski i politički pomoći hrvatskom nacionalnom pokretu. Daje detaljne podatke o odnosu Mađarske prema Hrvatskoj i Rusiji. (u to doba engleski premijer Palmerston i masoni destabiliziraju Austrijance u Italiji, a sa Kossuthom rade na odvajanju Mađara i južnih Slavena od Austrije, op. T.T.)
 
U Parizu Kvaternik objavljuje brošuru „Croatie et la Confederatione italienne“ (1859.), gdje želi upoznati francusku javnost sa stanjem u Hrvatskoj. Hilferding vrlo slično ruskom veleposlaniku u Beču Balabinu pozitivno ocjenjuje težnje Hrvata za slobodom, ali kritizira autorove velikohrvatske tendencije. V. P. Balabin (rođen 1811.) je konzul u Beču, dok je njegov rođeni brat J. P. Balabin (rođen 1815.) isusovac, najistaknutiji ruski katolik. Studirao je u Francuskoj gdje prihvaća katoličanstvo. Rusija mu u odsutnosti oduzima sva prava, plemićki položaj, te ga (virtualno, op. T.T.) protjeruju u Sibir. Radi na stvaranju Jezuitske škole u Bugarskoj, te katoličkoj akciji u Siriji i Jeruzalemu. Konzul Viktor Balabin je napisao knjigu „Pariz od 1842.-1852.; dvor, društvo, običaji“, izdavač Ernest Daudet. (Čudno da je konzul, op. T.T.)
 
V. Balabin vjerojatno želi zajednički antiaustrijski stav Mađara i Slavena pa mu smeta prenaglašeno hrvatstvo. Dolazi do spletki u Petrogradu među konzervativnim pravoslavnim krugovima, Srbima ali i dr. protiv Kvaternikova djelovanja u Parizu. Kvaternik traži kontakt s Napoleonom III., vladarom spletkarom, francuski vladar ga prima ali bez ikakve reakcije na Kvaternikove ideje i planove. Kvaternik traži 200.000 srebrenih rubalja od Novoseljskoga, optužuje Rusiju za „infamno“ ponašanje prema njemu, te se nudi za ruskoga konzula u Sisku. (Vrlo nerazumno i čudnovato, op. T.T.) 19. 12. 1859. Balabin daje Kvaternik slobodu, ali bez pravnog učinka. Slavenofili Strossmayerovi napadaju kasnije Kvaternika da je osramotio Hrvate i Hrvatsku u Rusiji! Kvaternik, vrli naš patriot veli: „da mi je bilo do „novaca(h), do moje osobne udobnosti stalo moje bi bilo djelovanje uvelike nastavljeno; no ja bi bio u Rusiji prodao narod“. (!!!!!!)
 
Što se tiče Velike Tajne o politici ruskoj bliskoistočnoj Kvaternik veli da mu je neki kardinal ispričao kako je tu knjigu već imao u rukama neki austrijski general, dakle da tu nikakve tajne nema. Rusija dodatno maltetira Kvaternika ne dajući mu otpis državljanstva, tako da je morao odstupiti iz Hrvatskoga sabora kao ruski državljanin na zahtjev političkih protivnika. Na zamolbu mu odgovaraju u svibnju 1866. da ga (Rusi) smatraju nezakonito odsutnim(!), te da mu ne mogu dati istupnicu niti putovnicu dok ne opravda odsustvo(?!). Godine 1867. nakon austrijskoga kraha u borbi sa Prusima, zahvaćen općom amnestijom Kvaternik se vraća u Hrvatsku, tek 1869. dobiva odstupnicu iz ruskoga državljanstva!
 
Egzaltirani Kvaternik je radeći ludo, tj. u pravoslavnoj, nedemokratskoj carevini tlačitelju malih naroda tražio pomoć za Hrvatsku otvorio vrata budućnosti i cijelom nizu hrvatskih političara od pravaša Heruca (rođenoga u isto doba kada je Kvaternik boravio u Rusiji), Stjepana Radića, Supila, J.B.T-a, do mlađahnoga Pernara, koji jest hohštapler i demagog ali ima mozga, dapače! Očak je skupio zanimljivu građu koja se odnosi i na Kukuljevića (vrlo zaslužan muž!), Strossmayera, Antu Ciligu; preporučam čitanje i iščitavanje. Podsjećam i na drevne veze Jurja Križanića o kojima je nadahnuto pisao također svećenik i ruski putnik, pjesnik i akademik Ivan Golub iz Kalinovca, Matiju Zmajevića admirala Petrovog iz Perasta, Balda Bogišića, Krležu, istraživača Sahalina Bošnjaka (hrvatski Srbin!), guvernera od Dalekog Istoka Horvata, Mateja Sovića svećenika i filologa (druga Fortisova) itd. do naših Hrvata ruskoga i ukrajinskoga podrijetla.
Režimi se mijenjaju; geopolitika (zemljopis) ostaje!
 

Teo Trostmann

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Ponedjeljak, 12/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 735 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević