Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Masovna ubojstava zarobljenika 29. rujna 1943. godine

 
 
U organizaciji Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin i članova Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata klub Jalševec održana je u nedjelju, 30. rujna 2018. godine u župi Svibovec komemoracija i misa zadušnica za  žrtve prvih masovnih likvidacija na području sjeverne Hrvatske u kojima je, nakon zauzimanja Varaždinskih Toplica od strane partizanskih postrojbi, 29. rujna 1943. na blagdan Svetog Mihovila, bez suđenja mučeno i poubijano stotinjak ratnih zarobljenika.
http://biskupija-varazdinska.hr/userdocsimages/images/stories/2011/Dogadjaji/Dravska_suma_komemoracija1.jpg?width=800&height=600&mode=max
Spomen na žrtve započeo je hrvatskom himnom koju je kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima župe Svibovec otpjevao zbor župe pod vodstvom voditelja zbora Antuna Pokosa, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Vijenac su prvo položili  članovi obitelji stradalih branitelja, a u ime Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića vijenac je položio zamjenik gradonačelnice dr. Ivica Čičak. U ime Ministarstva hrvatskih branitelja i ministra Tome Medveda vijenac je položila i svijeće zapalila Kristina Vešligaj, a potom su vijence položili i svijeće zapalili predstavnici Grada Varaždinske Toplice, članovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina i Čakovca, članovi braniteljske Udruge Jalševec i Mijo Modrić iz Belice, kao i predstavnici Hrvatskog žrtvoslovnog društva te udruge Macelj. U ime organizatora svima je nadolasku i očuvanju uspomene na hrvatske žrtve i stradanja zahvalio Franjo Talan, predsjednik Društva te izrazio nadu da će se u doglednoj budućnosti sve žrtve dostojno i sa sprovodom pokopati, a nakon toga pročitano je pismo pristiglo iz ureda predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
 
S početkom u 11 sati misu zadušnicu za poginule, mučene i ubijene hrvatske vojnike i civile  stradale u ratovima XX. stoljeća i progonima totalitarnih režima i vlasti, predvodio je vlč. Juraj Kopjar, župnik župe Sveta Tri Kralja Svibovec, a nakon mise položeni su vijenci kod spomenika za vrijeme komunizma prešućivanim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća među kojima je bio i svibovečki župnik vlč. Josip Lesjak, odveden od partizana 17. travnja 1945. godine, te preko sedamdeset župljana poginulih i stradalih pod raznim okolnostima. U ime obitelji prešućivanih žrtava vijenac je položio Stjepan Gluhak, kojem je poratna komunistička vlast u Varaždinu zatvorila oca gdje mu se izgubio svaki trag te se pretpostavlja da je ubijen  na jednom od brojnih stratišta u okolici. Spomen na stradale završio je molitvom koju je predvodio  vlč. Juraj Kopjar, a zbor župe potom je otpjevao  pjesmu o. Petra Perice, Rajska Djevo kraljice Hrvata, koji je po ulasku partizanskih jedinica u Dubrovnik 1944. ubijen na otočiću Daksa.
 
U sklopu sjećanja na prve žrtve masovnih ubojstava na području Varaždinske biskupije, stradalih nakon partizanskog zauzimanja Varaždinskih Toplica pred 75 godina vijenci su položeni i na grobu žrtava u Kalničkoj Kapeli gdje je molitvu predvodio vlč. Stjepan Makar, župnik iz Ljubešćice, a tu su vijence položili i svijeće zapalili, Kristina Vešligaj, u ime ministra Tome Medveda, izaslanstvo Općine Ljubešćica na čelu s načelnikom Nenadom Horvatićem, Đuro Knezičić i Franjo Talan  u ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva, te Ivo Ivanović i Ivan Pavlović  iz Društva za obilježavanje grobišta.  Za sve žrtve kojima su grobovi rasuti diljem gore Kalnika vijenci su se položili i kod spomen križa u šumi u Leskovcu koji je 28. rujna 2003. godine blagoslovio mons. Marko Culej prvi biskup Varaždinske biskupije. Žrtve grobišta u šumi ponad Leskovca ekshumirane su od strane Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske  za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja u razdoblju od 11. do 17. studenoga 2014. godine, a posmrtni ostaci 72 pronađena tijela s tog grobišta potom su otpremljena u Zagreb na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku.
 
Za sve goste i uzvanike članovi Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata klub Jalševec priredili su u prostorijama kluba domjenak, a potom se razgovaralo i o mogućnosti predstavljanja Zbornika Sedmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa i u Svibovcu. U prostorijama kluba rad Udruge branitelja predstavio je predsjednik Anđelko Horvat koji je istaknuo da je iz župe Sveta Tri kralja Svibovec, koja ima oko 2500 stanovnika, braneći Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu poginulo 11 pripadnika. Predsjedniku hrvatskih branitelja s područja župe uručen je primjerak Zbornika s Kongresa koji je završnu sjednicu održao u Svibovcu, 2. listopada 2016. godine, a isti je održan pod pokroviteljstvom biskupa Josipa Mrzljaka i bio posvećen kako žrtvama DRugog svjetskog rata i poraća tako i braniteljima stradalim u Domovinskom ratu.  
Zabilježio, u nedjelju, 30. rujna 2018. godine, nakon održane komemoracije Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta osnovanog 20. rujna 2000. godine u Varaždinu
 

Franjo Talan

Gospodine Plenkoviću, Europa zove, zbogom balkanci

 
 
Ako je hadezeovu orlu oštećeno desno krilo, može li letjeti samo s lijevim?
Ako se država može odvojiti od vjere, može li i od popova?
Boga se štuje, a ljude poštuje.
Branitelji se nisu borili za „lijepu našu“, već za bolju Hrvatsku.
Enologe volim, a etnologinje ljubim.
Čini se da su na Poljudu poljudi, a ne ljudi.
Dosta je bilo HDZ-a, idemo malko u NDH, za promjenu.
Gerijatrijski tulum na hrvatskom znači starački cirkus.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a5/Haliaeetus_albicilla_%28Svolv%C3%A6r%2C_2012%29.jpg/1200px-Haliaeetus_albicilla_%28Svolv%C3%A6r%2C_2012%29.jpg
Gospodine Plenkoviću, Europa zove, zbogom balkanci.
Hrvatski i slovenski predsjednik neograničeno su se dogovarali o granici.
Huligani se rado tako nazivaju, jer je to ljepše nego na hrvatskom nasilnik, izgrednik, otpadnik,  uličar, barbarin, fukara.
Istočna Hrvatska je zabačena, ali izgleda da još nije odbačena.
I tiraža može biti tirada.
 
Je li Vaso dobio nadimak iz NOB ili iz ZDS, kao supovac ili kao mupovac
Jesu li sinovi bandita – bandići.
Jesu li bakica i djedica  u istospolnoj zajednici?
Jugoslaveni su izbjegavali i slovo U, asada neki Hrvati slo J, pa pišu čak Maria, Lidia, Julia...
Kitarović se hvali da ima bolju polovicu kakva se doma rijetko viđa.
Kako u vas zovu cure? Nikako, počele su same dolaziti.
Kome treba kapu skinuti, a kome dignuti?
Kolinda ima rijetku priliku i sreću da se kao žena može ispucati.
Lako je rodoljubu koji ima doma domoljubicu.
Mačku treba maziti, curi tepati, a ženu škakljati.
Majka me odgojila, a žena ugojila.
Među ljudima ima i ljudi.
 
Muževa ima odanih i izdanih.
Mora se samo i sve odrađivati u kupaonici, makar i izvaninstitucionalno.
Nadali smo se kad se otvore granice da će Europljani navaliti na naša neobrađena polja, kad ono jok.
Nakon veličanstvene žrtve i djela branitelji se osuli politički i interesno. A domoljublje i ideali?
Nakon jela svakako operite zube, iako nije obavezno.
Najprije treba namiriti 1., pa 2., tek onda 3. Maj.
Našem državnom predsjedniku svaka odora, civilna ili vojna – dobro stoji.
Nije nam ni svaki Hrvat na ponos.
Nije u pitanju samo jedno brodogradilište nego tri:Uljànik, Ȕljanik,Uljanîk
 
Neki zazivaju NDH, a neki bi samo izazivali.
Neki bi endehaziju, iako ne zaju što je to.
Neki kažu da je za BiH najbolje da se dio priključi Srbiji, dio Hrvatskoj, a ostatak da se priključe Turskoj.
Nekim bi profesorima trebalo produljiti – ferije.
Nema više „zna se“, sada „znamo se“.
Nema više nevinih, a nestaju i nedužni.
Nesumnjivo je da su polika i političari korisni, ali kome?
Ne vjerujem da je Vaso prostitutac, prestar je.
 
Nepoznati političar nehotice je izrekao najkraću a najsadržajniju veliku misao za Nobelovu nagradu -  „Bit će bolje“.
Nikako da doznam kaže li se hrvatski državna krema ili krama.
Nijedan grad nije heroj, ali su građani junaci.
Određeni rade na neodređeno, a neodređeni na određeno radno vrijeme.
Otvoreni i uspješni suparnici hrvatskoga postaju televizijski reklameri.
Osijek najviše pomaže Hajduku: dao je predsjednika, trenera, bodove...
Pernar je završio medicinu u Zaprešiću, a financije?
Pjesmice pišu svi mogući i nemogući.
Posjećujte liječnike, nemojte ih obilaziti.
 
Političari nemaju veze s prostitucijom kao ni svećenici s bludničenjem.
Poštujte svoju rit kao zjenicu oka, ako želite da i ona drži do vas.
Proračunom se bave proračunati, proračunljivi i neuračunljivi.
Prema nekima dužno poštovanje, a prema nekima ružno.
Pupovac nije pupavac, ni mutavac, ni supovac, ni mupovac, već prof. dr. hrvatskoga jezika kojim nas i vas uči u teoriji i praksi.
 
Slavonci imaju apetit na bećarac, samo ako je „mastan“.
Samo sinoptičari nas mogu uvjeravati da Studeni može biti topao.
Stari idu na terapijsko hodanje, a mladi na terapijsko jahanje.
Što je bolje – to je dolje.
Što Melaniji vrijedi što je lijepa kad ne smije ni pisnut.
Televizijska umjetnička slikarija udom (klincem) umjesto kistom, velik je kanadski doprinos hrvatskoj suvremenoj kulturi.
 
Tko zna gdje se nalazi često spominjana naša ili njihova regija?
Trump je sam svoj glasnogovornik jer je škrt.
U borbi protiv alholizam treba djelovati preventivno i uništiti višak grožđa
U celibatu se živi bez žene i bez muža.
U domu je klima, a u domovini propuh.
Ulazeći u WC mudro je prvo provjeriti ima li papira.
Uspješniji su bili nekoć Hajduku odani bijelci nego ovi fetivi crnci.
U političkom životarenju nastala je velika rupa otkako nam nema Vesne.
Utječu li kulturno Mađari, Srbi i Bosanci na Hrvate s istoka kao što Talijani i Slovenci utječu na Istrane i Međimurce?
 
Velika je šteta kad premine netko uspješan jer prestaje jal i mržnja.
Velika bi šteta bila mijenjati druga Beru koji je najbolje potkovan.
Velika (krupna) riba smrdi od glave, a mala (sitna) od repa.
Volio bih da mi je Kolinda mama jer bih imao puno  barem čokoladica.
Vjernici Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke posjećuju pješice, a Hrvatska vojska autobusom.
Zašto se svi i ljeti vesele babljem ljetu.
Zašto toliko ponavljanja europske pobjede Dinama, dovoljno je jednom.
Zna li se kolika je plaća političara-početnika, a kolika političara-pripravnika?
Željeli ste kapitalizam i demokraciju, stoga imate bogataše i siromahe –  koga vraga sada jamrate? 
 

Matin Jakšić

Vlada ne sluša mudre savjete nadbiskupa Hranića nego nastavlja vrijeđati hrvatske birače

 
 
Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi I., II. i III. tablicu). "Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.
https://pbs.twimg.com/media/Dh6gMS4WkAAhJLi.jpg
Predsjednik Komisije HBK „Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u povodu svetkovine Velike Gospe dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“.
 
Vlada Andreja Plenkovića ne sluša mudre savjete Nadbiskupa Đure Hranića nego nastavlja vrijeđati hrvatske birače. Pomoćnik HDZ-ovog ministra uprave Lovre Kuščevića doktor politoloških znanosti Mladen Nakić je na okruglom stolu SDP-u bliskog GONG-a o tome “kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke demokracije" o potpisima koje su prikupljale građanske inicijative “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, rekao da je “moguće da su za njih ‘glasovale’ i bebe”.On je također rekao i kako “postoje potpisi, a na knjigama ne piše gdje su prikupljeni što otežava posao”. To gdje su potpisi prikupljeni bi, naravno, trebalo biti posve svejedno jer Ustav RH daje jednaka politička prava i pravo glasa svim državljanima RH, a diskriminacija prema mjestu stanovanja (u ili izvan matične države) striktno je zabranjena presudama Europskog suda za ljudska prava, što se naravno našeg zakonodavca previše ne tiče: Zakonom je zabranjeno prikupljanje referendumskih potpisa u inozemstvu, ali naravno nije moguće zabraniti bilo kojem državljaninu RH da potpiše inicijativu jer bi to bilo protuustavno, što je paradoksalna situacija i nedorečenost Zakona.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk i dr. sc. Mladen Nakić? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača?
 
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27.853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević i njegov pomoćnik dr. sc. Mladen Nakić ? Zašto prikrivaju kazneno djelo krivotvorenja isprave koju je bivši ministar uprave Arsen Bauk potpisao da spriječi referendum građanske inicijative " Glasujmo imenom i prezimenom"? Nemoguće je da je za 118 dana 281.739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi I. tablični prikaz).
 
Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Na to pitanje odgovorili su mi iz Ministarstva uprave citiranjem članaka iz: Zakona o registru, popisu birača i popisu stanovništva. Citiranjem zakona nisu uspjeli dokazati da su nepostojeći birači stvarni. Usporedbom podataka broja birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima i tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobivenim 26. srpnja od Ministarstva uprave lako je dokazati da podatci o broju birača na dan 13. svibnja grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva tijekom razdoblja od prošlogodišnjih lokalnih izbora i početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma (vidi tablice I. i II.). Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio sa  4.042.522 za 295.113 na 3.747.409 neka hrvatskim biračima dokažu bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema statističkim podatcima tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212.293 stanovnika (uglavnom birača), a  biračko je pravo punoljetnošću steklo 197.174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Ovo je dokaz da vlasti u republici Hrvatskoj grubo manipuliraju registrom i popisom birača kako bi spriječili referendumsko izjašnjavanje ili namještali rezultate izbora i referenduma.
 
"Grješne strukture" nastavljaju gušiti demokraciju. Prema analizi, koristeći podatke o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3.733.748 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine.
 
Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4.437.460 stanovnika, a bilo je 3.505.533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4.284.889 stanovnika, a njih 3.487.034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4.174.349 stanovnika, a 3.435.425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18.499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70 101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju imala 4.105.493 stanovnika odnosno 179.396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.
 
Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3.690.936 odnosno 30.451 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3.703.297, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3.824.731 odnosno 121.434 birača više od procjene. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3.842.363, a to je 108.615 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 1994. do 2017. godine odnosno 355.329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosi 11.106, a maksimalni prirodni pad je 2017. godine iznosio 9.230 birača.
 
Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto  i pedeset tisuća!
 
I. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 1990. DO 2017. GODINE
 
Datum
B1
ΔB1
Δt
B2
ΣB
22.04.1990.     S
3 544 320
-
-
-
3 544 320
19.05. 1991. RS
3 652 225
107 905
392
-
3 652 225
02.08.1992.     S
3 558 913
-93 312
441
-
3 558 913
07.02.1993.  ŽD
3 580 396
21 483
189
-
3 580 396
29.10. 1995. ZD
3 634 233
53 837
994
398 839
4 033 072
13.04.1997.  ŽD
3 664 693
30 460
532
-
3 664 693
03.01. 2000. ZD
3 686 378
21 685
995
360 110
4 046 488
25.01.2000.    P
3 858 893
172 515
22
394 028
4 252 921
25.05.2001.    L
3 890 133
31 240
486
-
3 890 133
23.11. 2003.   S
3 690 936
-199 197
912
396 617
4 087 553
23.01.2005.    P
4 004 962
314 829
427
387 258
4 392 220
15.05.2005.    L
4 009 201
4 234
112
-
4 009 201
25.11. 2007.   S
3 824 731
-184 470
924
404 950
4 229 681
17.05.2009.    L
4 085 470
260 739
539
-
4 085 470
10.01.2010.    P
4 089 320
3 850
238
406 208
4 495 528
04.12. 2011.   S
3 842 363
-246 957
693
411 758
4 254 121
22.01. 2012. RP
4 092 137
249 774
49
412 628
4 504 765
14.04. 2013.    E
3 742 383
-349 754
448
6 432
3 748 815
19.05. 2013.    L
3 767170
24 787
35
-
3 767 170
01.12. 2013. RB
3 777 518
10 348
196
13 482
3 791 000
25.05. 2014.    E
3 760 783
-16 735
175
6 560
3 767 343
28.12. 2014.      P
3 773 687
12 904
217
18 951
3 792 638
11.01. 2015.    P
3 788 039
14 352
14
37 203
3 825 242
08.11. 2015.    S
3 759 844
-28 195
301
28 944
3 788 788
11.09. 2016.    S
3 742 546
-17 298
308
21 223
3 763 769
21.05. 2017.    L
3 719 556
-22 990
252
-
3 719 556
 
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,
ΔB1 = Bi+1 - Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,
Δt = vremenski razmak između dvaju uzastopno održanih izbora izražen u danima,
B2 = broj birača dijaspore i
ΣB  = B1 + B2 = ukupni broj birača.
E = izbori za Europski parlament,
L = lokalni izbori,
P = predsjednički izbori,
RB = Referendum o definiciji braka,
RP = Pristupni referendum
RS = Referendum o statusu RH,
S = izbori za Hrvatski sabor, 
ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.
 
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246.957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130.251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249.774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349.754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivših  predsjednika Republike Stipe Mesića 2000. godine i Ive Josipovića 2010.  godine te rezultate Pristupnog referenduma.
Kretanje broja birača na izborima i referendumima od 1990. do 2017. godine (tablica I.) grubo odstupa od procjene kretanja birača učinjene na temelju popisa stanovnika 2011. godine i prirodnog kretanja stanovništva od 2000. godine. Hrvatska za to razdoblje ima svake godine negativni migracijski saldo. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Hrvatska i Letonija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.
 
Vlasti troše golemu energiju na ignoriranje i opstrukciju referendumskog odlučivanja umjesto da prihvate savjet nadbiskupa Hranića i konačno riješe izborno zakonodavstvo sintezom bitnih zahtjeva građanskih inicijativa. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom".
 
II. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJIMA MINISTARSTVA UPRAVE
 
Županija
S
B1
B2
ΔB
p2
Zagrebačka                 
314 549
272 528
276 532
4 004
88
Krapinsko-zagorska 
127 748
109 679
109 940
261
86
Sisačko-moslavačka
157 204
146 356
145 001
-1 355
92
Karlovačka                  
120 321
111 044
110 723
-321
92
Varaždinska                
170 563
146 732
147 353
621
86
Koprivničko-križevačka
110 976
94 404
95 023
619
86
Bjelovarsko-bilogorska
111 867
98 858
98 885
27
88
Primorsko-goranska
289 479
265 538
267 040
1 502
92
Ličko-senjska
46 888
44 642
44 280
-362
94
Virovitičko-podravska
79 111
71 495
71 361
-134
90
Požeško-slavonska
71 920
65 856
65 412
-444
91
Brodsko-posavska
148 373
136 438
137 007
569
92
Zadarska
169 581
162 335
165 207
2 872
97
Osječko-baranjska
290 412
253 711
254 541
830
88
Šibensko-kninska
103 021
99 406
99 787
381
97
Vukovarsko-srijemska
165 799
152 250
151 286
-964
91
Splitsko-dalmatinska
452 035
405 003
410 316
5 313
91
Istarska
208 105
187 435
187 877
442
90
Dubrovačko-neretvanska
121 970
107 631
109 081
1 450
89
Međimurska
112 089
96 031
97 046
1 015
87
Grad Zagreb
802 338
691 785
703 711
11 926
88
 Republika Hrvatska
4 174 349
3 719 157
3 747 409
28 252
90
 
Oznake u tablici: 
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2016. godine (https://www.dzs.hr),
B1 = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,
B2 = broj birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave,
ΔB = B2 - B1 = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i p2 = B2 / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj.
 
Prema procjeni broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se tijekom 2017. godine trebao smanjiti samo prirodnim kretanjem stanovništva za 9 230 birača. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika popisanih 2011. godine: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.
 
S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije. Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godinu sigurno veći od 58. 
 
Skoro svi navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.   Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska je prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imala 1.391.079 stanovnika, a ima 1.283.588 birača odnosno 92,27 birača na sto stanovnika, a Kontinentalna Hrvatska je imala 2.783.270 stanovnika, a 2.463.821 birača odnosno 88,52 birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u. Republiku Hrvatsku možemo podijeliti na 3 ili 6 izbornih jedinica s odstupanjem broja birača ili stanovnika manjim od  ± 5 %.
 
Jadranska Hrvatska je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 20.856 stanovnika, a Kontinentalna 89.684.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Subota, 20/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 936 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević