Get Adobe Flash player

"Stepinac je kao vojni vikar provodio politiku vlasti u NDH - da trećinu Srba treba pokrstiti, trećinu protjerati, a trećinu ubiti"

 
 
Bivši veleposlanik SFRJ i Hrvatske u Vatikanu prof. dr. Ivica Maštruko o radu komisija SPC-a i Katoličke Crkve, kontroverznom ustaškom kardinalu, zločinima u NDH, zajedničkom životu Srba i Hrvata. HRVATSKI biskupi više čuju papu Franju nego što ga slušaju! Kaže ovo, za "Novosti", dr. Ivica Maštruko (76), profesor sociologije religije i nekadašnji jugoslavenski ambasador i hrvatski veleposlanik u Vatikanu. Pažljivo dr. Maštruko prati rad mješovite komisije SPC-a i Katoličke Crkve o Alojziju Stepincu, ali, kako ukazuje u intervjuu za naš list, ne očekuje da će stavovi o kontroverznom hrvatskom kardinalu iz vremena NDH biti usuglašeni. Posljednju riječ imat će papa Franjo, a dr. Maštruko, kao i mnogi poznavatelji vatikanskih prilika, smatra da će još dugo vremena proći dok ovaj ili neki budući poglavar Rimokatoličke Crkve donese konačnu odluku oko proglašenja Stepinca svetim.
http://www.danikrscanskekulture.info/images/sudionici/164.jpg
* Što konkretno očekujete od komisije o Stepincu, koja je formirana na osobnu inicijativu pape Franje?
- Članovi te komisije ne će se složiti oko svih stavova vezanih za Stepinca i njegovu historijsku ulogu u Drugom svetskom ratu. Složit će se u tome da je progon vršen od strane komunističkih vlasti, ali o detaljima ocjene oko Stepinca bit će odvojena mišljenja članova komisije. Tako će to biti predočeno Papi i onda sve zavisi, da tako kažem, od jednog političkog dogovora hijerarhija dviju crkava, pape Franje i patrijarha Irineja.
 
* Može li Papa poništiti dosadašnji postupak za proglašenje Stepinca svetim?
- To ne može, ali može prolongirati odluku da se proglasi svetim, koliko dugo želi. Odluka će zavisiti i od procjene koliko taj postupak proglašenja Stepinca svetim može štetiti približavanju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a time i predgrađu sveukupnog pravoslavlja i mogućim kontaktima s Ruskom pravoslavnom crkvom.
 
* Kako tumačite riječi pape Franje, izgovorene nedavno u Gruziji, da je preobraćenje pravoslavaca bio veliki greh i odnosi li se to i na slučaj "Stepinac"?
- Te Papine riječi ne dovodim u taj kontekst. Odnosilo se to na područja na kojima je Papa boravio, a riječ je o Gruzijskoj crkvi. Poruka je to, prije svega, Gruzijcima, Armencima i Ukrajincima, a Papa se ogradio od bilo kakvog mogućeg prelaska pravoslavaca ili već ranije odvojenih crkava Gruzije i Arrmenije u Katoličku Crkvu. Franjo je poslao jasnu poruku da Katolička Crkva pod njegovim vodstvom nije sklona preobraćenju, već dijalogu s pravoslavnim crkvama.
 
* Ali pokrštavanja, prije svega nasilnog, bilo je četrdesetih godina prošlog vijeka u Hrvatskoj, u vrijeme zločinačkog režima NDH, kada je zagrebački nadbiskup bio Alojzije Stepinac?
- Apsolutno. Na ovim prostorima bilo je pokrštavanja pod različitim opravdanjima, a Stepinac je to pravdao potrebom spašavanja pravoslavaca od mogućih progona. To je samo po sebi bilo veoma sporno, naravno. Ali toga je bilo u Katoličkoj Crkvi u historiji Europe i zato smo imali i ratove. Sada sve crkve pokrštavanje osuđuju i izbjegavaju i na to više nitko u praksi ne pomišlja.
 
* I na sudskom procesu u Zagrebu 1946. godine, čija je presuda nedavno poništena, Stepinac je bio optužen za nasilno prekrštavanje?
- Iako to nije bila glavna tema optužnice, Stepinac je optužen i osuđen i zbog toga. Treba znati da ni mnoge Srbe koji su prešli na katoličanstvo to nije spaslo progona. Sve se odvijalo u skladu s tadašnjom politikom vlasti u NDH - da trećinu Srba treba pokrstiti, trećinu protjerati, a trećinu ubiti. Bez obzira na to kako će dalje ići postupak za proglašenje Alojzija Stepinca svetim, to što se radilo u NDH i u što je bio umješan i Stepinac, Srpska pravoslavna crkva nikada ne će da zaboravi. A na čelu te komisije za pokrštavanje Srba bio je Stepinac kao vojni vikar, a time automatski i vojni vikar ustaške vojnice. To će sigurno ostati stalno u svijesti predstavnika SPC-a, jer oni to jednostavno ne mogu zaboraviti.
 
* Kako sada vidite odnose SPC-a i Katoličke Crkve, ima li pomaka?
- Ne vidim mnogo pomaka. Tri su nivoa tih kontakata, prvi je na nivou najviše hijerarhije kada se demonstrira dobra volja i upućuju riječi koje pozivaju na dijalog i saradnju. Na drugom nivou, onoj svećenstva, paroha i župnika, već ima odstupanja od poruka koje se šalju s vrha. A na trećoj, među vjernicima, sve zavisi od jednog do drugog kraja. Gdje su ljudi više izmešani, nažalost, veća je i netrpeljivost.
 
* U Hrvatskoj je došlo do promjena nekih biskupa, pre svega onih konzervativnih koji su bili nostalgični prema NDH, čak i opravdavali ustaški režim. Papa je veoma kritičan prema takvim biskupima?
- Novi vjetar se osjeća i u ovih nekoliko posljednjih kadrovskih promjena i imenovanja novih biskupa, jer je riječ o osobama sklonijim dijalogu i toleranciji. To nisu ljudi koji imaju agresiju koja je još prisutna kod dijela hrvatskih biskupa.
 
* Novi biskupi u javnosti ne izražavaju netrpeljivost prema drugima i drugačijima. Ali i dalje ima i krajnje netolerantnih biskupa, poput sisačkog Vlade Košića i svećenika koji služe mise za Pavelića i ustaške zločince?
- Ne ispoljava se takvo ponašanje samo prema nostalgiji za NDH već dio hrvatskog svećenstva ima i krajnje neprihvatljiv odnos prema osobama koje su u Haagu osuđene za ratne zločine. To je neprihvatljivo i od strane pravne države u Hrvatskoj.
 
* Koliki je danas utjecaj Crkve u Hrvatskoj?
- Stvarni se utjecaj ne osjeća direktno, već preko raznih udruženja koja su vezana za crkvenu hijerariju i crkvu kao instituciju. Sama crkva u Hrvatskoj nije odstupila, niti mijenjala svoje poruke posljednjih nekoliko desetljeća, a udruženja koja su uz crkvu agilnija su i agresivnija.
 
* Može li se iz svega što danas dolazi iz Vatikana dobiti utisak da je želja pape Franje smirivanje tenzija na Balkanu, poticaj da Srbi i Hrvati napokon nadvladaju prošlost?
- Taj poticaj daje papa Franjo, samo što on nije prihvaćen u katoličkoj hijerarhiji u Hrvatskoj. Još je uvijek jedan oprezni i distancirani otklon prema svim porukama koje dolaze od Franje. Postoji zadrška kod biskupa, oni čuju što Papa govori, ali ga ne slušaju. A Papin pristup je katoličkiji i hrišćanskiji od njihovog, pa i oko odnosa na Balkanu. Kada bi katolički vrh u BiH i Hrvatskoj poslušao i primenio što Papa govori mnogo toga bi bilo drugačije.
 
* Može li se ta buduća odluka Vatikana oko Stepinca gledati i u kontekstu moguća Papina posjeta Beogradu i Moskvi?
- Može se i tako gledati i to je u svakom slučaju jedan od razloga da papa Franjo odgodi svoju odluku. Ali, prije odlaska u Srbiju Papu prvo treba pozvati Katolička Crkva, da se s time suglasi SPC i da postoji poziv od državnih vlasti. A državna tijela Srbije će poziv uputiti tek nakon dogovora s vrhom SPC-a, tako da je sve u rukama Srpske pravoslavne crkve.
 
* Govorilo se da je jedan od uvjeta za poziv da Papa prije odlaska u Srbiju posjeti Jasenovac. Je li to realno?
- Nije to uvjet i to se samo tako govorilo u kontekstu slučaja "Stepinac". Sve drugo su bili spinovi.
 

Jurica Körbler, ww.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:632465-Проф-др-Ивица-Маштруко-Степинац-не-пролази-код-Папе-Фрање

Anketa

Oleg Butković veli kako ukidanje plaćanja cestarine na Krčkom mostu nije predizborni trik. Vjerujete li mu?

Ponedjeljak, 25/05/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1081 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević