Get Adobe Flash player

Ulaganja u distribuciju radi sigurnosti naših građana nemaju alternativu

 
 
Svi u plinskoj struci zajedno bi trebali raditi na promicanju prirodnog plina kao najprihvatljivijeg energenta u razdoblju energetske tranzicije. Napomenuo je to Nenad Hranilović, dipl. oec., direktor jednog od najagilnijih igrača na domaćem plinskom tržištu, tvrtke Međimurje-plin iz Čakovca. Pri tome se osvrnuo na trenutačno stanje na tržištu, prilike i probleme, sve učestalija preuzimanja i spajanja, naglasivši kako je Međimurje-plin jedan od rijetkih opskrbljivača koji nabavu plina za obje kategorije (poduzetništvo i kućanstva) obavlja na tržištu.
https://www.mnovine.hr/wp-content/uploads/2019/10/Nenad-Hranilovi%C4%87-e1581592430960.jpg
• Za početak, možete li se ukratko osvrnuti na Vaše poslovanje u protekloj kalendarskoj i upravo završenoj plinskoj godini 2019./2020.?
- Posljednjih nekoliko godina, pa i ova plinska godina na izmaku, bile su više nego izazovne. Prije svega, iz razloga da smo u punom smislu osjetili što znače temperaturna ovisnost plinskog poslovanja, njezin utjecaj na planiranje i posljedično na rezultate poslovanja. I dalje je ta godina bila godina naše prisutnosti na tržištu u opskrbi plinom, u većoj mjeri u kategoriji poduzeća, a u manjoj mjeri u kategoriji kućanstava, gdje smo postizali zadovoljavajuće rezultate. Posebnim odnosom prema kupcima i konkurentnim cijenama uspijevamo se nosti s konkurencijom i zadržavati ciljanu poziciju između četiri ili pet najvećih ili najjačih distributera i opskrbljivača u Hrvatskoj.
 
• Kakvo je stanje s potrošnjom plina na Vašem distribucijskom području, u Međimurskoj županiji? Poznato je i da plinom opskrbljujete mnoge kupce širom Hrvatske. Kako ste to postigli?
- Nakon nekoliko godina pada potrošnje prirodnog plina uslijed prelaska mnogih kućanstava na ogrjevna drva i dijelom poticane nelojalne konkurencije obnovljivih izvora, taj negativan trend je zaustavljen. Tako danas do naših gotovo 28 000 kupaca u kategoriji kućanstava i gotovo 3000 u kategoriji poduzetništva distribuiramo preko 54 miljuna m3 prirodnog plina što je još uvijek daleko od 'zlatnih godina' potrošnje plina kao što je to bilo prije petnaestak godina.
Isto tako podsjetio bih da smo bili prvi koji smo se okrenuli tržištu u kategoriji poduzetništva još krajem 2011. i početkom 2012. godine, osjetivši na vrijeme procese otvaranja tržišta. Sukladno tome, pripremili smo se i aktivno sudjelovali. Rezultat toga je da smo danas jedan od opskrbljivača s najvećim brojem broja obračunskih mjernih mjesta van domicilnog distribucijskog područja, u našem slučaju Međimurja s trenutačno preko 1200 obračunskih mjernih mjesta. Naravno da to ne bi bilo moguće bez kadrovske ekipiranosti, kontinuiranog rada i stjecanja znanja od samoga početka. U cijelom lancu poslovanja: od planiranja, preko nabave plina, ugovaranja i optimalizacije transporta, do obrade tržišta, izrade kalkulacija, priprema ponuda i zaključivanja prodaje vodimo se načelom racionalnosti i u svakom trenutku smo fokusirani na potrebe kupaca.
 
• Kakvo je stanje Vašeg distribucijskog sustava? U kojem će se smjeru odvijati njegov razvoj u narednom razdoblju?
- Trenutačno naša distributivna mreža ima preko 1100 km plinovoda i mogu kazati da je plinofikacija na području Međimurja skoro završena, što znači da je gotovo svako kućanstvo u prilici da se priključi. Iz toga razloga najveći naš fokus, osim naravno sigurnosnog, je na rekonstrukciji naše mreže i zamjeni čeličnih cijevi polietilenskima. Uslijed učestalih projekata aglomeracija koji se često isprepliću s našom distributivnom mrežom u narednom razdoblju posebnu pažnju moramo posvetiti praćenju tih projekata kako ne bila narušena sigurnost našeg distributivnog sustava, odnosno naših kupaca. Naša je politika da ulaganja u distribuciju radi sigurnosti naših građana nemaju alternativu.
 
• Prema najavama, terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Krku trebao bi proraditi već prvoga dana sljedeće godine. Što mislite, kako će to utjecati na domaće tržište plina? Kako će se to odraziti na Vaše poslovanje?
- Ukoliko će ova investicija imati ekonomsku isplativost i ukoliko troškovno neće znatno utjecati na povećanje cijena plina, ona je svakako dobrodošla. Ukoliko i saživi kao konkurentni novi plinski dobavni pravac, svakako bi trebao imati pozitivnu ulogu na tržište plina kroz niže cijene i povećane prihode od transporta i tranzita kao i s aspekta sigurnosti opskrbe u eventualnim kriznim ili narušenim tržišnim situacijama.
 
• Često se može čuti da se mišljenje struke i tržišnih sudionika ne uzima u obzir pri donošenju zakona i podzakonskih propisa. Primjerice, u posljednje vrijeme pomutnju su unijele tzv. sheme obveznih ušteda koje pred distributere i opskrbljivače plinom postavljaju nove obveze. Kakve će to imati posljedice na Vas?
- Mislim da u tom pogledu ipak postoji određena transparentnost jer svakome je data mogućnost očitovanja i predlaganja direktno putem strukovnih udruga ili e-savjetovanja, ali je drugo uvažavanje istih ili njihovo prihvaćanje. U tom pogledu istaknuo bih pozitivnu ulogu Hrvatske energetske regulatorne agencije u kreiranju regulative za otvaranje tržišta opskrbe u kategoriji poduzetništva, ali ne i u kategoriji kućanstava, što će u sljedećoj godini imati za posljedicu drastične promjene na tržištu opskrbe plinom i mogućnost preuzimanja čitavih javnih usluga opskrbe prirodnim plinom na pojedinim distribucijskim područjima. Za ovakvu vrstu scenarija pripremamo se i mi. 
Što se tiče obveznih ušteda, mislim da smo mi, kao i ostali opskrbljivači, u ovom prvom razdoblju uspjeli verificirati dovoljan broj mjera koja ostvaruju uštede pa čak i da se ostvare viškovi i u tom pogledu nećemo imati nikakve posljedice. Vjerujem u dosadašnju fleksibilnu ulogu resornog Ministarstava zaštite okoliša i energetike i da će sve prijavljene mjere biti prihvaćene. Naravno da postoje obveze za novo razdoblje s kojima se ponovno moramo suočiti.
 
• Koji bi bio Vaš prijedlog za rješavanje te problematike?
- Svjesni smo činjenice da je naš energent ugljikovodik i da posljedično ima utjecaj na klimatske promjene. Ali, nepravedno ga je opterećivati bilo kakvim dodatnim troškovima jer je plin jedan od najprihvatljivijih energenata tranzicijskog razdoblja jer to narušava njegovu cijenovnu konkurentnost u odnosu na ostale energente koji su, kao što sam već spomenuo, čak poticani iz tih istih izvora sredstava koje bi mi trebali puniti.
 
• Što biste izdvojili kao najveće probleme i kada je riječ o odnosima s krajnjim korisnicima i s drugim sudionicima plinskog lanca (izvođači radova, dimnjačarski koncesionari, drugi opskrbljivači)?
- Smatram da regulativa mora biti afirmativna i da mora voditi brigu o nama, opskrbljivačima i distributerima. Naravno, prvotno za potrošače, kako bi se osigurao siguran razvoj pa i dugoročni opstanak. Nemojmo zaboraviti da, osim kokurencije među samim opkrbljivačima prirodnog plina, postoji žestoka konkurencija koja dolazi od drugih energenata. Svi zajedno bi trebali raditi na promociji prirodnog plina kao najprihvatljivijeg energenta tranzicijskog razdoblja. Mislim da smo u odnosu na druge energente, a posebice obnovljive izvore, u defanzivi. 
Posebno moram spomenuti problematiku vezanu uz neusklađenost Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakona o zaštiti od požara i Mrežnih pravila i potrebu neophodnog jasnijeg razgraničenja odgovornosti za pojedini dio plinske instalacije distributera i vlasnika, kako ne bi došlo do različitog tumačenja.
 
• Već godinama najavljivana konačna 'liberalizacija' tržišta plinom za kućanstva započet će 1. travnja sljedeće godine. Kako se pripremate za te nove uvjete i što očekujete?
- Moram Vas ispraviti: liberalizacija tržišta je već počela i to od trenutka nastupa na tržištu jednog od opskrbljivača. No, zbog dosadašnje regulatorne cijene za opskrbu, koja je sve do ove godine bila niža od burzovnih, odnosno tržišnih cijena plina, ona još uvijek nije u potpunosti saživjela. Mi smo jedni od rijetkih opskrbljivača koji nabavu plina i za kategoriju poduzetništva i za kategoriju kućanstva obavljaju na tržištu. Već sam spomenuo da smo se od početka otvaranja tržišta za poduzetništvo pripremali, i kadrovski i stjecanjem znanja, da ne bi bili zatečeni razvojem situacije. Na ovu situaciju pokušat ćemo gledati kao priliku, a ne kao na problem.
 
• U posljednje vrijeme bilo je više preuzimanja i spajanja plinskih tvrtki. Kakvi su Vaši planovi?
- Nitko ne bi trebao biti protiv preuzimanja i spajanja tvrtki, ali regulativa ne bi smjela biti poticajna u tom smjeru, već ga treba prepustiti samome tržištu. Svakako da akvizicije doprinose jačanju pozicije tvrtke na tržištu i u tom kontekstu i mi sagledavamo situaciju oko mogućnosti preuzimanja. Do sada u tom pogledu nismo imali nekakvog uspjeha, ali ćemo i dalje ustrajati, pratiti tržište i, ukoliko će biti prilike za nekakvu razumnu cijenu, svakako smo zainteresirani.   
 
• Što mislite, u kojem će se smjeru ti procesi dalje odvijati? Hoće li to u konačnici biti bolje za krajnje korisnike, gospodarstvo i društvo u cjelini?
- Ne bismo trebali biti opterećeni brojem distributera i opskrbljivača na tržištu. Najgore bi bilo postojanje nekakvog monopola ili pak duopola jer bi onda zasigurno bilo narušeno pravo tržišno natjecanje, što u konačnici ne bi bilo dobro za krajnjeg potrošača. Imamo primjer Slovenije koja sa svjom potrošnjom od nekih 600 milijuna m3 prirodnog plina ima 15 – 16 distributera i opskrbljivača i svi funkcioniraju. 
Ne smije se smetnuti s uma struktura vlasništva naših distribucija koja je različita: od državnog vlsništva, preko vlasništva gradova i općina, mješovitog vlasništva jedinica lokalne samouprave i privatnog kapitala, do na kraju privatnog vlasništva, odnosno korporativnoga. U našem slučaju plinska mreža najvećim je dijelom izgrađena ulaganjima samih građana pa se postavlja i pitanje tko bi u stvari trebao stvarno polagati pravo na njezinu prodaju.
 

B. L.: www.energetika-net.com

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Ponedjeljak, 01/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 984 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević