Get Adobe Flash player

Bili smo šokirani kada smo vidjeli da je praktično cijeli slučaj obrane, kao i svi naši svjedoci, ignoriran

 
 
Michael Karnavas, odvjetnik Jadranka Prlića, o drugostupanjskom postupku. U Den Haagu je prije 11 godina podignuta optužnica protiv bivših dužnosnika Herceg Bosne. Ovaj proces je najopsežniji u povijesti Suda. - Američki odvjetnik Michael G. Karnavas 32 godina se uspješno bavi ovim poslom. Pred američkim sudovima, Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) branio je više osoba koje su bile optužene za najteža kaznena djela počinjena u ratu. Bio je kratko vrijeme čak i angažiran u Povjerenstvu vezanom uz rješavanje statusa Brčkog pri Uredu visokog međunarodnog predstavnika u BiH. Jedan od najtežih i najkompliciranijih procesa, za koji je osobno vezao i trećinu svoje odvjetničke karijere, je postupak protiv hercegbosanske šestorke dužnosnika gdje brani nekadašnjeg predsjednika Vlade Herceg Bosne Jadranka Prlića u predmetu u kojemu je nedavno sudac Carmel Agius imenovan za predsjednika sudskoga vijeća. Aguis je naslijedio suca Theodora Merona na čelu ICTY-ja, ali i sudskoga vijeća, što je nagovijestilo da će se presuda šestorici hrvatskih dužnosnika ponovno pomaknuti.

• Imenovan je novi predsjedatelj sudskog vijeća Carmel Agius koji se tek treba uključiti kako bi mogao analizirati prvostupanjsku presudu. Kakva su vam očekivanja u pogledu izricanja drugostupanjske presude?
- Pretpostavljam da ćemo iznositi usmene argumente početkom 2017., tako da ozbiljno sumnjam da ćemo imati presudu prije prvoga dijela 2018. godine.
 
• Poštovani odvjetniče, stvara se dojam kako obrana nije ništa radila u prvostupanjskom procesu. Kako sada, nakon što ste podnijeli žalbe i sve temeljito analizirali, komentirate prvostupanjsku presudu?
- Mislim da žalbe koje smo podnijeli govore same za sebe. Bili smo šokirani kada smo vidjeli da je praktično cijeli slučaj obrane, kao i svi naši svjedoci, ignoriran. Predlažem da pročitate podnesene žalbe i sami se uvjerite u to. Kada smo ukazivali na nečuvene pogrješke, nismo bježali od upotrebe izravnog i otvorenog jezika kako bismo na to upozorili.
 
• Koliko je značajna činjenica da je predsjedatelj vijeća Jean Claude Antonetti bio protiv navoda o postojanju navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata, kao i umiješanosti Hrvatske i predsjednika Franje Tuđmana u sukob?
- Ne mislim da je to dovelo do bilo kakve razlike. Na kraju, on je zapravo potvrdio zaključke druga dva suca za gotovo cijeli slučaj. Zajednički zločinački pothvat, kako god pogrješno to može biti kao oblik odgovornosti, prihvatio je Haaški sud.
 
Nije li pomalo čudno, ali po dosadašnjim presudama, jedino je Hrvatska sudjelovala u zajedničkom zločinačkom pothvatu?!
- Ne želim se upuštati u nagađanje. Postoji tako mnogo varijabli koje je koristio i tužitelj pri optuživanju, da je teško za one izvana shvatiti motive. Što se tiče vijeća, njegov posao je pažljivo razmotriti dokaze, a da pri tome već nema rezultata na umu.
 
Budući da ste dugo godina u tome i iskusni ste u pravosudnim procesima, možete li zamisliti drugostupanjsku presudu bez zajedničkog zločinačkog pothvata. Što u tome slučaju?
- Mislim da ne bi bilo razborito od mene nagađati i komentirati. U našim podnescima smo pokušali usmjeriti pozornost Žalbenog vijeća na ignorirane dokaze i postaviti dokaze u cjelinu u odgovarajućem kontekstu, tako da se pošten i pravedan ishod može postići.
 
Kako komentirate činjenicu da su u drugostupanjskom Raspravnom vijeću svi suci profesionalci, prije svega, i najveći autoriteti Haaškog suda?
- Svi suci Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju su profesionalci u smislu da nisu nestručne osobe, laici.
 
Zločini su se događali u ratu na svim stranama, tako i na strani HVO-a, ali mogu li se oni staviti na leđa civilnih vlasti, prije svih, gospodina Prlića?
- Svrha suđenja je utvrđivanje individualne odgovornosti na temelju dokaza. Dakle, kada je zločin počinjen, pitanje na koje treba odgovoriti je tko su odgovorni pojedinci za taj zločin?
 
Idemo na početak hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Je li utvrđeno tijekom ovoga postupka tko je koga napao u ovome ratu?
- Ovo je povijesno pitanje, a suđenju nije cilj odrediti povijesnu istinu. Konačan ishod analize je, kao što sam rekao, individualna odgovornost.
 
Vance-Owenov plan je, prema Tužiteljstvu, bio okidač sukoba. Jesu li hrvatske vlasti i optuženi provodili politiku etničkog čišćenja?
- Htio bih vas uputiti na naše žalbe koje su javne. Više nego dovoljno ukazali smo na sva pitanja koja se odnose na različite mirovne planove. Pregovore i mirovne planove treba sagledati u tome kontekstu.
 
Je li moguće, prema presudi, da su istodobno vlasti HVO-a bile agresori i da su progonile svoje sunarodnjake iz središnje Bosne, čak i s područja koja su im pripala Vance-Owenovim planom, a čini se da su prema tome odgovorne i za vlastite žrtve?
- Morat ću vas uputiti na moje ranije odgovore o individualnoj odgovornosti.
 
U presudi se isticalo kako je Hrvatska radila na podjeli i cijepanju BiH, a činjenica je da danas ne postoji Herceg Bosna, nego Republika srpska i entitet Federacija BiH u kojemu dominiraju Bošnjaci?
- Drugi su možda bolje upućeni odgovoriti na ovo pitanje. Imam svoje mišljenje, ali ovo pitanje je više političko, nego pravno.
 
Ovo je vrlo ozbiljan sudski predmet, kako komentirate činjenicu da vlasti Hrvata iz BiH i Hrvatske peru ruke od šestorice dužnosnika i koliko bi eventualna drugostupanjska presuda bila loša za Republiku Hrvatsku i Hrvate iz BiH?
- Kako ja mogu znati što političari u Zagrebu i Sarajevu misle?
 
Gospodine Karnavas, šestorka je od 2004. godine u pritvoru. Kako komentirate činjenicu da proces traje već 11 godina, i najmanje će trajati još dvije godine. Može li se nazvati pravičnim bez obzira na ishod?
- Ovo je bio dug i kompliciran predmet. Nisam potpuno uvjeren da bi, s obzirom na opseg predmeta, postupak mogao trajati manje. Tužitelj je potpuno neovisan pri odluci koga će i za što optužiti.
 
Kako komentirate činjenicu da pravosudne institucija u BiH sada praktično već nepravomoćnu presudu koriste kao matricu za podizanje optužnica i olakog proglašavanja zajedničkog zločinačkog pothvata?
- Mislim da će Sud BiH dobro raditi ako ne usvoji ono što se smatra utvrđenim sudskim činjenicama u drugim predmetima pred ICTY-jem. Svaki optuženi zaslužuje imati svoj dan u sudnici. To pravo ne mogu ostvariti ako suci jednostavno prihvaćaju činjenice utvrđene u drugim predmetima, po drugom sudu ICTY-ja.
 

Zoran Krešić, Večernji list

Turska ima pravo srušiti ruski zrakoplov približi li se na pet milja turskoj granici

 
 
Prvi put u povijesti neka država članica NATO-a, u ovom slučaju Turska, srušila je ruski vojni zrakoplov. To bi moglo promijeniti pravila igre, procjenjuje za Deutsche Welle turski vojni analitičar dr. Can Kasapoğlu i stručnjak Centra za gospodarska i vanjskopolitička istraživanja EDAM iz Carigrada
http://www.gau.edu.tr/gorsel/news/1395754523-img_2704.jpg
• Što znate o tom slučaju?
- Turska je jasno dala do znanja da će podjednako tretirati svaku povrjedu svoga zračnog prostora. Prije oko mjesec dana Turska je srušila rusku bespilotnu letjelicu. Bio je to škakljiv potez i upozorenje Rusiji da ne ulazi u turski zračni prostor. Turska je pokazala da djeluje po robusnim pravilima koja ne trebaju testirati ni Sirijci ni Rusi.
 
• Zašto je po Vašem mišljenju ruski zrakoplov letio iznad toga područja?
- Suhoj-24 je taktički bombarder koji se uglavnom koristi za teške napade na ciljeve na zemlji.
 
• Koga je bombardirao?
- Etničke Turke na sirijskom bojnom polju, koji su pod zaštitom Turske. Riječ je o 5.000 do 9.000 boraca. Oni su već dugo na meti žestokih napada režimskih snaga koje podržavaju Rusi i Iranci. Turska je zbog toga nezadovoljna. Jedan od razloga je da su poslije napada u Parizu, na summitu G20, SAD i Turska razgovarale o intenziviranju zajedničkih zračnih operacija na sirijskom nebu. One su zamišljene kao podrška nekim elementima na zemlji, kao što su Slobodna sirijska vojska ili snage etničkih Turaka. Sirijci, Rusi i Iranci vrlo žestoko su napadali ove potonje što je bilo „delegirano“ kažnjavanje Turske. Ovaj zrakoplov bio je upravo u takvoj akciji. On je prekršio turska pravila. Ne želimo da se na južnom krilu NATO-a i u turskom zračnom prostoru stvori situacija kao na Baltiku.
 
• Kako to mislite?
- Mislim na konstantne povrede zračnog prostora koje Rusi čine na južnom krilu NATO-a, a to uključuje i turski zračni prostor – u baltičkom zračnom prostoru takve akcije ruskih zrakoplovnih snaga postale su normalna stvar.
 
• Rusi tvrde da je njihov zrakoplov bio u sirijskom zračnom prostoru. Što znate o tome, gdje je srušen – iznad Turske ili iznad Sirije?
- Po turskoj proceduri, ako su se približili turskom zračnom prostoru na 12 milja, Turska im je poslala upozorenje. Ako su se približili na pet milja, Turska im je u susret poslala svoj patrolni zrakoplov F-16 da ih presretne. A ako neki zrakoplov iz smjera Sirije povrijedi turski zračni prostor, njega se ruši. Najvjerojatnije je – ako imamo u vidu turska pravila i prethodne ruske povrjede turskog zračnog prostora –  Suhoj-24 povrijedio turski zračni prostor.
 
• Kakve će posljedice to imati za odnose između Rusije i Turske?
- Visoki turski dužnosnici jasno su dali na znanje da to ne bi bila povreda samo turskog zračnog prostora, već i prostora NATO-a.
 
• Ovo je prvi put da neka država članica NATO-a ruši ruski zrakoplov. Što to znači za odnose Rusije i NATO-a?
- To je vrlo važno jer se sve to događa pred održavanje summita NATO-a u Varšavi 2016. U tu eskalaciju nisu uvučene baltičke zemlje, već jedna od najjačih vojnih sila Saveza kao što je Turska, koja istovremeno ima i relativno dobre odnose s Rusijom. Predsjednik Reçep Tayyip Erdoğan naglasio je da bi Rusija mogla izgubiti prijatelja ako se nastavi ovako ponašati – mislim na prvi krug povrjeda. Rusija ima vrlo dobre odnose s Turskom, vrlo dobar trgovinski obujam i energetsku kooperaciju. To bi moglo presudno promijeniti igru u toj regiji.
 
• Poslije terorističkih napada Rusija se zauzela za veliku međunarodnu koaliciju protiv IS-a. Kako bi ovaj incident mogao utjecati na te planove?
- Ako Rusija stvarno želi biti dio koalicije protiv IS-a, morala bi odabrati druge ciljeve na zemlji. Od samog početka svojih operacija ruske snage nisu bombardirale samo IS, već i umjerenu sirijsku oporbu. Drugo, umjesto što ulijeću u turski zračni prostor, bolje bi im bilo da koordiniraju svoje zračne napade s drugim sudionicima u koaliciji protiv IS-a.
 
• Smatrate li da bi Turska sada mogla zatražiti podršku NATO-a?
- Najvjerojatnije. U svakoj krizi na Bliskom istoku Turska se okretala NATO-u. Sada čujemo da je ured turskog premijera počeo diplomatsku kampanju da objasni pozicije Turske. Ne vidim pokretanje postupka po članku 5, ali na stolu je članak 4, a on predviđa konzultacije o teškoj sigurnosnoj i obrambenoj situaciji.
 

Roman Gončarenko, Deutsche Welle, Bonn

Vojne intervencije su skupe, rizične vatrogasne mjere, koje na dulji rok vode teritorijalnim podjelama koje opet generiraju nove sukobe

 
 
Percepcija i geopolitika SAD-a o Balkanu formirana je u vrijeme Prvog svjetskog rata i do danas se nije bitno promijenila a temelji se na ova dva cilja: prvo, spriječiti lokalne sukobe da ne eskaliraju i poremete svjetsku ravnotežu kako se dogodilo 1914., i drugo, ne dopustiti rusku, ali ni njemačku, hegemoniju na tim prostorima kojima su se razni imperiji vjekovima igrali - kaže nam profesor na Odsjeku povijesti na riječkom Filozofskom fakultetu Vjekoslav Perica o svojoj novoj intrigantnoj knjizi „Pax Americana na Jadranu i Balkanu - Mirovne misije SAD-a prema međunarodnoj historiografiji, popularnoj kulturi i kulturi sjećanja 1919. - 2014.“
http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/08/vjekoslav-perica.jpg
„U ostvarenju ovih ciljeva“, dodaje Perica, „SAD je koristio razne metode, od diplomatskih i vojnih intervencija do humanitarne i ekonomske pomoći te izvoza američke pop-kulture, životnog stila i mitova o Americi. Smatram, na temelju moga istraživanja, da je uporaba 'meke' sile - diplomacija, kultura, itd. - bila učinkovitija. Vojne intervencije su skupe, rizične vatrogasne mjere, koje na dulji rok vode teritorijalnim podjelama koje opet generiraju nove sukobe.“ Vjekoslav Perica, inače i nekadašnji vrsni košarkaš Jugoplastike, doktorirao je povijest na University of Minnesota Twin Cities.
 
• Kada zapravo SAD obraća pažnju na ove prostore?
- Medijski interes je ranijeg datuma i u sferi je zanimanja za daleko i bizarno - npr. afera Miss Stone 1901. ili reportaže iz ratne Istočne Europe Johna Reeda 1915. No američki vojno-politički i diplomatski intervencionizam slijedi nakon velikih povijesnih promjena poput svjetskih ratova te Hladnog rata. SAD je na Jadranu odnosno njegovim granicama s Balkanom intervenirao dva puta - Split 1919. do 1921. i Trst 1945. do 1954., a na Balkanu krajem 20. stoljeća. Ni Jadran niti Balkan nikad nisu bili vanjskopolitički prioriteti SAD-a, niti je SAD ta područja stavljao u strategije uspona kao svjetske sile. Skoro pa da su te američke intervencije bile slučajne i usputne, diktirale su ih povijesne okolnosti a one iz devedesetih pritisak svjetskog javnog mnijenja nakon etničkih čišćenja i ratnih zločina. Ono što ostaje malo poznato jest da su, unatoč ambivalentnim rezultatima na dulji rok, u svakoj od tih intervencija Amerikanci ipak uspjeli spriječiti neke lokalne konflikte koji su mogli eskalirati u veće ratove ili su uspjeli zaustaviti ratne sukobe, a uz to su dali značajnu humanitarnu pomoć.
 
• Koliko je SAD imao utjecaj na stvaranje prve Jugoslavije?
- Obje Jugoslavije je djelomice omogućila američka politika iako bi i bez njezina upliva postojale, ali bi bile nešto drukčije. Ali opet, SAD je te prostore obrađivao usput i ad hoc a ne po nekom prethodnom planu iz Washingtona. Da je Italija bila umjerenija i „diplomatskija“ poslije Prvog svjetskog rata, ili da su tada na vlasti u SAD-u bili Republikanci, Talijani su mogli dobiti skoro cijeli Jadran. Wilson je 1919. pojačao ratnu flotu na Jadranu zbog prijetnje da bi se komunistička revolucija iz Mađarske mogla proširiti prema obali i zbog toga što su mu predstavnici Italije rušili ugled i planove na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Na objektivniji pristup samoodređenju naroda na istočnom Jadranu upozoravali su ga neki diplomatski krugovi u Parizu ali i informacije od njegove vlastite flote na Jadranu. Zanimljivo je da je američki zapovjednik admiral Andrews iz Splita poslao Wilsonu mišljenje po kojem po demokratskom većinskom principu samoodređenja naroda novoj južnoslavenskoj državi ne samo da treba pripasti sva Dalmacija, nego i Rijeka, Istra i Trst. Da li je to do Wilsona došlo, teško je utvrditi, ali Andrews je tražio da ga predsjednik primi.
 
• Navodite da je Washington nakon Prvog svjetskog rata imao više solucija za naše prostore?
- Meni osobno najzanimljivija je jedna shema koja do Pariza uopće nije stigla a objavio ju je 1918. u Londonu engleski povjesničar diplomacije Marriott u knjizi o tzv. istočnom pitanju. On tvrdi da balkanska geografija i etnografija ne trpe velike centralizirane države nego da je idealno uređenje tog prostora mreža onog što se u antičkoj Grčkoj nazivalo polis, dakle demokratski samoupravni gradovi državice. Nacionalne države podrazumijevaju centralizaciju i konstrukcije, sve su umjetne, najbliže geografiji i etnografiji kakva je bila prije formiranja nacionalnih država na tim prostorima su mnogobrojne regionalne i lokalne samouprave.
 
• Je li SAD tada možda bio više prosrpski orijentiran nego, recimo, prohrvatski?
- U arhivima američkih ratnih brodova na Jadranu poslije Prvog svjetskog rata spominju se najviše takozvani „Jugo-Slavs“, a tek ponekad „Serbs“ i „Croats“. Nema indicija da su Amerikanci prepoznavali kao ključne nekakve posebne srpske nasuprot hrvatskih interesa i obratno osim po zabilješki jednog američkog časnika o nekoj hrvatskoj političkoj stranci koja navodno ne bi htjela da Hrvati uđu u Jugoslaviju, ali je taj isti izvor prije sačinio mnoga izvješća o Hrvatima koji su masovno optirali za Jugoslaviju. Tada je međunarodnom politikom dominirao talijansko-slavenski konflikt a ne interetnički. Taj je konflikt zasjenio sve druge opcije i takoreći nametnuo Italiju i Jugoslaviju kao solucije čim se utvrde granice. Dvije veće države na tim prostorima omogućile su ravnotežu snaga i relativnu stabilnost što je SAD realistički podržao. Varijanta nekoliko manjih etničkih država nije bila održiva iako su to najviše priželjkivali talijanski iredentisti i fašisti kao i najgluplji među Slavenima. Uvećana Srbija također je odgovarala talijanskom imperijalizmu koji bi s velikosrpskim mogao trgovati na štetu jadranskih Hrvata i Slovenaca - primjer takve trgovine su Rapalski ugovori.
 
• U vezi s tršćanskom krizom došlo je do promjena u percepciji Amerikanaca na ovom prostoru: 1919. bili su zaštitnici Hrvata - Dalmatinaca - od Talijana, sada je u Trstu bilo obratno.
- Za razliku od Wilsonova vremena kad je idealizam u međunarodnoj politici barem privremeno imao neke šanse a svijet velika očekivanja, Trst i sporna područja na istočnim granicama Italije Amerikanci su „obrađivali“ u kontekstu Hladnog rata. Osim toga, Titov je režim tada pokazao ambicije i metode ponašanja regionalne sile. Stoga je za SAD bio otprilike isto što i Italija 1919. Stoga su Amerikanci pomogli Italiji da se dokopa Trsta, a kad su otišli u listopadu 1954., Tršćani su ih na rivi ispratili sa zahvalnošću kao i Splićani kad su pozdravljali slavnu američku krstaricu Olympiju kad je u travnju 1921. otplovila iz Splita koji je pripao Jugoslaviji, a ne Italiji.
 
• Jugoslavija, pa tako, naravno, i Hrvatska, u kulturološkom je smislu bila prilično kulturno i subkulturno amerikanizirana, pogotovo u odnosu na zemlje iza željezna zavjese.
- Bilo kroz intervencije i ratove ili međunarodne kulturne transfere općenito, Amerika je posvuda donosila američku popularnu kulturu i životni stil i to se primalo. Amerikanci su nastojali svoju hegemoniju učiniti legitimnom a sebe održavati svjetski popularnima. Za razliku od nekih europskih sila koje su vlastite interese uporno nametale golom „tvrdom“ silom, SAD je bolje znao cijeniti i upotrebljavati takozvanu „mekšu silu“. Najbolje je SAD ove ciljeve postizao kroz utjecaj pop-kulture. No bez obzira na to krajem stoljeća jača antiamerikanizam. Čak i kad se neki narod amerikanizira, to ne garantira uvijek i stalno proameričku orijentaciju. Naprotiv, mnogi izričaji i žanrovi popularne kulture uvezeni iz SAD-a imaju kritičke pa i protuameričke tonove i stavove.
 

Vlado Vurušić, Globus

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Četvrtak, 18/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2200 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević