Get Adobe Flash player

Strane investicije spriječit će odlazak mladih iz Hrvatske

 
 
Europska investicijska banka ove će godine na raspolaganje hrvatskim poduzetnicima staviti više od 400 milijuna eura kreditnih sredstava, najavljuje voditelj zagrebačkog ureda EIB-a Anton Kovačev, s kojim smo razgovarali u sklopu njegove »turneje« po županijskim gospodarskim komorama. Kovačev je i u Rijeci prezentirao mogućnosti koje nudi Europska investicijska banka, a nas je zanimalo zbog čega su one, kao i bespovratna sredstva iz EU fondova, dosad toliko slabo korištene od hrvatskih privrednika, a i javnih tvrtki.
http://metkovic-news.com/wp-content/uploads/2016/02/EIB_Kovacev.jpg
- Po pitanju sredstava koja je EIB odobrio u prošloj godini, ona su povećana za čak pedeset posto u odnosu na godinu ranije. Ako pogledamo iznos od 535 milijuna eura, koliko je odobreno kredita u Hrvatskoj tijekom prošle godine, to je oko 1,2 posto ukupnog hrvatskog BDP-a. Kad se objektiviziraju ti podaci, u odnosu na ostale članice Europske unije, onda smo mi prošle godine u samom vrhu, negdje na trećem ili četvrtom mjestu. EIB kao razvojna banka Europske unije brine o svojoj najmlađoj članici, kako bi Hrvatska čim prije nadoknadila zaostatak, kako bi barem došla do zlatne sredine, ako već ne među najuspješnije članice Unije.
 
• Često ističete potrebu za reformama kako bi se ozbiljnije povećao broj ulagača i veličina ulaganja. Mislite li pri tom prvenstveno na zakonodavni okvir i uklanjanje toliko spominjanih administrativnih barijera?
- Sigurno je potrebno mijenjati postojeći zakonodavni okvir, posebno na uklanjanju prevelikog broja pravnih propisa. U toj šumi propisa poduzetnici, posebno strani, teško se snalaze. Drugi veliki problem je administracija koja nije dovoljno učinkovita i brza, u odnosu na potrebe poduzetnika, posebice kada je riječ o investicijama. Treći su problem veliki nameti. Dobra vijest je da je nova vlada krenula s poreznom reformom, koja je dobro ocijenjena i u EIB-u i u Europskoj komisiji, a možda najvažnije, i kod rejting agencija, koje su kreditni rejting izmijenile u pozitivan.
 
• Domaći ulagači posebno kao problem, često ističu visoku cijenu rada. Mislite li da je to doista zapreka većim ulaganjima?
- Iz mog iskustva, te iz razgovora sa stranim ulagačima, ne mislim da je to zapreka. Do sada nije bilo primjedbi na preskup rad u Hrvatskoj kao čimbeniku koji bi priječio investicije. Bitno je ovdje također spomenuti ulaganje u obrazovanje, koje se često svrstava u kategoriju neproizvodnog troška, što je pogrešno. Bez kvalificirane radne snage, bez mislećih ljudi, zasigurno se ne mogu polučiti veliki gospodarski rezultati. Mislim da naš obrazovni sustav, unatoč nesavršenostima, stvara vrlo kvalificiranu radnu snagu i stručnjake koji mogu dati dodatnu vrijednost.
 
• Promjena kreditnog rejtinga pozitivan je pomak, no što bi on konkretno trebao donijeti domaćem gospodarstvu?
- To je znak investitorima da Hrvatska poboljšava svoj zakonski i porezni okvir, kao i ulagački. To je znak stranim ulagačima - krenite u Hrvatsku.
 
• Potreba za stranim investicijama česta je tema vaših istupa. Zalažete se za povećanje stranih investicija, čak dovodeći to u vezu s iseljavanjem radno sposobnog stanovništva. Zašto mislite da su baš strane investicije ključ u zadržavanju mladih, radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj?
- S obzirom na broj nezaposlenih s jedne, te još porazniji broj mladih, obrazovanih ljudi koji su u zadnjih nekoliko godina napustili Hrvatsku, jasno je da nije otvoren dovoljan broj radnih mjesta. Očito je da domaći poduzetnici nemaju dovoljnu financijsku snagu ni ulagački potencijal za otvaranje potrebnog broja radnih mjesta. Zbog toga smatram da, ako moramo birati između toga da nam mladi odlaze, i to posebno visokoobrazovani, ili otvoriti vrata za dolazak stranih investitora, dileme ne bi smjelo biti.
 
Bolji kreditni rejting ubrzat će investicije
 
• Je li slab investicijski potencijal posljedica hrvatskog bankarskog sustava? Znamo da građani u bankama drže milijarde kuna štednje, dok istodobno te banke nerado plasiraju ta sredstva u gospodarstvo, nego dobrim dijelom opet građanima za potrošnju?
- Mi u EIB-u, i izravnim kreditima i kreditima preko poslovnih banaka nastojimo potaknuti upravo kreditiranje poduzetništva. Naši krediti su isključivo namijenjeni ili poduzetništvu ili ulaganjima u infrastrukturu što opet neizravno rezultira otvaranjem novih radnih mjesta.
 
• I dalje se ipak čini da je Hrvatska neprivlačna zemlja investitorima, osim možda u turizmu i još ponekim svijetlim primjerima.
- Ne možemo govoriti da nema investicija, ali nema ih dovoljno. Trend povećanja investicija zasigurno je pokrenut. Bolji kreditni rejting još će više ubrzati priliv stranog kapitala i ulaganja stranih poduzetnika u Hrvatsku.
 
• Većina ih ipak ulaže u turizam. Nije li takvo trpanje svih jaja u istu košaru dugoročno potencijalno štetno, posebno kada znamo koliko je turizam krhka košara, podložna raznim negativnim utjecajima, što vidimo na primjeru Turske ili Egipta?
- U pravu ste. To nije dobro. Ne mislim reći da treba zaustaviti ulaganja u turizam, nipošto, ali u EIB-u smatramo da u turizmu treba prvenstveno ulagati u povećanje kvalitete usluga, odnosno, recimo to tako, povećanje broja zvjezdica na razini cijele destinacije, a time i količine prihoda. Ono što je još značajnije - treba povećati ulaganja u industriju, proizvodnju i nove tehnologije i usluge.
 
• U fokusu EIB-a, na razini EU, su infrastruktura, zaštita okoliša i energetska učinkovitost, te inovatorstvo. Na razini Hrvatske se u tim područjima ulaže prilično slabo, iako potencijala itekako ima. Može li EIB tu nešto promijeniti?
- I u Hrvatskoj ćemo se posebno fokusirati na ulaganja u tim područjima. Od 13 do 18 milijardi eura godišnje EIB ulaže samo u inovacije, pronalaske, poboljšanja postojećih proizvoda i usluga. Nastojat ćemo to pojačati i u Hrvatskoj, izravnim kreditima i kreditima preko HBOR-a i poslovnih banaka.
 
• Do 2020. u sklopu Junckerova plana Europska komisija kani aktivirati 500 milijardi eura »zaspalog« kapitala. S obzirom na kasni start u odnosu na ostale članice, a i sve zapreke o kojima ste govorili, kolike su šanse da Hrvatska privuče neki značajniji dio tog kolača?
- Nadam se da će poduzetnici, ali i javna uprava, od općina i gradova do države i njihovih tvrtki, značajnije koristiti mogućnosti iz Junckerova plana, nego što je to do sad bio slučaj. U 2016. mnogostruko se povećalo korištenje tih sredstava. Vjerujem da će se taj trend nastaviti. U okviru tog plana u Hrvatsku je uloženo 207 milijuna eura, što nije zanemarivo u odnosu na veličinu našeg gospodarstva.
 
Očekujemo aktivniju suradnju komorskog sustava
 
• Prezentacije ovih dana držite po gospodarskim komorama. Smatrate li da bi i HGK trebala preuzeti veći dio odgovornosti, te se fokusirati na pomoć poduzetnicima u povlačenju europskih darovnica, ali i povoljnijih kredita EIB-a?
- Samom ovom prezentacijom mogućnosti u okviru redovnih EIB-ovih aktivnosti i Junckerova plana u HGK-u, dali smo naznaku da očekujemo aktivniju suradnju komorskog sustava u poticanju korištenja dostupnih sredstava, te otvaranju značajnijeg ulagačkog ciklusa u Hrvatskoj. Računamo na komorski sustav, kao prirodni most između EIB-a i Europske komisije, te bankarstva i poduzetnika.
 
Nisam sklon špekulirati o sudbini Agrokora
 
• Kako, kao bankar s dugogodišnjim iskustvom u HBOR-u i EIB-u gledate na mogući ulazak ruskih banaka u vlasništvo Agrokora, a time, na velika vrata, i u ukupno gospodarstvo države?
- Teško je komentirati nešto što se nije dogodilo, ili se barem još nije dogodio. Nisam sklon špekulirati o nečemu što će se možda događati, a s druge strane, mogu govoriti samo o onome što je u okviru EIB-a.
Spremni smo kreditirati izgradnju LNG terminala
 
• EIB će biti uključen u projekt LNG terminala na Krku, imate li konkretnijih informacija o dinamici realizacije tog projekta, koji se dugo priprema, ali nikako da krene?
- EIB je spreman kreditirati izgradnju LNG terminala. U pripremi projekta uključeni smo već dvije godine i nastojimo pomoći koliko god je to moguće. Do sada nije bilo velikih aktivnosti, ali u zadnja dva mjeseca napravljeni su veliki pomaci, prije svega odlukom Europske komisije o odobrenju darovnice za LNG terminal, ali s druge strane i nastojanjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike da požuri postupak. To je ulaganje izuzetno bitno ne samo za ovu regiju i Hrvatsku, nego i za dobar dio susjednih zemalja. Također, izuzetno je značajno i za gospodarstvo Primorsko-goranske županije, zbog pratećih projekata koji će otvoriti brojne nove mogućnosti.
 
• Vidite li i druge projekte na području Rijeke i okolice koje bi EIB bio spreman podržati?
- U industriji, turizmu, IT sektoru i drugim područjima već postoje projekti koji se razmatraju za sufinanciranje i iz našeg redovnog programa i iz Junckerova plana. O iznosima ne mogu precizno govoriti, ali oni bi zasigurno bili dvostruko viši nego prošle godine.
 

Marinko Glavan, Novi list

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Petak, 22/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1041 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević