Get Adobe Flash player

U Sredozemnome moru nema više otvorenoga mora

 
 
Akademik Davorin Rudolf, sveučilišni profesor međunarodnog prava, svojedobno ministar pomorstva i vanjskih poslova Republike Hrvatske, ekskluzivno za Oslobođenje govori o sporu oko gradnje pelješkog mosta
http://cdn.dubrovniknet.hr/data/1347552506m269.jpg
• Profesore Rudolfe, kada sam Vas intervjuirala za Oslobođenje točno prije četiri godine, nakon što ste čuli povod za razgovor, uzdahnuli ste i rekli: “Ponovno o granici i pelješkom mostu!?” Najnovija aktualizacija ove teme, je li Vas iznenadila? Što je po Vašem mišljenju riješeno, a što je još sporno?
- Hrvatska i Bosna i Hercegovina morale su se složiti samo u jednom pitanju: hoće li Pelješki most biti dovoljno visok i s dovoljno širokim prolazom, tj. plovnim putem, da brodovi mogu sigurno uplovljavati i isplovljavati u Neum i iz Neuma. Naravno, radi se o brodovima koji se s obzirom na zemljopisne uvjete, širinu zaljeva, dubinu mora, ekološke prilike i sl. mogu realno očekivati u Neumskome zaljevu. U Neumski zaljev neće uplovljavati golemi trgovački brodovi, kruzeri ili nosači zrakoplova, jer je zaljev uzak, u njemu se ne bi mogli ni okrenuti. O tome su se države Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina složile.
 
• Po Vašem mišljenju taj je, najvažniji dio posla, obavljen?
- Da. U nas je svojedobno objavljeno da je Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH uručilo Hrvatskoj konačne zahtjeve u pogledu visine mosta i širine plovnoga puta koje su utvrdili stručnjaci. Hrvatska je prihvatila te zahtjeve u cijelosti. Sva je dokumentacija o gradnji mosta načinjena na temelju tih zahtjeva BiH. To je, dakle, bio dogovor o bitnim karakteristikama mosta za ostvarivanje sigurnog prolaska brodova u Neum. Ministarstvo prometa i komunikacija je dio Vlade BiH, službeno izražava stajališta Vlade, očitovalo se u ime Vlade. Zahtjev i prihvaćanje zahtjeva jest postignuti dogovor. Sporazum, ako hoćete. Za Vladu Hrvatske to je bilo dovoljno.
 
•  U dijelu bosanskohercegovačkog državnog vrha žestoko se obaraju upravo na to hrvatsko poimanje dokumenta Ministarstva prometa i komunikacija BiH kao na sporazum o tehničkim karakteristikama mosta o kojima ovisi siguran prolazak brodova u luku Neum. Ističe se da to nije bio akt Predsjedništva BiH, Vlade, niti Ministarstva vanjskih poslova. Ta državna tijela nisu bila ni konzultirana o dokumentu.
- U međunarodnim odnosima država se ne može pozivati na nepoštivanje unutarnjih propisa o međusobnom komuniciranju i angažiranju svojih državnih tijela, kao na pravno valjan i opravdan temelj za poništenje nekog pravnog posla.
 
• A je li sporna granica na moru? Bošnjački političari ističu da između Hrvatske i BiH nije utvrđena morska granica, pa se ne zna pravni status mora u području projektiranog pelješkog mosta. Pripada li to morsko područje Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj?
- Svaka država nastala na području bivše Jugoslavije ima granice koje je zatekla na dan stjecanja neovisnosti. To je u skladu s pravnim pravilom uti possidetis iuris (u prijevodu: kako je zatečeno, kako posjeduješ tako treba da ostane). U vrijeme Jugoslavije kopnene granice između ondašnjih federalnih jedinica bile su povučene, ali one na moru nisu. Taj problem morske granice između Hrvatske i BiH je riješen poštivanjem odredbi o razgraničenju u Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982. koja jednako obvezuje i Hrvatsku i BiH. U članku 15. Konvencija nalaže državama poštivanje granice utvrđene crtom sredine, dok se ne dogovore drukčije.
 
• Kako je definirana morska granica između Hrvatske i BiH u sporazumu Tuđman - Izetbegović koji je potpisan u Sarajevu 30. srpnja 1999?
- U članku 4. toga sporazuma kazano je da je morska granica crta sredine, povučena u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora.
 
• Budući taj sporazum nije ratificiran i nije na snazi, obvezuje li ta odredba?
- Sporazum se voljom obiju stranaka primjenjuje od dana potpisivanja (članak 22., stavak 2.), pa i odredba o granici.
 
• Što je zapravo ta famozna “crta sredine”?
- To je crta na kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližeg kopna Hrvatske i BiH. Na toj crti, prema tome, prestaje bh. državni teritorij prema Hrvatskoj i hrvatski prema BiH.
 
• Pojavilo se mišljenje da je morsko podmorje u području budućega pelješkog mosta, neovisno o pravnom statusu mora, pod vlašću BiH? Je li to točno?
- Crta sredine je zapravo zamišljena ploha koja okomito siječe zračni prostor, površinu mora, more, morsko dno i morsko podzemlje idealno do središta Zemlje. Eto, to je državna granica. Međa do koje se prostire državni teritorij, uključujući, naravno, podmorje.
 
• Vi, dakle, smatrate da crta sredine ne priječi gradnju mosta?
- Crta sredine ne zalazi u morsko ili podmorsko područje ispod mosta. Nije ni u neposrednoj blizini mosta. Tvrdnja bošnjačkih čelnika da Hrvatska ne može započeti gradnju mosta jer još nije utvrđena granica, prema tome, nije utemeljena. Molim, to je moje osobno mišljenje.
 
• Zašto Hrvatski sabor nije ratificirao sporazum o granici Tuđman - Izetbegović?
- Jer su po mišljenju naših stručnjaka rep poluotoka Kleka, dva mala otoka i hrid Lopata pripali BiH, a bili su u vrijeme Jugoslavije u ondašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Prema načelu uti possidetis trebali su ostati u Hrvatskoj. U BiH stručnjaci smatraju da je granica povučena korektno.
 
• U hrvatskoj javnosti dominira mišljenje da su navodno isključivo Bošnjaci i bošnjački političari protiv izgradnje pelješkog mosta, no postoji i spor s političarima srpskog entiteta u BiH oko granice na Uni kod Hrvatske Kostajnice. Jesu li sporovi oko granice u Malostonskom zaljevu i one na Uni u pravnom smislu povezani?
- U službenim odnosima na državnoj razini s Republikom Hrvatskom pojedini entiteti i političke stranke u BiH ne predstavljaju državu BiH. Ako država BiH “govori jednim glasom” i smatra da je sporna granica kod Kostajnice, onda je to međudržavni spor, čak ako Hrvatska niječe da je to pitanje sporno. Valja ga rješavati jednako kao i sporno razgraničenje u Malostonskom zaljevu.
 
• Kako se, po Vašem mišljenju, može izaći iz te pat-pozicije?
- Sporazum o granici između Hrvatske i BiH potpisala su dvojica predsjednika država, Tuđman i Izetbegović. Tekst sporazuma se ne može mijenjati bez suglasnosti obje strane. Što se tiče Hrvatske, pogriješili su naši pregovarači. Po mojemu mišljenju, to se mora javno kazati hrvatskoj javnosti i u Hrvatskome saboru ratificirati ugovor. Hoće li BiH ratificirati sporazum, ovisi o vašemu Parlamentu.
 
• A da izađemo sa sporom pred Međunarodni sud pravde u Haagu?
- Možemo, ako nam se troše novci. Nepotrebno, naravno. Zašto postoje pregovori?
 
• Vi ste svojedobno zagovarali da ad hoc arbitraža sastavljena od šest hrvatskih i bosanskohercegovačkih stručnjaka plus sedmi član iz neke treće države predloži konačno razgraničenje u Malostonskom zaljevu i kod Kostajnice.
- To bi bila lijepa i razborita gesta obostranog razumijevanja i dobrosusjedskih odnosa. Sumnjam da će BiH prihvatiti reviziju sporazuma.
 
- Znači li to da Hrvatska rješenje o privremenoj primjeni sporazuma Tuđman - Izetbegović smatra konačnim? Koliko privremeno rješenje može trajati?
- Ne. Mislim da hrvatska Vlada ne razmišlja tako. Privremeno rješenje, međutim, ako dugo traje, može postati trajno.
 
• Ratifikacija Sporazuma Tuđman - Izetbegović iz 1999. povezuje se i sa Sporazumom o korištenju Luke Ploče. Postoji li doista povezanost između ova dva sporazuma?
- Koliko ja znam, ne. Hrvatska i BiH su potpisale 22. studenoga 1993. sporazum o slobodnom prolasku kroz teritorij Hrvatske u luku i iz Luke Ploče i kroz područje BiH u Neum. Taj je sporazum zastario i u mnogim dijelovima nerealiziran. Luka Ploče jest hrvatska luka, ali je pretežito u komercijalnoj službi vašega gospodarstva. Sada su u luci izgrađena nova pristaništa, do kraja godine postavit će se najsuvremenija tehnička pomagala za iskrcaj i ukrcaj. Uprava luke je spremna maksimalno pogodovati vašim tvrtkama i u pogledu tretmana i u pogledu plaćanja naknada.
 
• U dijelu bosanskohercegovačke javnosti javila su se mišljenja da Hrvatska ne poštuje suverenost BiH, činjenicu da smo pomorska zemlja.
- To nije točno. BiH je pomorska zemlja i mi u Hrvatskoj tu činjenicu nedvojbeno poštujemo. Svaka država koja ima morsku obalu automatski stječe more pred tom obalom, unutarnje morske vode i teritorijalno more. Nažalost, u skupini je tzv. država u nepovoljnom geografskom položaju, jer zatvara more Republike Hrvatske. U svijetu ima 26 takvih država. Za vaše čitatelje kazat ću ovo: nikada nitko u Hrvatskoj nije službeno izjavio da će Hrvatska na bilo koji način ograničavati ili otežavati prolazak brodova koji plove u Neum i iz Neuma.
 
• Pojedini bosanskohercegovački politički lideri ističu da se mora postići sporazum s Hrvatskom o koridoru kojim će brodovi uplovljavati i isplovljavati iz Neuma u otvoreno more. Jesu li takvi zahtjevi međunarodnopravno valjani?
- Mi u tim zahtjevima vidimo čitak slovenski rukopis. Nema ni međunarodnih propisa, a nema ni potrebe utvrđivati bilo kakav koridor, jer brod koji plovi u Neum koristi kompletan uobičajeni plovni put u teritorijalnome moru i u unutarnjim morskim vodama između naših otoka, otoka i kopna.
 
• Vi često ističete da se rabi na pogrješan način termin “otvoreno more“. Zašto?
- Jer u Sredozemnome moru nema više otvorenoga mora. Da biste danas došli u istinsko otvoreno more, morate isploviti iz morskog pojasa širokog 200 morskih milja, računajući od europskih obala u smjeru pučine. Gotovo sve su države proglasile gospodarske pojaseve, ribolovne ili ekološke zone široke do 200 milja. S istočne strane Jadranskoga mora hrvatski je Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), a sa zapadne talijanska Ekološka zona. To nisu dijelovi otvorenoga mora. U gospodarskom pojasu, primjerice, zabranjen je ribolov stranih ribara, a u otvorenome moru ribolov je slobodan. Koridor koji je zahtijevala Slovenija radi spajanja njezina teritorijalnog mora s otvorenim morem morao bi se povući od izlaska iz Tršćanskog zaljeva do Crne Gore, jer ta država nije proglasila gospodarski pojas, pa pred svojom morskom granicom ima krpicu otvorenoga mora.
 
• Vraćam se na pojedine političke lidere u BiH. Tvrde da se Hrvatska arogantno ponašala u odnosima s BiH kada je u pitanju gradnja pelješkog mosta. Ignorirani su bili zahtjevi BiH.
- Koliko ja znam, Hrvatska je vodila računa o stajalištima BiH. Tijekom godina je postupno usvajala sve vaše zahtjeve. Sjećam se, prije desetak godina rasprava je počela s visinom pelješkog mosta od 35 metara, pa 45 m. Na kraju su prihvaćeni uvjeti koje je Hrvatskoj dostavilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH: visina mosta od 55 m i razmak između stupova na sredini mosta od 200 m.
 
• Kako se reagira u Hrvatskoj na sve te nazovimo ih “granične sporove” između Hrvatske i BiH?
- Valja razlikovati reagiranje službene Hrvatske na spor o granici od reagiranja hrvatske javnosti, preciznije pretežitog dijela hrvatskih intelektualaca. Službena Hrvatska drži valjanim jedino stajališta BiH kada ona govori “jednim glasom”. Stajališta ili zahtjevi pojedinih bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih stranačkih lidera o pelješkom mostu ne izražavaju službena stajališta države BiH. Hrvatska javnost je, međutim, ogorčena nastojanjima bošnjačkih lidera da stopiraju gradnju mosta. Naš dojam je da se Bošnjaci inate i pokazuju mišiće prema građanima Hrvatske koji smatraju BiH svojim najbližim, prijateljskim, prisnim susjedstvom. Pa neće Hrvatska otežavati državi BiH uživanje blagodati pomorske zemlje! Ima li u SDA hrabra stručnjaka koji će upozoriti svoje stranačko vodstvo da susjeda ne možeš birati, da smo osuđeni na suradnju i da eskalacija netolerancije prema Hrvatskoj, posebice prema Hrvatima u BiH kao konstitutivnom narodu, dugoročno vodi u nestanak države BiH kakvu danas poznajemo? Želim istaknuti da svi odgovori u ovome razgovoru izražavaju isključivo moja osobna gledišta.
 

Jadranka Dizdar, Oslobođenje, Sarajevo

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Kako treba nazvati 13. travanj 2018.?

Nedjelja, 22/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1197 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević