Get Adobe Flash player

Na filmu s laži o masakru u Dvoru radio i novinar HRT-a

 
 
Na odjavnoj špici bio je i HAVC, ali je odjavna špica na youtubeu odsječena. Tu je bio i Savo Štrbac, najveći lažov, kaže Pandža o filmu koji prikazuje Hrvate kao zločince - U večerašnjoj emisiji Bujica gostovao je pukovnik HV-a Ivica Pandža – Orkan. Govorio je o aferi HAVC. Financirali su film 15 minuta – masakr u Dvoru sa 250 tisuća kuna. Pandža je podnio kaznenu prijavu protiv njih jer su, tvrdi, u filmu izrečene laži protiv hrvatske vojske. U emisiji je pušten insert iz filma, ali i odjavna špica koja razotkriva skandal.
http://www.bjelovar.info/images/uploads/ivica_pandza_orkan.jpg
• Što se točno dogodilo tada u Dubici?
- Danski bataljon je došao 1992. godine, imao je pet satnija. U Kostajnici je bila misija na temeljima katoličke crkve. Sve su satnije imale kontakt i sa jednom i sa drugom satnijom, osim ove iz Kostajnice koja je bila srođena sa srpskom stranom. Drugi Danci ih nisu poštivali, tvrdili su da zlouporabljuju mandat. Oni su čak i švercali sa pobunjenicima. Postoji niz dokumenata koji to potvrđuju.
 
• Kako je to išlo u Oluji?
- Krenuli smo u oslobađanje okupiranih područja. Prema Dvoru se krenulo iz tri pravca. Vodila se teška bitka na samim ulazima u Dvoru, trajala je cijelu noć i to do 11. 30 sati. U filmu se pojavljuje general Mile Novaković, tj. ratni zločinac. HV se povukao u to vrijeme iz Dvora. Zločin se dogodio kada HV-a nije bilo u Dvoru, on se povukao do sela Zamlače. Tu se nalazilo šest vojski. Zločin je počinila specijalna jedinica Crvene beretke Milorada Ulemeka Legije. Oni su bili na strani Fikreta Abdića u blizini. Njima je Novaković zapovijedio da osiguraju izbjegličku kolonu. Tamo je ubijen bračni par Iveljić, osobe koje su ih ubile pričale su jezikom koji razumiju, ali naglaskom iz Šumadije. Snimka u filmu je nastala u poslijepodnevnim satima. Inače Novaković je tenkovima gazio čak i Srbe. Trebalo je proći kroz kolonu kako bi spasio oružje.“ 
 
Bruno Čavić došao je na snimanje u odori, a za to vrijeme Novaković ima unučicu na koljenu. „Čavić je potpisan kao glavni, ali on nije bio najodgovorniji. S druge strane film Novakoviću smanjuje odgovornost, a on je bio načelnik stožera pobunjeničke vojske. U filmu se pojavljuje pet danskih državljana. U startu namjere nisu čiste. On je oružani časnik kraljevine Danske nastupa pred kamerama u Srbiji. Danska je žrtvovala trojicu vojnika kako bi skidali odgovornost sa sebe. Ovaj film koji smo mi financirali prikazan je na međunarodnom filmskom festivalu. Oni lustriraju Domovinski rat. Peti Danac je istražitelj ICTY-a.
 
• Tko su Srbi iz filma?
- Osim Novakovića tu je i gospođa Janjanin koja je bila u pratnji bolesnih. Tu je i osoba iz civilne zaštite, ali to je osoba glavna za evakuaciju, to je Božo Bajrović, koji je sve logistično odradio i isplanirao.“
 
• Kako je sve krenulo, što ste poduzeli?
- Dobio sam informaciju da je taj film prikazan u Sarajevu. Svatko osuđuje zločin, ali tko ga je učinio. U studiju je gostovao Vladimir Banić. Film je prikazan na RTS-u. Na odjavnoj špici bio je HAVC, ali je odjavna špica na servisu YouTube odsječena. Tu je bio i Savo Štrbac, najveći lažov. On je zajedno s ministarstvom obrazovanja, s nekim novinarima i HAVC-a. I jednog novinara HRT-a – Saša Kosanović.“  U sms poruci Velimiru Bujancu Saša Kosanović prijeti tužbom i moli za objektivnost, ali kaže da nema veze s filmom. Prikazana je odjavna špica filma na kojoj se jasno vidi ime Saše Kosanovića. Hrvoje Hribar se nije javio u emisiju zato što je na službenom putu u Beogradu. 
 
Kad sam to pogledao, vjerujući u Hrvatsku, išao sam zvati ministra kulture Šipuša, došao sam do tajnice. Ona mi je rekla da HAVC financira iz sredstava proračuna. Druga adresa je bila ministarstvo branitelja. Razgovarao sam s ministrom Matićem, nije učinio ništa. Razgovarao sam s Antom Nazorom, on je sudjelovao u pokušaju raspetljavanja. Primio me Ante Deur u Uredu predsjednice. Nakon svih razgovora krenuo sam u Sisak i htio podnijeti kaznenu prijavu. Prijavu sam dao na zapisnik. Ne smijem puno pričati zato što sam potpisao da ne ću pričati. Imam i potvrdu o tome, tu se vidi koji je broj spisa. Zapisnik je proslijeđen PU Zagrebačkoj. Nitko me nije zvao i pitao. Očekujem da se to izvuče iz stola, jer ću podnijeti prijavu protiv ministra Orepića. Ovo je izdaja nacije. Savo Štrbac je dobio 400 tisuća eura za ovo i dao za film cijelu arhivu. Bio je skandal i oko snimanja u školi u Dvoru. Gordana Cukon, prijateljica Saše Kosanovića je vršila pritisak i onda su snimali u toj školi. Koristili su materijale i sa HRT-a iz Oluje.“ 
 
• Kako su se uspjeli penetrirati u tri hrvatske institucije?
- Ovo je skandal za primjer. Hrvatskim braniteljima je puno teže doći do tih arhiva. Saša Kosanović i dalje prati branitelje. Imam prijatelje Branka srpske nacionalnosti. Mene živciraju izdajice koje se raspoređuju kod nas. Za to vrijeme Kosanović čereči ljude bez ikakva osnova u Novostima. Nisam stručnjak za film, ali nisam čuo da se film prepravlja za domaću uporabu, kako je htio učiniti Hrvoje Hribar. Snimati za novac naših poreznih obveznika za laži srbijanskih ratnih zločinaca.“ U emisiju se uključio Stevo Culej koji će tražiti smjenu Hrvoja Hribara i hitnu sjednicu Odbora za ratne veterana te istragu o nedozvoljenim radnjama.(www.direktno.hr)

Ulagači traže poreznu i pravosudnu stabilnost

 
 
Hrvatska podupire Njemačku u njezinoj viziji rješenja izbjegličke krize. No istodobno mora koordinirati kretanja duž tzv. balkanske rute, kaže u razgovoru za DW hrvatski premijer Tihomir Orešković. Hrvatski premijer Tihomir Orešković u svom je nastupnom posjetu Njemačkoj s kancelarkom Angelom Merkel uglavnom razgovarao o gospodarstvu. Dogovoreni su i neki projekti, poput ponovnog pokretanja „Njemačko-hrvatskog foruma“, koji bi trebali potaknuti njemačke investicije u Hrvatsku. No u jeku izbjegličke krize i predstojećeg sastanka Europskog vijeća,  u središtu razgovora dvoje državnika našla se i ta tema. U razgovoru za DW tijekom boravka u Berlinu Tihomir Orešković objašnjava zašto ne treba očekivati čuda od predstojećeg summita EU-Turska i zašto bi Hrvatska trebala preuzeti ulogu lokomotive na području jugoistočne Europe.
http://static.hr.n1info.com/Picture/45707/jpeg/ORESKOVIC_N1_1.jpg
• Nekako se u posljednje vrijeme stekao dojam da Hrvatska i Njemačka nemaju istu viziju rješenja izbjegličke krize. Danas ste Vi i kancelarka demonstrirali jedinstvo. Gdje se slažete, a gdje ne?
- Situacija je komplicirana. Svi tražimo nekakvo rješenje. Svi shvaćamo da je situacija vrlo teška. Hrvatska se koordinirala sa  susjedima i radimo zajedno kako se ne bi stvarale veće napetosti. To je jedno rješenje. No mi se slažemo i s Njemačkom u tomu da treba intenzivirati suradnju s Turskom i usredotočiti se na rješenje u Grčkoj, jer ako proradi sustav hotspotova (prihvatnih centara na vanjskim granicama EU-a, op. ur.) onda više ne će ni biti potrebe za tom balkanskom rutom. Samo, u tomu moramo pomoći Grčkoj i to ne samo novcem. Slažemo se s Berlinom da se vanjske granice EU-a moraju bolje osigurati i da šengenski sustav mora ponovno stupiti na snagu. A dugoročno moramo suzbijati i uzroke izbjeglištva. I što se toga tiče, tu smo potpuno na strani Berlina.
 
• Mnogo se nade polaže u zajednički sastanak Europskog vijeća i Turske  u ponedjeljak. Jeste li optimistični glede ishoda tog susreta na vrhu?
- Ja sam uvijek optimist, ali radi se o procesu. Ne će sve stvari biti riješene na tom summitu. No već je velik napredak i sama činjenica da je prvi put za stolom i Turska. Možda se previše očekuje  od toga što  Turska sve može učiniti. No nakon ponedjeljka neke će stvari biti jasnije i nadam se da će se  početi kretati u pravom smjeru.
 
• Kada govorimo o suradnji s Njemačkom, tu u posljednje vrijeme u Europi postoje mnoga stajališta, često povijesno određena. Kako Vi, koji ste većinu života proveli u Kanadi, doživljavate Njemačku i njezinu ulogu u Europi?
- Iako sam živio u Kanadi, mnogo vremena provodio sam u Europi i kroz poslovne kontakte dobro poznajem Njemačku. To je složena zemlja, jaka gospodarska sila. I upravo tu mi možemo puno naučiti od Njemačke, pogotovo što se gospodarstva tiče.
 
• Kad je u pitanju vanjska politika nove hrvatske vlade, nekako se stječe dojam da je pozornost usmjerena prema susjedstvu i zemljama tzv. Višegradske skupine. Igra li Njemačka manju ulogu za Hrvatsku nego prije?
- Moja poruka je jasna, mi smo bili partneri, ali moramo pojačati suradnju. Ali to ovisi o Hrvatskoj. Moramo pronaći način kako poboljšati investicijsku klimu. A to možemo najbolje ostvariti  stalnim kontaktom. Mislim da mi nažalost u posljednje vrijeme nismo imali kontakte, ne samo s Nijemcima nego i s dosta drugih zemalja, recimo Mađarskom  i ostalim susjedima. I sada moramo krenuti s jačanjem tih odnosa. Zato sam odmah počeo sa susretima, danas s kancelarkom Merkel, a uskoro slijede i drugi u Europi. Mi moramo početi komunicirati.
 
• Njemački gospodarstvenici već se godinama žale na lošu investicijsku klimu u Hrvatskoj. Predsjednica parlamentarne njemačko-hrvatske skupine prijateljstva Astrid Freudenstein nedavno je naglasila kako se nada da će se to dolaskom nove vlade u Hrvatskoj promijeniti. Što ste obećali Nijemcima i mnogim potencijalnim ulagačima ovdje, što će se primijeniti?
- Bio sam i ja sam investitor i znam što oni traže. Investitori traže stabilnost. Recimo kod poreza. Ako neka država svakih šest mjeseci mijenja poreznu politiku, onda nitko u tu zemlju ne će ulagati. Druga stvar je pravosuđe. Investitor mora imati zaštitu sa zakonske strane, da su zakoni takvi da će štititi ulagača. I tu mi moramo s potencijalnim ulagačima jače komunicirati, da im pružimo sigurnost.
 
• Na kojim bi se područjima gospodarska suradnja između Hrvatske i Njemačke mogla intenzivirati?
- Dogovorili smo oživljavanje jednog hrvatsko-njemačkog foruma i to već sredinom godine, gdje ćemo spojiti ulagače, tvrtke iz Njemačke i Hrvatske i gdje ćemo sjesti i  potražiti  konkretne mogućnosti. To dosad nikad nismo radili. Mislim da bi Njemačka mogla investirati na polju energetike, infrastrukture i IT-sektora. Tu ima mnogo potencijala.
 
• Neki dan susreli ste se s Aleksandrom Vučićem, nekoliko puta isticali ste potrebu jačanja odnosa sa susjedima. Hoće li Hrvatska pokušati ponovno aktivirati svoju ulogu mosta između EU-a i regije jugoistočne Europe kao što je to u prošlosti bilo isticano, ali je zapostavljeno unatoč tomu što su to podržavali ne samo Berlin nego i ostali europski partneri?
- Ja tu svakako vidim ulogu Hrvatske kao lidera u regiji. Kada sam prvi put bio u Bruxellesu, imao sam priliku naći se s premijerom Velike Britanije Davidom Cameronom i njegova glavna poruka bila je da podržimo naše susjede na putu ka Europskoj uniji. Jer to će biti dobro za stabilnost u regiji, ali i za jačanje gospodarskih odnosa. Srbiji, Bosni i Hercegovini pružit ćemo podršku i to sam naglasio i danas tijekom sastanka s kancelarkom Merkel. S njom sam razgovarao o tomu kako treba podržati ubrzanje procesa približavanja Srbije i Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Naravno da i one trebaju ispuniti sve kriterije kao što ih je i Hrvatska ispunila, ali od nas će imati podršku. Zašto? Zato što članstvo u EU-u nije dobro samo za nas kao susjede nego je to dobro i za čitavu Europu. To otvara put i mnogim infrastrukturnim projektima, boljem povezivanju.
 
• Vi ste najveći dio života proveli u iseljeništvu. Od osnivanja Hrvatske  govori se o ogromnom potencijalu koji ovdje leži, no od toga se malo realiziralo. Hoćete li Vi kao netko tko i sam dolazi iz tog miljea pokušati promijeniti nešto na planu jačeg iskorištavanja potencijala iseljenika?
- U iseljeništvu leži ogroman potencijal. I danas sam upoznao mnoge Hrvate koji imaju jako dobre ideje. Takvih ideja nema samo u Njemačkoj, nego svugdje gdje žive naši iseljenici. No iseljeništvo je i velik potencijal što se tiče investicija u Hrvatsku. Mnoge koji su dosad htjeli investirati, ali se nisu usudili moramo uvjeriti da se to isplati. Otvoriti im šanse. Evo i ja sam možda primjer nekoga tko je odrastao vani,  ali se vratio. Mislim da moramo danas-sutra i mlade znanstvenike privoljeti da se vrate. No to je pitanje općeg boljitka u zemlji i zato moramo raditi na jačanju standarda i stvaranju uvjeta za bolji život. Jer bez toga nema budućnosti. Ključ je u oporavku gospodarstva.
 

Nenad Kreizer, Deutsche Welle

U Osijeku će se susresti s predstavnicima Srba

 
 
Britanski veleposlanik u Zagrebu, Ian Cameron Cliff, odnosno točnije otpravnik poslova Ujedinjenog Kraljevstva, govori o britanskom referendumu o izlasku iz EU te otkriva plan posjeta princa Charlesa Hrvatskoj.
http://www.pravda.rs/wp-content/uploads/2013/04/ian-cliff.jpg
• Dolazi li princ Charles u Hrvatsku kao predstavnik britanske vlade ili privatno?
- To je službeni posjet, ne privatni. Ali on je predstavnik Velike Britanije, a ne vlade. U našem sustavu kraljica i princ od Walesa su iznad vlade. On nije politički predstavnik zemlje. Međutim, u ovaj posjet dolazi na molbu Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije, zato što vlada smatra da je dobro naglasiti koliko je ovo područje jugoistočne Europe važno za Veliku Britaniju.
 
• Ima li princ Charles ulogu u političkom životu Velike Britanije dok je još prijestolonasljednik?
- On je iznad svakodnevne politike – konzervativaca i laburista, pitanja nezavisnosti Škotske i slično. No uključen je u društvena pitanja. Jedno od njih je i promjena klime, pa je tako bio predstavnik Velike Britanije na summitu u Parizu, dok je premijer David Cameron predstavljao vladu.
 
• Kakav je plan njegova posjeta Hrvatskoj?
- Posjet će trajati dva dana. Prvo će doći u Zagrebu, a potom i u Osijek. Njegov domaćin bit će predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, ali očekujemo i susrete s premijerom i ministrima. Jedna od glavnih tema posjeta su odnosi između različitih zajednica – etničkih i religijskih. On promovira dijalog između vjera. U Osijeku će se susresti s predstavnicima Srba i drugih manjina te religijskim vođama katoličkih, pravoslavnih i muslimanskih zajednica. Princa također zanima arhitektura, zanima ga kako su pojedine zgrade restaurirane, kako su obnovljene nakon rata. Usput, British Council ove godine slavi 70. godišnjicu postojanja u Hrvatskoj, pa će princ biti i na svojevrsnom “rođendanu”.
 
• Je li uobičajeno da prijestolonasljednik tako često posjećuje zemlju koja nije članica Commonwealtha?
- Podjednako često je kao i Hrvatsku posjećivao i cijeli niz drugih europskih zemalja. Međutim, u Hrvatskoj je zadnji put bio 1996., pa je bilo vrijeme da dođe i uvjeri se koliko je Hrvatska napredovala odonda. To je i jedan od razloga posjeta Osijeku. Reintegracija istočne Slavonije jedan je od uspjeha Hrvatske i želi vidjeti kako to danas izgleda.
 
• Što je prinčev svakodnevni posao?
- Njegov posao varira od dana do dana. Često putuje kao predstavnik naše zemlje, zanimaju ga klimatske promjene, arhitektura, zbog toga puno putuje. Ali ima i puno obveza u Velikoj Britaniji – prošle je godine imao više od 600 aktivnosti, od toga 120 izvan Velike Britanije, ostale unutar zemlje. Često se susreće s mladima, pokrenuo je cijeli niz dobrotvornih organizacija od kojih je najpoznatiji The Prince’s Trust, koji pomaže mladima, koji su se suočavali s problemima, od siromaštva do droge, da se vrate u društvo.
 
• Hrvatski povjesničar Goran Mladineo prije nekoliko godina napravio je analizu prema kojoj je kraljica Elizabeta krvno povezana s Nikolom Šubićem Zrinskim. Zna li se u Velikoj Britaniji za tu tezu?
- Čuo sam o povezanosti sa Zrinskima, ali ne znam je li to točno. No britanska kraljevska obitelj povezana je s cijelim nizom kraljevskih obitelji diljem Europe. Međutim, znamo da je kraljičin pradjed rođen u Osijeku, vojvoda Franjo, otac kraljice Mary, što daje dodatno lijepu notu prinčevu posjetu Osijeku.
 
• Kraljicu Elizabetu smatraju čvrstom karikom, ali nagađa se da bi Commonwealth mogao oslabjeti nakon njezina odlaska?
- Malo je vjerojatno da će se Commonwealth raspasti. To je nešto drugačija organizacija nego EU ili NATO; to je slobodna asocijacija zemalja od kojih je većina bila u sastavu nekadašnjeg Britanskog Carstva. Princ je jako zainteresiran za Commonwealth i velika je podrška kraljici u tome. Mislim da će, štogod se dogodi, ova organizacija preživjeti kao zajednica zemalja koje slično misle.
 
• U Velikoj Britaniji, ali u EU-u, dominantno je pitanje britanskog referenduma o izlasku iz EU-a. Premijer Cameron zalaže se za ostanak, ali šestero ministara u njegovoj vladi ima drugačije mišljenje. Kakav je vaš stav po tom pitanju?
- Ovo nije nešto o čemu mogu osobno govoriti kao britanski ambasador. Ja predstavljam vladu i njezin stav je jasan. Imali smo uspješne pregovore s EU-ovim partnerima, imamo legalan prijedlog rješenja i stav je vlade da Velika Britanija treba ostati u EU. Neki političari tvrde kako trebamo otići iz EU-a. Neki ministri također mogu imati drugačije mišljenje od premijera. Na kraju je sve na britanskim građanima i njihovu glasu na referendumu u lipnju.
 
• Je li se kraljevska obitelj očitovala o tome?
- Ne, oni se neće opredjeljivati i izjašnjavati o tome.
 
• Ankete pokazuju da je oko 51 posto Britanaca za ostanak u Uniji. Mogu li se te brojke ipak preokrenuti?
- Vidimo različite rezultate svakih nekoliko tjedana i situacija se stalno mijenja. No velik je broj ljudi koji su još neodlučni i koji mogu iznijeti drugačiji rezultat. Puno vodećih ljudi u ekonomiji, u londonskom Cityju, tvrde kako je ekonomski interes Velike Britanije ostati u EU. Kada vide činjenice, vidjet ćemo što će se dogoditi, no Britanci su skloni pragmatizmu.
 
• Naš eurozastupnik Andrej Plenković rekao je nedavno da je Cameron hazarder i da bi mogao, u slučaju izlaska Velike Britanije iz EU, ostati upamćen kao loš premijer?
- Mislim da je ovo političko pitanje koje ja ne mogu komentirati. Ali mnogi u Britaniji vjeruju da je došlo vrijeme da se izjasne o članstvu u Uniji.
 
• Kakvim ocjenjujete hrvatsko-britanske odnose? Neki su se dan sreli naš i vaš premijer...
- Ako pogledate povijest odnosa Velike Britanije i Hrvatske, oni nisu uvijek bili baš lagani. No u posljednjih nekoliko godina vidljivo je veliko poboljšanje: Milanović je bio jedan od europskih lidera koji je podržavao našu EU reformu; isto je sada i s premijerom Oreškovićem. Da, gospodin Orešković ima dvojno državljanstvo, po kanadskom je državljanin Commonwealtha. Premijer Orešković želi ekonomske i administrativne reforme, i ne samo u Hrvatskoj nego i u EU i mi to podržavamo. To je bitno. Dobri odnosi Velike Britanije i Hrvatske bitni su i mi želimo veću suradnju. Dolazak princa u tom je smislu jako dobar znak dobrih odnosa, ne samo političkih nego i društvenih.
 

Robert Bubalo, Večernji list

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 12/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1083 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević