Get Adobe Flash player

Netolerantna katolička većina ugrozila sekularnu prirodu hrvatske države

 
 
»Hrvatska je uhvaćena u ideološke podjele«, kaže profesor na zagrebačkom Fakultetu za političke znanosti Nenad Zakošek i dodaje da će Slovenija in Hrvatska uvijek ostati susjedi, koji su povezani gospodarski, turistički, kulturno i narodno. Još pojašnjava, kako je čelnik hrvatske oporbe Tomislav Karamarko pokrenuo radikalni nacionalistički rat.

• Hrvatska je praznovala Dan pobjede, Dan branitelja Domovinskoga rata i Sjećanja na vojnu operaciju Oluja. Neki kažu, da je bilo od dostojnega praznovanja u obliki vojne parade do neprijateljstva i šovinizma puna 24 sata. Opet su se čuli znani nam povici 'Ubij Srbina' in endehaški 'Za Dom spremni!'. Što se po Vašem mišljenju događa?
- Na događaje oko proslave obljetnice Oluje treba gledati u širem kontekstu ideološkoga i političkoga stanja u Hrvatskoj. Posljednje tri i pol godine odnosno od dolaska ljevocentrističke koalicije na vlast svjedoci smo zaoštravanja temeljnoga ideološkog sukoba, koji s jedne strane dolazi od HDZ-a kao najmoćnije desne oporbene stranke, s druge strane i iz Katoličke Crkve i katoličkih civilnih udruga. Otkad je Tomislav Karamarko u svibnju 2012. preuzeo HDZ, pokrenuo je radikalan nacionalistički diskurs, koji lijevocentrističku vladu, posebno njezinu najjaču stranku SDP, optužuje da je prikriveno komunistička, anacionalna in nedmoljubna.

HDZ se je radi protivljenja vladi povezao s drugim desnim i nacionalističnim udrugama i organizacijama, prije svega s dijelom veteranskih udruga, koje su pokrenule dugotrajne prosvjede i protivladin retorički rat. Na drugi strani, veliki broj desno orijentiranih katoličkih građanskih udruženja, kao i vodstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj kritizira liberalno-modernističke reforme ove vlade, na primjer, uvedbu liberalnoga spolnog odgoja u škole ili jačanje prava istospolnih osoba. I oni optužuju vladu, da joj manjka domoljublja.

• Posledice so ­incidenti?
- Tako je. Posljedica takvih odnosa su česti incidenti, posebice u vrijeme značajnih nacionalnih praznika, na primjer na Dan sjećanja pada Vukovara i obilježavanja obljetnice Oluje, na kojoj su predsjednik vlade i drugi vladini dužnosnici doživjeli neprijatnosti. Slično je i s protuvladinim prosvjedima branitelja. Posljedica toga je ustavni referendum o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene u prosincu 2013., s kojim je netolerantna katolička većina ugrozila sekularnu prirodu hrvatske države i onemogućila izjednačavanje homoseksualnih in heteroseksualnih veza.
 

Dejan Vodovnik, Delo, Ljubljana  

Najviše prijetnji dolazi iz tvrtke 'Pismohrana servis' čiji je suradnik premijerov brat Krešimir Milanović

 
 
Ravnateljicu Hrvatskog državnog arhiva (HDA), Vlatku Lemić, na sadašnju je dužnost imenovala Milanovićeva Vlada u veljači 2013. kao nestranačku osobu iz redova stručnjaka. U trenutku dolaska na današnju dužnost iza nje je bilo 15 godina rada u toj ustanovi, doktorat iz arhivske znanosti i deseci objavljenih stručnih znanstvenih radova. Iako se, sa strane gledajući, arhivski poslovi doimaju kao jedno od mirnijih područja ljudske djelatnosti, iz intervjua koji nam je dala moglo bi se zaključiti upravo suprotno - da je prekrasno secesijsko zdanje u središtu Zagreba, u kojem je smješten HDA, poprište poprilične drame.
http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00872/lemic-S1_872775S1.jpg
• Na čelu ste Hrvatskog državnog arhiva (HDA) nešto više od dvije godine i u tom ste razdoblju podnijeli više kaznenih prijava. O čemu je riječ?
- Kad sam u veljači 2013. došla na čelo HDA, u dogovoru s tadašnjom ministricom kulture Andreom Zlatar Violić, tražeći dodatnu kadrovsku pomoć pravne i financijske struke, pozvala sam i nadležna državna tijela da naprave reviziju poslovanja te ustanove.
 
Utvrđene nelegalnosti
 
• Zbog čega ste zatražili sve te nadzore?
- Zbog toga što sam nakon preuzimanja dužnosti ravnateljice Arhiva uočila sumnje i nelogičnosti u financijskom postupanju prethodnog vodstva. Kako sam arhivist, a ne financijski stručnjak ili pravnik, željela sam da nadležne institucije točno utvrde što je posrijedi. Nadzorom i izvršenim pregledom, uz sporne ugovore o radu, utvrđene su i isplate pojedinim zaposlenicima HDA i drugim osobama u gotovini u iznosu većem od 600.000 kuna, koja su oprana preko studentskih ugovora koji su se u gotovini vraćali u HDA, a kojima je voditeljica pravnih i financijskih poslova Arhiva, Pavica Antolović, neovlašteno raspolagala dajući naloge kome i koliko isplaćivati “na ruke” bez ikakve valjane osnove. Nadzorom su utvrđeni i neuredni putni nalozi, ugovori s privatnim tvrtkama sklopljeni bez javnog natječaja i štetni za HDA, ugovori s privatnim tvrtkama o obavljanju stručnih poslova koje HDA uopće nije bio nadležan sklapati niti je imao takve ovlasti. Zbog uočenih nepravilnosti podnijela sam nekoliko kaznenih prijava.
 
• Protiv koga ste točno podnijeli kaznene prijave?
- Protiv Pavice Antolović koja je od 2006. do 2013. bila zamjenica ravnatelja HDA i pomoćnica za financijske i pravne poslove te drugih ovlaštenih osoba.
 
• Kažete da ste nakon obavljenih revizija raskinuli po Arhiv štetne ugovore s privatnim tvrtkama. O kakvim je ugovorima riječ?
- Najprije je jednostrano raskinut ugovor s tvrtkom Avicena Software d.o.o. u vlasništvu Hrvoja Čabrajića koja je u mandatu prethodne uprave za HDA izrađivala informacijski sustav za obradu i pretraživanje arhivskog gradiva - ARHiNET. Vještačenjima neovisnih sudskih vještaka te pravnih i IT stručnjaka koje sam zatražila, naime, utvrđeno je da su ugovori s Avicenom o izradi, implementaciji i održavanju sustava 2007. sklopljeni bez javnog natječaja i višestruko preplaćeni jer je ta tvrtka tijekom sedam godina za njega dobila nešto više od deset milijuna kuna. Kako Avicena nije pristala na izmjenu ugovora na način na koji su sugerirali informatički i pravni stručnjaci, s tom smo tvrtkom jednostrano raskinuli ugovor.
 
Prijetnje, uvrjede...
 
• Kako je na tu odluku reagirao vlasnik Avicene Hrvoje Čabrajić?
- Bilo je pritisaka, usmenih prijetnji i prijetnji e-mailovima. On je, međutim, uz Avicenu 2010. osnovao i novu tvrtku Pismohrana Servis koja je od Hrvatskog državnog arhiva, uz još devet drugih privatnih tvrtki, dobila dopusnice za čuvanje arhivske građe od državnog interesa na temelju kojih su sklopljeni ugovori između HDA i tih tvrtki. Međutim, i ti su ugovori bili sporni pa sam ih nakon njihova isteka odbila produljiti, a ugovor Pismohrana Servisa, koji je istjecao 2016., raskinula sam. Donijela sam i odluku o poništenju važeće dopusnice za privatne tvrtke. No, to je izazvalo lavinu pritisaka.
 
• Kad su privatne tvrtke uopće ušle u posao čuvanja građe koja nastaje radom Ministarstva, državnih agencija i ureda, Porezne uprave, državnih tvrtki, tijela javne vlasti, dakle građe od posebnog državnog interesa?
- Ta je praksa počela 2007. kada je Ministarstvo kulture donijelo izmjene i dopune Pravilnika o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. U njega je unesena odredba prema kojoj stvaratelji koji sami nemaju prostorne i druge uvjete za čuvanje svoje arhivske građe, tu građu mogu povjeriti na čuvanje trećoj osobi, a Hrvatski državni arhiv utvrđuje uvjete koje ta treća osoba mora zadovoljiti da bi dobila na čuvanje tu građu. Na temelju tog pravilnika počela je praksa prema kojoj je Hrvatski državni arhiv prema internim pravilima, koja znatno proširuju opseg ovlasti tvrtki u obavljanju poslova utvrđenih Pravilnikom iz 2007. (ne samo čuvanje), neovlašteno izdavao dopusnice privatnim tvrtkama o čuvanju arhivske građe i sa svakom od tih tvrtki sklapao ugovore o poslovnoj suradnji u kojima su naznačeni i omogućeno je obavljanje gotovo svih arhivističkih poslova. Tu praksu sudeći po svemu, osmislila je i formalno-pravno izrađivala akte dopusnica i ugovora bivša pomoćnica ravnatelja HDA za pravne i financijske poslove Pavica Antolović. Od 2007. do 2013. dopusnice na jednu, tri ili pet godina važenja dobilo je deset privatnih tvrtki. U ožujku 2014. uputila sam Ministarstvu kulutre dopis u kojem sam opisala tu sedmogodišnju praksu i zatražila od njih mišljenje o njoj. Istog mjeseca 2014. Ministarstvo kulture mi je pisano odgovorilo da Hrvatski državni arhiv rhiv je imao samo pravo utvrđivati uvjete koje privatna tvrtka mora zadovoljiti da bi čuvala tu građu, ali ne i izdavanja dopusnica
 
Ministarstvo šutjelo
 
• Tu je praksu, tvrdite, osmislila zamjenica ravnatelja HDA Pavica Antolović čiji je suprug Jadran Antolović u to vrijeme bio državni tajnik Ministarstva kulture?
- Jadran Antolović je kao državni tajnik u to vrijeme bio nadležan za donošenje svih pravnih akata i pravne poslove Ministarstva kulture. Međutim, sve do mog dolaska na čelo HDA i obavljenih nadzora, Ministarstvo kulture nije se očitovalo o ovoj praksi.
 
• Tko je državnim tvrtkama od 2007. plaćao uslugu čuvanja arhivske građe od državnog interesa?
- Hrvatski državni arhiv je tim tvrtkama izdavao dopusnice, a troškove čuvanja plaćala su sama državna tijela, odnosno tijela javne vlasti koja su s njima sklapala posebne ugovore.
 
Nijedna nije udovoljila
 
• Koliko je mjavnih tijela svoju arhivu povjerilo na čuvanje privatnim tvrtkama i koliko je to koštalo?
- Prema našim saznanjima, pedesetak državnih tijela, među kojima su ministarstva, državne agencije, tijela državne uprave, uredi i zavodi, javna poduzeća (HŽ, HAC), uredi Porezne uprave, gradovi, bolnice. Izravnog uvida u iznose mi nemamo. No, na temelju naših internih procjena utemeljenih na uvidu u njihove cjenike, te su tvrtke od 2007. do 2014. od tijela javne vlasti za te poslove dobile više od 50 milijuna kuna.
 
• I sve to na temelju dopusnica Hrvatskog državnog arhiva, ustanove koja uopće nije zakonski ovlaštena izdavati tu vrstu dopusnica?
- Da. A nadzor koji je obavilo stručno povjerenstvo HDA nad deset tvrtki pokazalo je da niti jedna od njih ne udovoljava utvrđenim uvjetima.
 
• Što je stručno povjerenstvo točno utvrdilo u tim privatnim tvrtkama?
- Nadzor je pokazao da niti jedna privatna tvrtka, koja već sedam godina arhivira građu od posebnog državnog interesa, ne udovoljava propisanim uvjetima za obavljanje tog posla. Nakon toga sam odbila produljiti ugovore koji su istekli i izdati nove dopusnice, a tvrtki Pismohrana Servis, čiji je ugovor istjecao tek 2016., poništila sam dopusnicu jer se nisu pridržavali donesenog mišljenja.
 
• Što se nakon toga događalo?
- Vlasnici tih tvrtki traže da im se ugovori produlje, tvrde da trpe poslovne gubitke. Ministarstvo kulture, koje se u travnju prošle godine pisano očitovalo da privatne tvrtke obavljaju posao na temelju dopusnice koju im je izdalo neovlašteno tijelo, traži od mene, i to usmeno, da im kao ravnateljica svejedno dopustim da i dalje rade, dakle da nastavim tu nepropisnu praksu dok se to stanje detaljno ne uredi podzakonskim aktima i samim arhivskim zakonom.
 
• Kako to objašnjavate?
- Tako da se radi o velikom poslu moćnog lobija koji država iz nekih razloga želi zaštititi. Kako drugačije to objasniti?
 
• Tko vam je točno u Ministarstvu kulture rekao da nastavite s tim tvrtkama raditi?
- Različiti dužnosnici. Iz tih tvrtki prema meni su krenuli pritisci, a zatim i konkretne prijetnje.
 
• Tko vam je točno prijetio i što je bio sadržaj prijetnji?
- Najviše vlasnici tvrtke Pismohrana Servis.
 
• Govorite li o sadašnjem vlasniku Pismohrana Servisa Anti Bakoviću ili o Hrvoju Čabrajiću koji je bio suvlasnik te tvrtke do 2013. godine?
- I o jednom i o drugom: Čabrajić mi je usmeno i putem e-mailova prijetio više puta zbog raskida ugovora s njegovom tvrtkom Avicena Software zbog ARiNET-a te onemogućavanja rada Pismohrane. Ante Baković mi je prijetio dva puta. Prvi put meni i mom kolegi kad je izjavio da će me osobno i stručno i medijski i na sve druge načine diskreditirati ako ne produljimo suradnju. Drugi put nakon sastanka s predstavnicima privatnih tvrtki Baković me pozvao na stranu i u četiri oka mi zaprijetio “da će me srediti”. Oba puta to se dogodilo u prostorijama HDA i prijavila sam prijetnje.
 
• Jesu li policija i DORH išta poduzeli u povodu vaših prijava?
- Nisam primijetila da nešto konkretno poduzimaju. No zato vrlo hitro postupaju temeljem anonimnih prijava koje su podnesene protiv mene. I Ministarstvo kulture je temeljem anonimnih prijava poslalo upravni nadzor u HDA.
 
• Što stoji u tim anonimnim prijavama protiv vas?
- Optužbe za nepravilnosti u radu, ali bez argumenata. Sve se svodi na to na kojem sam službenom putu bila, u kojem hotelu odsjela, gdje i s kim večeram... Sve se svodi na mene osobno. Izgleda da realiziraju prijetnje da će me maknuti s mjesta ravnatelja i uništiti.
 
• Zašto vam Ministarstvo kulture šalje upravni nadzor ako su izvješća Državne revizije u HDA za 2013. i 2014. pozitivna?
- To morate pitati njih. U rješenju Državne revizije za prošlu godinu konstatira se da smo smanjili rashode, postigli uštede u financijskom poslovanju i povećali vlastite prihode HDA za šest milijuna kuna u jednoj godini, ispravili niz ranije uočenih nepravilnosti i nezakonitosti te da radimo na otklanjanju preostalih.
 
• Večernji list je prošle godine pisao da je s vlasnicima tvrtke Pismohrana Servis, Hrvojem Čabrajićem i Antom Bakovićem, u HDA dolazio i Krešimir Milanović, brat premijera Zorana Milanovića. Je li to točno?
- Da, točno je. U mandatu ove Vlade Krešimir Milanović je dolazio u HDA četiri puta: dva puta, i to u listopadu 2012., kod prethodnog ravnatelja Ćosića. U Ćosićevu mandatu jednom je došao s tadašnjim suvlasnikom tvrtke Pismohrana Servis Antom Bakovićem, a drugi put sam.Tijekom 2013. je dolazio dva puta, u siječnju i veljači 2013. Bili su kod mene i oba puta je dolazio s Antom Bakovićem.
 
• U kojem svojstvu je Krešimir Milanović dolazio na razgovore u HDA?
- Rekao je da je suradnik vlasnika tvrtke Pismohrana Servis. Ne mogu znati prirodu njihove suradnje. Pričali su o tome što rade i o planovima širenja suradnje s Arhivom.
 
• Jesu li se pozivali na bliskost s nekom osobom u vlasti ili sa strankom?
- Pa gospodin Baković se hvali članstvom u HDZ-a. I predstavnici drugih tvrtki koje su imale dopusnicu HDA pozivaju se na poznanstva s utjecajnim osobama iz političkog i javnog života.
 

Slavica Lukić, Jutarnji list

Koalicije Zapada razaraju čitave suverene zemlje

 
 
’Svjedočimo zaista đavolskome scenariju na Bliskom i Srednjem istoku, te u Sjevernoj Africi. Pitam se kamo to srlja naš svijet...’
Dok se Hrvatska, nakod desetak dana strijepnje i iščekivanja informacije o sudbini otetog Tomislava Salopeka, pita zašto je baš on postao žrtva džihadista, zamolili smo uglednoga bosanskohercegovačkog akademika Esada Durakovića da nam pojasni širi kontekst zbivanja kako u Egiptu, tako i na Bliskom i Srednjem istoku, a što je posljedično i dovelo do Salopekove otmice, te mučnog ubojstva.
Akademik Duraković, filolog, orijentalist te najbolji arabist u svijetu po izboru komisije UNESCO-a 2003. godine, također je i član Arapske akademije u Kairu i Damasku. Revno prati zbivanja u arapskom svijetu, trenutno vrlo intenzivno piše studiju o aktualnim međumuslimanskim ratovima, ali je pronašao vrijeme da za čitatelje “Slobodne” pojasni zašto je Hrvat postao žrtva islamskih džihadista. Inače, akademik Duraković istaknuti je kritičar širenja vehabizma u BiH, koji je “uvezen” u zadnjem ratu, a njegov prijevod Kurana na „bosanski jezik“ ocijenjen je najboljim.
http://i1234.photobucket.com/albums/ff403/kedza1/kedza1005/EsadDurakovic2.jpg
 
Profesore Durakoviću, oči Hrvata zadnjih su dana bile uprte u Egipat. Je li bilo ikakve šanse da otmica Tomislava Salopeka završi drukčije, da kraj ipak bude sretan, da se Tomislav vrati kući živ?
- Uvjeravam vas da su bile uprte oči i mnoštva drugih ljudi u Egipat u iščekivanju sudbine otetoga gospodina Salopeka, nad čijim vratom je tako okrutno i bez ikakve njegove krivnje isukana sablja. U samome Egiptu također, jer je malo u svijetu naroda koji su toliko tolerantni kao Egipćani. Poznajem ih dosta dobro.
Bez patetike, već s osjećanjem tragike, velim da su ovih dana potreseni mnogi ljudi u svijetu, do bola, zbog saznanja što se dogodilo nedužnom, mladom obiteljskom čovjeku, u bezumlju koje nastoji obujmiti naš svijet, a koji je već omamljen razmjerima stradanja. Silno sam, vjerujte mi, želio da budućnost demantira moje strepnje u vezi sa sudbinom gospodina Salopeka. Molio sam se za njegovu nedužnost, Boga sam molio da do razuma otmičara dopre upravo islamsko načelo – a oni se bore, kako kažu, u ime islama – po kome onaj tko spasi život jednog nedužna čovjeka kao da je spasio cijelo čovječanstvo. Nije riječ o nedužnome muslimanu, nego o nedužnom čovjeku općenito.
Moram biti iskren, na žalost, i kazati da sam odmah znao da su vrlo male šanse za pomilovanje, odnosno izbavljenje gospodina Salopeka. Da je riječ o otmičarima druge vrste, o onima koji traže otkup, šanse bi bile velike, ali riječ je o otmičarima koji su fanatično predani svojim ideološkim ciljevima, a s takvima se teško pregovara. To je onaj ideološki i mentalni sklop kojem je ponos da se opaše dinamitom i da se raznese zajedno s drugima, vjerujući da tako na najbolji način izvršava svoju misiju. S druge strane, nije realno bilo očekivati da general Abdel Fatah Al-Sisi popusti pred zahtjevima otmičara zbog mnoštva razloga. Žao mi je, zaista. Ljudski je bi bilo nadati se...

Što je, prema vašemu mišljenju, povod Salopekove otmice i ubojstva?
- Gospodin Salopek je slučajna žrtva. Mogao je biti na njegovu mjestu i bilo tko drugi, pod uvjetom da je stranac i da radi u nekoj stranoj kompaniji. Dakle, ovdje nije riječ o odabiru mete po nekom načelu personalnosti, nego je otmičarima bitno da žrtva ispunjava kriterije na jednom općem planu njihovih ciljeva. Inače, to je tako s terorizmom koji je uvijek mnogo više od ubojstva: njegove žrtve su u pravilu potpuno nedužni ljudi, kao i u slučaju gospodina Salopeka.
Drugim riječima, ovdje možemo govoriti o cilju, a ne o povodu. Cilj otmice i ubojstva gospodina Salopeka iznijeli su otmičari već u svome zahtjevu – oslobađanje muslimanskih zatvorenica u Egiptu. Takav zahtjev i njegovo eventualno zadovoljenje računa s tim da će on povoljno djelovati na moral vlastita ljudstva koje je u borbi, odnosno da će izraženom brigom za svoje zatočene pripadnike uspješnije motivirati potencijalne regrute pokreta ili vojne formacije.
S druge strane, ali u isti mah, definiranjem uvjeta kao “oslobođenje muslimanskih zatočenica”, otmičari, odnosno njihova organizacija, time se predstavljaju u još jednom segmentu koji oni smatraju bitnim: oni, navodno, brinu o muslimanima, štoviše – o muslimankama, a to je sredstvo i za snažan emocionalni angažman potencijalnih regruta, kao i amortiziranje bijesa onih koji otmicu osuđuju jer se ISIL nastoji predstaviti kao borac za panislamsku državu.
Ako se njihovi zahtjevi ne ispune, oni žele u svakoj sličnoj otmici eventualnim smaknućem otetoga i globalnom promocijom svoga terorističkog akta destabilizirati Egipat, kojega se smatra stabilnim, a on to uopće nije, naprotiv, i to upravo od dolaska na vlast generala Al-Sisija. U svakoj varijanti, otmičari, odnosno teroristi, trenutačno su na “dobitku”, gledano iz njihove perspektive, naravno, odnosno sa stajališta ostvarenja njihovih ciljeva. Dugoročno su na gubitku jer oni i ne znaju da, vjerujući kako se bore za islam, zapravo se suštinski bore protiv islama.

Sinajski islamisti, pripadnici Islamske države, traže puštanje iz zatvora pripadnica Muslimanskog bratstva. Kako to objašnjavate? Kakav je odnos džihadista i Muslimanskog bratstva?
- Najprije smo mogli čuti u medijima – ako sam dobro zapazio, a pratio sam situaciju, čak napregnuto – da traže puštanje muslimanskih zatvorenica. Čini mi se da je naknadno prošlo u medijima da je riječ o zatvorenicama Muslimanske braće, koja se izvorno nazivaju Ikhwan al-muslimin. To ima rezona jer sam se začudio njihovu prvotno “nespecificiranom” zahtjevu. Naime, Egipat se od vremena vojnog udara generala Al-Sisija pretvorio, na veliku žalost, u zemlju masovnog državnog terora, progona ljudi, hapšenja, ubojstava...
Pa sjetimo se samo toga kako je po kratkom postupku i istodobno osuđeno na smrt negdje oko 500 zatvorenika, od kojih mnogi nisu ni prisustvovali vlastitu suđenju. “Demokratski” svijet je malo zagunđao, reda radi, i sve je tako brzo prošlo. Ovih dana smo mogli čuti povijesni izljev licemjerja: američki državni sekretar veli na TV-u kako mu je taj general, koji je uhapsio i na smrt osudio legalno i legitimno izabranog predsjednika, obećao da će biti održani fer i demokratski izbori u Egiptu.
 
• Što možemo očekivati u svijetu u kojem moćnici kreiraju takvo licemjerje?!
- Valja imati na umu da je Al-Sisi pohađao vojni koledž u SAD-u te da je u vrijeme prethodnih egipatskih predsjednika, doslovno i najvećim dijelom, egipatsku armiju financirala američka vlada, što čini i danas. Znam primjere u kojima se djeca u osnovnim školama u Egiptu hapse – vjerovali ili ne – zato što netko u njihovoj školi zapazi da na linijaru ili svesci imaju neku aplikaciju vezanu uz Muslimansku braću... Tužan sam i zabrinut zbog toga jer je Egipat stožerna arapska zemlja u svakom pogledu. Imam divna iskustva s Egipćanima, koje smatram vrlo kultiviranim ljudima. Onog trena kad je izvršen Al-Sisijev vojni udar uz blagoslov SAD-a, znao sam, i napisao sam, da Egipat time ulazi u vrlo dugo razdoblje izuzetno snažnih turbulencija, a, ponavljam, on je stožerna arapska zemlja.

Zašto?
- Zato što nijedna partija u Egiptu nema tako dug staž kao Muslimanska braća. Oni su, kao snažna i brojna opozicijska partija u Egiptu, postojali u vrijeme svih prijašnjih egipatskih predsjednika, od vremena kralja, a svi su predsjednici bili vojnici. Dakle, Muslimanska braća – uvijek to treba imati na umu – nisu partija “od jučer”. Oni imaju vrlo dugu tradiciju opstajanja u ilegali, dakle imaju vrlo veliko iskustvo i infrastrukturu, imaju i ogromnu podršku u narodu jer su upravo na demokratskim izborima pokazali da ih podržava najveći broj Egipćana.
Svaki i svačiji potez nakon izbora morao je voditi računa o tome. Ali, eto, samo krajnja osionost i odsutnost vizije može izvršiti vojni udar u takvoj zemlji, uhapsiti legalno izabranog predsjednika i čak osuditi ga na smrt. To je katastrofalan potez i Al-Sisija i Amerike, jer Egipat tek čekaju velike nevolje. Čini mi se da sam ostao dužan odgovoriti na dio vašeg prethodnog pitanja...

Da, pitala sam kakav je odnos džihadista i Muslimanskoga bratstva...
- Svrgnuti i na smrt osuđeni egipatski predsjednik Mursi imao je neku vrstu osjećaja za solidarnost u muslimanskome svijetu, a pri tome mislim, prije svega, na to da je bio spreman ozbiljno revidirati politiku Egipta prema Izraelu, koja je krenula posebnim smjerom iz vremena predsjednika Anwara al-Sadata. To je djelovalo kao alarm, kao crveno svjetlo, i Izraelu i Americi jer nikada ne treba zaboraviti da se ništa na Bliskom istoku, pa ni u Egiptu, ne događa izvan konteksta izraelskih interesa, onako kako ih formulira politika cionizma. Želim naglasiti da ja pravim razliku između Židova i cionista.
Osim toga, Palestina je pitanje svih pitanja na Bliskom istoku. Mursi je tu imao pozitivan odnos, imao je puno razumijevanje za problem Palestine, otvorio je granični prijelaz prema Gazi, a preko toga graničnog prijelaza Palestina se održava na životu na slamčicu. Za prijatelje i protagoniste cionizma to je bilo previše. Sjećam se kako je u vrijeme predizbornih aktivnosti u Egiptu jedan znameniti i utjecajan francuski intelektualac, filozof, kazao: Može Mursi i pobijediti, ali ne ćemo dopustiti da ostane na vlasti...
To su poruke iz demokratskog svijeta! Dakle, pripadnici kasnije nastalog ISIL-a identificiraju se s Muslimanskom braćom po pitanju Palestine, ali i po pitanjima, općenito, negativnog odnosa Zapada prema muslimanskom svijetu, budući da vojne koalicije Zapada razaraju čitave suverene zemlje, zapravo čitava vrlo složena društva, ne sluteći o posljedicama tih agresija. Ta identifikacija ISIL-a i Muslimanske braće je neautentična, krivotvorena. Smatram da ju je ISIL zloupotrijebio, ali, eto, u ovom slučaju to funkcionira kao faktor destabiliziranja Egipta.

Vašim odgovorom ponukali ste me na jedno potpitanje. Naime, spomenuli ste kako zapadne zemlje razaraju na Bliskom istoku složena društva. Možete li to malo pojasniti?
- Hvala vam za to potpitanje. Ono je bitno za razumijevanje kaosa na Bliskom istoku, ali zahtijeva prilično dugu elaboraciju. U najkraćem, evo o čemu je riječ. Irak je bio desetljećima stabilna zemlja, bio je veliko svjetsko gradilište; Sirija je također bila stabilna, i to je prelijepa zemlja, jedna od najljepših koje sam vidio. Taj prostor je kolijevka religija i kultura.
Dopustite mi da kažem, uzgred, da sam član arapskih akademija nauka i u Kairu i u Damasku. Libija je također bila uzorno stabilna i vrlo prosperitetna, zemlja potpune sigurnosti. Zapadne zemlje su se vrlo lako dogovorile da na Irak i Libiju pošalju ubitačne vojne eskadrile i rakete zato da bi, navodno, “demontirale” nedemokratske režime. To je nečuvena laž, ali je i neoprostiva pogrješka, kao što je i zastrašujuće neznanje o tome svijetu.
Razarajući napadi zapadnih vojnih alijansi nisu svrgnuli samo vladajuće diktatore, nego su – u tome jest poenta – razorili čitava društva koja su se izgrađivala stoljećima, a o čijoj složenosti napadači ništa nisu znali, niti ih je to zanimalo. Onda je lavina krenula. Svijet je ušao u kaos: zemlje i društva su razoreni, terorizam buja na sve strane, rijeke očajnika iz toga svijeta preplavljuju obale Europe koja, usprkos svemu, kao ni SAD, uopće ne reagira na pravi način.
Oni nemaju viziju. To je jedna kolekcija dehumaniziranih birokrata i pohlepnika koji su opsjednuti božanstvom što se zove Profit, i tako vode svijet u propast. Sve strašne nevolje o kojima ovdje govorim ne mogu se riješiti – kao što misli većina vlada u Europi – ni žicama, ni ogradama, ni preventivnim potragama za eventualnim teroristima. Izlaz je samo u stabilizaciji tih društava i u porazu ksenofobija, a ovo s čim se sada svijet bori su nuspojave. Za dugoročno i temeljito rješenje potrebno je da se pomogne u stabiliziranju i izgradnji tih zemalja, a ne da se provodi agresija nad njima i produciraju međusobni sukobi.

Svojedobno ste kazali, u jednom intervju prije godinu dana, kako je moguće da egipatski režim napadne Libiju pod plaštom zabrinutosti za svoju sigurnost. Stojite li i dalje pri tom stavu, dakle, je li moguća Al-Sisijeva vojna intervencija na Libiju, poglavito ako se pokaže da ISIL-ovci tamo sklanjanju svoje žrtve?
- Tenzije između Libije i Egipta imaju svoju povijest. Zategnutost je bila izražena u vrijeme Al-Qazzafija i Al-Sadata. Ta tenzija postoji i sada, itekako, i vrlo je realno da formacije ISIL-a sklanjaju svoj plijen na teritoriju Libije. Imajući na umu ono što sam već kazao o Al-Sisijevu odnosu prema Muslimanskoj braći, čini se prirodnim da ISIL u takvom političkom autoritetu kao što su Muslimanska braća vidi mogućnost za realiziranje vlastita ideološko-političkog kapitala. Da, realna je mogućnost da Egipat intervenira na tlu Libije u nastojanju da zaštiti sigurnost postojećeg režima u Egiptu, a internacionalizacija sukoba na svakoj razini odgovara upravo ISIL-u.

Sljedbenika Islamske države je sve više, pristižu iz cijelog svijeta i stavljaju se u službu krvavoga kalifata. Što je geneza Islamske države?
- Možda ću odgovorom na to pitanje razočarati vaše čitatelje, ali ću biti otvoren. Islamska država je u najvećoj mjeri fantomska, prema onome što ja znam. Ona je tvorevina nekih moćnih međunarodnih faktora – dabome i sa Zapada, itekako – a njezin zadatak je barem dvostruk. Na jednoj strani, njezine metode su takve da im je cilj optimalna sotonizacija radikalnih muslimana u svijetu, jer je zaista njihova surovost besprizorna, i ne samo da nije utemeljena u islamu, nego je ona direktan, surov napad na same temelje islama. Islam promovira potpuno drukčije vrijednosti.
S druge strane, ISIL je vojno-politički fantom koji ima zadatak optimalno pridonijeti prekrajanju političke karte Bliskog i Srednjeg istoka, a valjda je svakome jasno da se upravo na tome sada radi. U vrijeme pojačane islamofobije na Zapadu, neki muslimani se vjernički i emfatički identificiraju s “fundamentalističkim” i “panislamskim” idejama ISIL-a, pa hrle “u pomoć”, ne znajući, zapravo, da njihova borba uopće nije islamska. Paklenski dobro je zamišljena ta ISIL-ideja i ISIL-akcija.

Što u tom kontekstu znači podjela muslimana na sunite i šijite, gdje su tu pristaše vehabizma?
- To je duga priča i bojim se da ćemo je morati ostaviti za neku drugu priliku. O tim stvarima, o aktualnim međumuslimanskim ratovima, upravo pišem jednu malu studiju, s naglaskom na pristupu iznutra: ne govorim o tome koje su krivnje Zapada, nego koje su krivnje samih muslimana. U dvije-tri rečenice, mogu reći sljedeće. Prvo, sukobi svih međumuslimanskih frakcija potječu iz nakaradnog tumačenja islama. Jer u Kuranu stoji, najprije, da je Bog stvorio ljudski rod kao bratstvo.
Naime, Bog veli u poglavlju 49., ajet 13., da je On stvorio ljudski rod od jednog muškarca i jedne žene pa ih je učinio raznolikima, veli, zato da bi se međusobno upoznavali. Potom je kazao, u istome poglavlju, a u 10. ajetu, kako su muslimani braća. Frakcijski/sektaški sukobi su atak na tu Božju “proklamaciju” o bratstvu ljudskoga roda. Drugo, mnogi muslimani uzurpiraju Božje ingerencije tako što oni već na ovome svijetu sude o tome tko je pravovjeran, a tko je krivovjeran, i sankcioniraju one koji ne manifestiraju vjeru u svakoj pojedinosti kao oni. O vjeri bilo koga tko se deklarira vjernikom može suditi samo Bog. E, iz te uzurpacije Božjeg prava nastaju međumuslimanski sukobi.

Očito je da se “preuređuje” Bliski i Srednji istok, da se krvlju crtaju i granice novih država, među njima primjerice Kurdistana.
- Da, to smo već konstatirali. Na terenu se formiraju nove granice. Odlučeno je, prema svemu sudeći, da se formira država za Kurde. Time se dalje destabilizira regija: uvučena je u rat i prosperitetna Turska. Sjetimo se kako je kancelarka Angela Merkel poticala Tursku da se uključi u rat u Siriji, a Turska je dugo odolijevala takvoj vrsti pritisaka. Sada je dovedena u poziciju da se, apsolutno, morala uključiti jer, koliko mi je poznato, u Turskoj je oko 20 posto Kurda. Velika je to brojka!
Šta dalje slijedi? Turska je planovima tih političkih kartografa uvučena u međunarodni rat jer ona bombardira na teritoriju Iraka i Sirije, ali je izvjesno da će ući, na veliku žalost, u fazu građanskoga rata, unutarnjeg terorizma itd. Pri tome ne treba smetnuti s uma da je Turska velika, jaka država, da ima neizrecivu geostratešku i geopolitičku važnost, pa ne možemo ni zamisliti kakve su moguće posljedice uvlačenja i takve države u rat. Ovo je zaista đavolski scenarij na Bliskom i Srednjem istoku, u Sjevernoj Africi. Pitam se s krajnjom zabrinutošću: Kamo to srlja naš svijet...
 

Zdravka Soldić Arar, Slobodna Dalmacija

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Srijeda, 19/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 821 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević