Get Adobe Flash player
Pupovac nas pravi bilmezima

Pupovac nas pravi bilmezima

Miloradov izlet u Bačku Palanku je gori od svih glupih...

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Jela Godlar: Crkva je u vrijeme NDH institucionalno bila na strani te...

Lideri se stvaraju

Lideri se stvaraju

Iskreno ne znam tko su uspješni lideri...

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Šezdesetih godina u Jasenovcu je pronađen samo 481...

  • Pupovac nas pravi bilmezima

    Pupovac nas pravi bilmezima

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:15
  • Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:09
  • Lideri se stvaraju

    Lideri se stvaraju

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:03
  • Poturica i najogavnije srbijanske laži

    Poturica i najogavnije srbijanske laži

    ponedjeljak, 07. siječnja 2019. 10:37
  • Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 07:57

Skandalozne odluke ustavnih sudaca mogle su dovesti u pitanje održavanje izbora

 
 
Izbore s preferencijskim glasovanjem nametnuo nam je HDZ odnosno njihov kreator izbornog inženjeringa Vladimir Šeks. Prema pismu iz zatvora Josip Perković cijeni "Kolegu" kao najkvalitetnijeg suradnika SDS-a u Osijeku i Slavoniji.
https://i0.wp.com/crotribune.com/wp-content/uploads/2018/06/narod-odlu%C4%8Duje.jpg?fit=800%2C304&ssl=1
Na drugim izborima za Europski parlament izabrali smo 11 zastupnika s 25 izbornih lista tiskanih na 8 stranica formata A4. Preferencijsko glasovanje se pokazalo nepraktično, a može biti i neprovedivo ukoliko bi se pojavilo preveliki broj izbornih lista. Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim  strankama sudjelovanje  na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača ili novčanog pologa. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista.
 
Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament i Hrvatski sabor u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 20 zastupnika 18 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako će Željka Markić i Krešimir Miletić provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 93 zastupnika da ispunimo uvjete iz I. referendumskog pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje" jer mora biti najmanje 100 zastupnika u Hrvatskom saboru. Krešimir Miletić je sin Luke Miletića, člana Gradskog komiteta Saveza komunista Zagreba, a sada je kao sociolog zaposlen u upravi Grada Zagreba. Njegov otac Luka Miletić je preporučio zapošljavanje Milana Bandića u Općini Pešćenica 1983. godine. Pripadao je diktatorskoj grupi oko Stanka Stojčevića koja je vedrila i oblačila u Končaru do 1990. godine.
 
Za samo 10 izbornih lista s 930 kandidata trebalo bi za tiskanje imena i prezimena kandidata, o kojima većina birača neće imati blage veze, više od 19 stranica formata A4. Kod mješovitog izbornog sustava je minimalno 45 zastupnika koje bismo birali razmjernim izbornim sustavom odnosno 450 kandidata za 10 stranačkih lista čija bi imena i prezimena mogli tiskati na deset stranica formata A4. Ukidanjem odredbe o tisuću i petsto pravovaljanih potpisa birača, na zahtjev Demokratske stranke žena za sudjelovanje stranačkih i lista kandidata birača na izborima iz promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor od 13. veljače 2015 godine i zabranom referenduma "Glasujmo imenom i prezimenom" Ustavni sud je izazvao ustavnu krizu i prijevremene izbore. Demokratska stranka žena je bila koalicijski partner stranke Milan Bandić 365.Jesu li ustavni sudci pristrano donijeli odluku o ukidanju potpise potpore birača strankama za sudjelovanje na izborima za Hrvatski sabor.
 
Skandalozne odluke ustavnih sudaca mogle su dovesti u pitanje održavanje izbora s preferencijskim glasovanjem zbog prevelikog broja izbornih lista. Na izborima je teoretski moglo nastupiti preko 160 registriranih stranaka. Prema izglasanim promjenama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor zbirne izborne listine poslužile su kao knjižice s imenima i prezimenima kandidata za preskupu anketu o (ne) popularnosti kandidata.
 
Prijedlogom izmjena Zakona za predstavnika u tijelima lokalne samouprave HNS-a i HSU-a predviđeno je uvođenje preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima. Pitam se kako su Ivan Vrdoljak i  Anka Mrak Taritaš kao inženjeri mogli predložiti praktički neprovedive izbore za zastupnike u skupštini Grada Zagreba. Ako se prijavi 21 lista s 51 kandidatom, kao prošle godine, kako će smjestiti 1.071 imena i prezimena? Nameću gluposti hrvatskim biračima, a uz prohibitivnu klauzulu za priznavanje preferencijskih glasova od 10 % ne bismo izabrali niti jednog zastupnika. Njihove gluposti prenose svi mediji, a za moje analize rekli su mi na HRT da nisam relevantan sugovornik. Relevantni su im: Nenad Zakošek, Berto Šalaj, Goran Čular, Dragan Zelić, Ivica Reljković i njima slični koji ignoriraju potpise 380.649 birača koji su od 21. rujna do 5. listopada zatražili zabranu predizbornog koaliranja stranaka, promjenu izbornih jedinica itd.
 
Sada nam građanska inicijativa "Narod odlučuje" ponovno nameće tri preferencijska glasa i dopisno glasovanje dijaspore, a zato je već skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine dovoljno potpisa birača za održavanje referenduma. Na upit udruge " Korektiv " odvjetnik Građanske inicijative "U ime obitelji" Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative "Narod odlučuje" su besmisleni bez definiranih izbornih jedinica. Selektivnost preferencijskih glasova ovisi o broju zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Što je manji broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici uz jednaki broj preferencijskih glasova veća je vjerojatnost izbora kandidata za zastupnika preferencijskim glasovima. U Ustav RH takva besmislica ne bi smjela uči.
 
Na izborima za EU parlament preferencijskim glasovima smo izabrali samo jednog zastupnika i to medijski vrlo poznatog Tonina Piculu iz SDP-a od ukupno23 zastupnika, a na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine 6 od 143 te na izborima 11. rujna 2016. godine 12. Bez prohibitivne klauzule za Hrvatski sabor bili bismo preferencijskim glasovima izabrali 2015. godine 43, a 11. rujna 2016. godine 42. Oko trećine birača nije koristila pravo preferencijskog glasovanja.  Preferencijske glasove su dobivali medijski poznati političari. Zbog previsoke prohibitivne klauzule od 10 posto dobilo je 8. studenog 2015. godine 37 kandidata zastupničko mjesto s vrlo malim brojem preferencijskih glasova, a 11. rujna 2016. godine 30. Analizom raspodjele preferencijskih glasova velikih koalicija došao sam do zaključka da treba odgovarajući prag za ostvarenje prava preskakanja kandidata na listi. Na prvim izborima za Europski parlament vrlo kvalitetan kandidat SDP-a Marin Baldini je dobio višestruko manji broj preferencijskih glasova od Marije Ilić kandidatkinje stranke HSU-a i od Joze Radoša kandidata HNS-a. Broj dobivenih preferencijskih glasova ne odražava kvalitetu kandidata nego njihovu popularnost ili nepopularnost. Za 15 kandidata prag za napredovanje na listi kandidata bi trebao biti 2 %, za 30 kandidata 1 %, a od 50 do 80 kandidata 0,6 % od broja dobivenih glasova liste.  Preferencijskim glasovima neće se postići ciljevi koje pokretači referendumske inicijative očekuju. Ti se ciljevi mogu ostvariti mješovitim izbornim sustavom tako da se pola zastupnika bira većinski i pola zastupnika razmjernim izbornim sustavom kako smo 2. kolovoza 1992. godine većinskim imenom i prezimenom izabrali 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom za Zastupnički dom Hrvatskog sabora s jednom izbornom jedinicom i izbornim pragom od 3 %.  
 
Referendumska pitanja građanske inicijative "Narod odlučuje"
 
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor. Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje četiri posto važećih glasova birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.
Drugo referendumsko pitanje je:
2) Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava Republike Hrvatske doda članak 72. a koji glasi:
Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna. Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice ispunjava sve zahtjeve iz referendumskih pitanja. Kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica zbog manipulacija brojem birača izborne jedinice statističke regije Jadranska Hrvatska imale bi više zastupnika od izbornih jedinica statističke regije Kontinentalna Hrvatska. Bolje bi bilo broj zastupnika izbornih jedinica odrediti razmjerno broju stanovnika izborne jedinice što je prema preporukama Venecijanske komisije moguće. Statistička regija Jadranska Hrvatska, odnosno I. izborna jedinica, imala je 90 birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima na sto popisanih stanovnika travnja 2011. godine, a II. izborna jedinica 87 i III. 84 prema tabličnom prikazu.
 
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. kod mješovitog izbornog sustava sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici ili s 31 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava, a na 6 izbornih kod razmjernog izbornog sustava s ukupno 105 zastupnika razmjerno broju stanovnika ili birača po izbornoj jedinici. Minimalni ukupni broj od 105 zastupnika kod šest izbornih jedinica određuje uvjet od najmanje 15 zastupnika po izbornoj jedinici iz referendumskog pitanja. Kod mješovitog izbornog sustava birali bismo 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom po 18 u tri izborne jedinice. Ukupni broj zastupnika u skladu s referendumskim pitanjima građanske inicijative "Narod odlučuje" bio bi 114.
 
Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve iz referendumskih pitanja uz minimalno 31 zastupnika po izbornoj jedinici odnosno ukupno 102 zastupnika. Zahtjev za razmjerno smanjenje zastupnika  nacionalnih manjina na maksimalno 6 zastupnika ne može se ostvariti bez promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Prema važećem Zakonu izglasanom travnja 2010. godine srpska nacionalna zajednica ima pravo na najmanje 3 zastupnika, a ostale na 5. Hrvatski sabor može smanjiti na 6 zastupnika nacionalnih manjina glasanjem dvotrećinskom većinom i povećat broj zastupnika dijaspore na najmanje 5 zastupnika promjenom 45. članka Ustava RH. 
 
Prema preporukama Venecijanska komisija ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima" broj zastupnika izbornih jedinica može se računati razmjerno broju stanovnika ili birača izborne jedinice. Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma te sprječavale referendumske inicijative pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu. Broj zastupnika razmjerno broju birača daje ukupno 108, a kod 6 općih izbornih jedinica uvjet od najmanje 15 zastupnika po izbornoj jedinici s najmanje birača daje za Grad Zagreb 20 zastupnika.
 
BROJ DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA LISTA NA LOKALNIM IZBORIMA 2013. GODINE ZA SKUPŠTINU GRADA ZAGREBA
 
Lista
G
P %
Z1
SDP...
73.569
25,40
8
Milan Bandić...
70.988
24,36
7
HDZ...
42.905
14,72
4
HSLS...
32.472
11,14
3
HL- SR
14.035
4,82
1
Za grad
10.704
3,67
1
HRAST
9.551
3,28
1
ZNL- Tatjana Holjevac
8.900
3,05
1
Ukupno
263.124
-
26
 
Oznake:
G = broj dobivenih glasova lista na lokalnim izborima 2017. godine,
p % = broj dobivenih glasova lista izražen u postotcima od broja važećih glasova i 
Z1 = prognoza broj dobivenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru ako bi Grad Zagreb bio izborna jedinica na izborima za Hrvatski sabor prema zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" uz 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru. Ukupno je bilo na izborima 291.455 važećih glasova. Prema rezultatima lokalnih izbora Milan Bandić, HSLS i Hrvatski laburisti- stranka rada imali su interesa za referendumsko izjašnjavanje prema građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Minimalni broj zastupnika od 20 po izbornoj jedinici daje 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru.
 
BROJ DOBIVENIH GLASOVA STRANAKA LISTA NA LOKALNIM IZBORIMA 2017. GODINE ZA SKUPŠTINU GRADA ZAGREBA
 
Lista
G
P %
Z2
Milan Bandić 365...
74.467
23,03
5
Koalicija SDP...
67.189
20,78
4
Nezavisna lista S.Š.
40.215
12,43
3
HDZ
38.684
11,96
2
Nezavisna lista B. E.
26.628
8,23
2
Zagreb je naš
24.706
7,64
2
Most nezavisnih lista
15.966
4,93
1
Živi zid
14.654
4,53
1
Ukupno
302.509
-
20
 
Oznake:
G = broj dobivenih glasova lista na lokalnim izborima 2017. godine,
p % = broj dobivenih glasova lista izražen u postotcima od broja važećih glasova i
Z2 = prognoza za broj dobivenih zastupničkih mjesta ako bi Grad Zagreb bio izborna jedinica na izborima za Hrvatski sabor prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje". Ukupno je bilo na izborima 323.322 važećih glasova. Na izborima je sudjelovala 21 lista s ukupno 1.071 kandidatom. Ukoliko bi se na izborima pojavila 21 lista za ispisivanje imena i prezimena lista kandidata trebalo bi 9 stranica formata A4. Izbori s preferencijalnim glasovanjem u Gradu Zagrebu su praktično neprovedivi. Iz analize koju sam napravio na zamolbu nekih zastupnika u Hrvatskom saboru i nekih čelnika neparlamentarnih stranaka te udruge "Korektiv" postoji osnovana sumnja da iza građanske inicijative stoji stranka Milan Bandić 365. "Narod odlučuje" = Bandić odlučuje? Prema zahtjevima građanske inicijative "Narod odlučuje" Hrvatski sabor bi imao minimalno 117 zastupnika.
Z = 108 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u 6 izbornih jedinica + 6 zastupnika nacionalnih manjina + 3 zastupnika dijaspore.
 
Prema zahtjevima iz referendumske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i prijedlogom Hrvatskih laburista koji su plagirali moj prijedlog 6 izbornih jedinica Zagreb bi imao 26 zastupnika uz zadržavanjem postojećeg broja od 140 zastupnika biranih u općim izbornim jedinicama. Izbori s 20 ili 26 zastupnika Grada Zagreba u Hrvatskom saboru preferencijskim glasovanjem svih birača su praktički neprovedivi bez uvjeta potpore potpisima birača za sudjelovanje na izborima. Zašto je Ustavni sud ukinuo uvjet za sudjelovanje stranaka na izborima od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore za sudjelovanje lista kandidata izglasanog promjenom Zakona za izbore zastupnika u Hrvatskom saboru veljače 2015. godine? Zašto građanska inicijativa " Narod odlučuje" nije postavila taj uvjet? Tko plaća troškove?
 
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA PREMA ZAHTJEVIMA "GLASUJMO IMENOM I PREZIMENOM" I "NAROD ODLUČUJE"
 
Županije
S
B
p %
Z1
Z2
Dubrovačko-neretvanska
122.568
107.733
89
-
-
Šibensko-kninska
109.375
99.493
93
-
-
Splitsko-dalmatinska
454.798
404.843
89
-
-
1. izborna jedinica
686.741
612.069
89
23
17
Istarska
208.055
187.471
90
-
-
Ličko-senjska
50.927
44.695
90
-
-
Primorsko-goranska
296.195
265.631
90
-
-
Zadarska
170.017
162.028
96
-
-
2. izborna jedinica
725.194
659.825
91
25
19
 I. izborna jedinica
1,411.935
1,271.894
90
48
36
Grad Zagreb
790.017
692.141
88
26
20
3. izborna jedinica
790.017
692.141
88
26
20
Karlovačka
128.899
111.073
86
-
-
Sisačko-moslavačka
172.439
146.400
85
-
-
Zagrebačka
317.606
272.155
86
-
-
4. izborna jedinica
618.944
529.828
86
20
15
II. izborna jedinica
1,408.961
1,221.769
87
46
35
Bjelovarsko-bilogorska
119.764
98.895
83
-
-
Koprivničko-križevačka
115.584
94.444
82
-
-
Krapinsko-zagorska
132.892
109.713
83
-
-
Međimurska
113.804
96.041
84
-
-
Varaždinska
175.951
146.766
83
-
-
5. izborna jedinica
657.995
545.859
83
20
15
Virovitičko-podravska
84.836
71.520
84
-
-
Brodsko-posavska
158.575
136.481
86
-
-
Osječko-baranjska
305.032
253.813
83
-
-
Požeško-slavonska
78.034
65.886
84
-
-
Vukovarsko-srijemska
179.521
152.334
85
-
-
6. izborna jedinica
805998
680.034
84
26
19
 III. izborna jed.
1,463.993
1,225.893
84
46
34
Republika Hrvatska
4.284.889
3,719.556
87
140
105
 
Oznake:
S = broj stanovnika popisan travnja 2011. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine, Z1 = Broj zastupnika izborne jedinice za minimalno 20 zastupnika po izbornoj jedinici i izbornom pragu 3 % i
Z= Broj zastupnika izborne jedinice za minimalno 15 zastupnika po izbornoj jedinici i izbornom pragu od 4 %.
 
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. i na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod razmjernog izbornog sustava  sa sadašnjim ukupnim brojem zastupnika od 140 i sa smanjenim od 108. Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović je u svojoj predizbornoj kampanji predložio mješoviti izborni sustav tako da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i ukupno 113 zastupnika. Uz 8 zastupnika nacionalnih manjina predložio je 9 zastupnika dijaspore. To je bolji prijedlog od obje referendumske inicijative koje je pokrenula Željka Markić i ostali. Ona je znala za taj prijedlog (moj prijedlog iz 2013. godine). Zašto se Željka Markić, Krešimir Miletić, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, profesor talijanistike dr. sc. Nino Raspudić i drugi ne bi nadmetali ravnopravno s drugim kandidatima za zastupničko mjesto tako da birači mogu zaokružiti njihovo ime na listićima s nekoliko kandidata, a ne na listinama s tristotinjak kandidata. Dosta nam je Šeksovog zakonodavnog i Podolnjakovog ustavotvornog izbornog inženjeringa. Saborska većina bi trebala usvojiti prijedlog bivšeg predsjednika Ive Josipovića uvjetovanjem kandidature na izborima s najmanje 100 potpisa ili s 20 tisuća kuna pologa po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Za sudjelovanje liste od 16 kandidata na izborima lista bi morala skupiti tisuću i šesto potpisa ili 320 tisuća pologa. Ukoliko bi lista dobila 3 % glasova birača država bi vratila polog listi kandidata. Na većinskim izborima ukoliko bi kandidat dobio više od 7 % glasova birača vratio država bi mu vratila polog. Ovaj prijedlog je u skladu s preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima"). U članku 45. Ustava trebalo bi staviti pravo dijaspore na najmanje 5 zastupnika, a najviše 9 ovisno o broju birača koji će glasati na izborima. Hrvatski sabor bi imao od 107 do 111 zastupnika. Dakle za 6 do 10 zastupnika manje nego uz ispunjenje uvjeta građanske inicijative " Narod odlučuje ".                                                                                      
 
Ustav Republike Hrvatske Članak 1.
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2. U Republici  Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. 
3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Uzurpatori iz političke kaste boljševičkog mentalnog sklopa su promijenili Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na 5. Prema Zakonu ranije je bilo od 1 do 3 srpske nacionalne zajednice, a ostalih najmanje 4. Ukupno je bilo od 5 do 8 zastupnika nacionalnih manjina. Ukinuli su kvorum za valjanost referenduma. Smanjili su broj zastupnika dijaspore na 3. Povećali su od 4.prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 250 tisuća. 110 zastupnika koji su glasovali za ratifikaciju Istambulske konvencije izabralo je manje od trećine registriranih birača na izborima 11. rujna 2016. godine!
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi priloženu tablicu).
 
ZAHTJEVI GRAĐANSKE INICIJATIVE "GLASUJMO IMENOM I PREZIMENOM":
 
1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova,
2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,
3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača,
4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,
6. Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem,
7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4,042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3,760.783 birača?
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Zašto za Beru više navija HDZ nego SDP?

 
 
Što je uspješniji Dinamo ima sve više prijatelja i neprijatelja.
Što im vrijedi karizma kad nemaju muda.
Što su ribari, ako nisu seljaci ni građani.
Tko vas drpa neka vas i krpa.
Tko ne drži do stolice, ona mu se osveti.
Trump je simpatičniji kad je uz ljubu, ma bila i dekla.
Uvrjedljivo je što migranti žele samo proći a ne zadržati se na lijepoj našoj.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/9/9a/Be-ro_logo.jpg
U Dinamu se zna tko najviše, ali se ne zna tko najbolje zabija.
Vincekovo je najveći zagorski praznik, a Martinje međunarodni blagdan.
Za bludnju neki daju pokoru, a neki ili lovu.
Zašto se Tesla nije znao potpisivao ćirilicom?
Zašto za Beru više navija HDZ nego SDP?
Za nadražaje ne pomažu dražeje.
Za rasulo, raspad, razlaz u SDP-u Slavonci bi rekli – rasprd.
 
Maksimir više nije park, šuma, već prašuma.
Na moru nevera, u Ajduku nevjera.
Najbolja je kvalitetna kvantiteta.
Našeg je predsjednika iznenadila informacija da u Hrvatskoj ima više dinamovaca i hadezeovaca nego u Kini.
Nekad i kiša curi i piša.
 

Martin Jakšić

Omiški tunel - rupa u stijeni

 
 
Ako sve bude išlo po planu, na jesen bi trebala početi gradnja prve gradske luke u Omišu vrijedne 50 milijuna kuna. Nakon toga, odmah tijekom srpnja, kreće se s natječajem tako da bi u listopadu 2019. radovi mogli početi. Naravno, ako ne bude žalbe na odabir izvođača. Nakon otprilike dvije i pol godine od početka radova Omiš će dobiti sedamdesetak sezonskih vezova i šetnicu dugu 440 metara. Postojeća riva će se proširiti za dvadesetak metara, a nakon parkinga i hortikulturnog uređenja širina šetnice bit će oko 12 metara; lijepo i atraktivno posebno za kvalitetniji turizam moga malog mista! Izvođač radova još nije odabran, možda budu i vrijedni Kinezi obzirom da je domaća građevinska operativa bankrotirala na onom malenom mostiću za Čiovo!? U svakom slučaju bit' će na gradilištu popriličan broj građevinskih djelatnika izloženih i ozljedama pogotovo onim ortopedske naravi, primjerice prijeloma ekstremiteta.
http://www.dragovoljac.com/images/images2018/razno4/kal2.jpg
Uz ovu radosnu vijest evo i jedne žalosne koja je već čvrsto planirana za proljeće iduće godine a odnosi se na Dom zdravlja u turističkom gradu Omišu. Naime, ugledni i vrsni ortoped, po potrebi i kirurg, omiškog Doma zdravlja, Ž. M., ide u zasluženu mirovinu, ali, zajedno s njim 'u mirovinu' navodno odlazi i Ortopedska ambulanta kojoj je posvetio dobar dio svog radnog vijeka!? Ambulanta se po svemu sudeći zatvara a medicinskoj sestri omiljenog omiškog ortopeda navodno je ponuđeno radno mjesto u… Vrgorcu ili na 'prekomorskom' otoku Lastovu!? Dakako, nitko nema ništa protiv izgradnje Omišu toliko potrebne gradske luke ali je isto tako razumljivo da danas, eto, rastući turizam ne može bez ortopedske ambulante posebno u ljetnim mjesecima kad se priljevom turista stanovništvo Omiša a time i (ortopedskih) pacijenata višestruko poveća!
 
Dakako, tu je i Split, tek 25 kilometara udaljen. 'Čas posla' reklo bi se, limitiranom brzinom od gradskih 50 km. na sat bilo bi to samo pola sata do Splita; je, 'malo morgen'! Naime, u ljetnim mjesecima takozvane turističke špice ta se udaljenost više ne mjeri u kilometrima nego u vremenu potrebnom za doći do Splita. Obično su na toj, nazovimo je gradskoj ulici, jedinstvene i kompaktne kolone raznovrsnih vozila, tamo i natrag, koje se puževom brzinom kreću po toj cesti ponosno zvanoj 'Jadranska magistrala'… često i po nekoliko sati!? Nije mi na kraj pameti umanjiti značaj ovog hvalevrijednog projekta gradske ali za razvoj turizma neophodna je i odgovarajuća logistika u koju se obvezno ubrajaju, među inim, promet i zdravstvo.
 
Grad Omiš je jedinstven po tome što je jedini grad na jadranskoj obali koji nema svoju obilaznicu tako da sveukupni promet prolazi kroz srce grada, kroz ulicu zvanu 'fošal', koja bi trebala biti lijepa gradska šetnica!? Ali Omiš zato ima i veličanstveni tunel iskopan u 'omiškoj stini' ispod naselja, kao dio buduće(?) davno planirane gradske obilaznice; dug više od 2 km. Ironično rečeno to je rupa u stijeni koja' iz ničega vodi u ništa' a u koju je skucano nemalih 300 milijuna kunića(vrijednosti šest gradskih luka!!!) novca poreznih obveznika …prije davnih pet godina!
 
Glede druge komponente 'zdravog' turizma, Dom zdravlja u Omišu izgrađen je prije više od pedeset godina i danas nikako ne može pomiriti zdravstvene potrebe žitelja Omiša i prigradskog naselja Priko. Posebno ne u ljetnim, turističkim mjesecima, a od sutra po svemu sudeći ni ambulantne intervencije (gipsanje) kod bizarnog prijeloma malog nožnog prsta! Doduše, treba spomenuti da je Dom zdravlja poodavno  bio u planu izgradnje i to na poziciji Velikog parkirališta (mjesta za Cirkus) ali ni taj projekt kao ni jednako tako planirana  izgradnja Omišu neophodne gimnazijske zgrade nisu ugledali svijetlo dana… pomela ih, eto, atraktivna gradska luka. A bez Doma zdravlja, odnosno bez ortopeda-kirurga (Ortopedske ambulante?), figurativno rečeno ni omiški turizam nije sasvim zdrav, zar ne!?
 
Nego, ako se već gradi gradska luka sa sedamdesetak vezova, trebalo bi svakako osigurani/planirati barem dva mjesta za brze glisere koji bi u Split (na gipsanje) prevozili nesretne kostolomce…daleko brže morskim putom nego 'puževom magistralom'! Lucidni Omišani bi ih od milja nazvali Gipsy-express, sic!
 

Damir Kalafatić

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Četvrtak, 17/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 935 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević