Get Adobe Flash player

Milanović ne želi čuti da je Bleiburg ishodište svih križnih putova

 
 
Tomislav Karamarko izabran je 21. svibnja prije tri godine za predsjednika HDZ-a. Tim povodom napravili smo intervju u njegovom uredu u središnjici HDZ-a, gdje, zapravo, provodi najmanje vremena. I dalje je neprestano na terenu, obilazi članstvo i priprema se za parlamentarne izbore. 
http://www.hkv.hr/images/stories/slike10/130407/Tomislav_Karamarko_HDZ_01.jpg
• Kako biste rezimirali svoj dosadašnji mandat? U kakvom je stanju stranka bila prije tri godine, a što ste napravili dosad? 
- Tom bih inventurom mogao biti jako zadovoljan. Najprije smo vratili stranci izgubljeni identitet, koji joj je još '89. udahnuo njezin osnivač dr. Franjo Tuđman. Potom smo se vratili narodu. Osjetio sam da moram neprestano biti na terenu, što kvalitetnije detektirati stanje u stranci, razgovarati s našim ljudima. Nekoliko puta prešao sam Hrvatsku od Dubrovnika do Vukovara, prevalio više od 240.000 kilometara. HDZ je naprosto trebalo spasiti. Istovremeno smo radili na restrukturiranju, vraćanju povjerenja, ali i vodili kampanje. Vratio se pobjednički duh. Pobijedili smo najprije na EU parlamentarnim izborima, potom smo ubrzo pobijedili na još jednim europskim izborima, zatim na lokalnim izborima, pa na koncu i na predsjedničkim. To se sve dogodilo u tri godine. 
 
• Velik broj kilometara... 
- Da, kad sam shvatio da su nam mediji neskloni odlučio sam se na teži put - temeljni ogranci, uzduž i poprijeko, od vrata do vrata. Ljudi su se pitali što je to HDZ postao? Govorili su - kod vas je sve moguće, i liberalno i konzervativno. Kao predsjednik stranke bio sam odgovoran za temeljit i ozbiljan pristup rješavanju problema. Znao sam da u Saboru, u 10-15 sekundi slave koje bih imao u udarnim minutama Dnevnika zbog sraza s političkim suparnicima, neću stranci donijeti toliko potrebnu promjenu. Morao sam ojačati i osvježiti osnovne temelje stranke. 
 
• Baš zato što ne dolazite u Sabor u kojem dobivate plaću najviše ste kritizirani u medijima, ali i zato što ste otvarali svjetonazorske teme, podsjećali na prošlost... 
- Ne, ne. Nijednu svjetonazorsku ili ideološku temu nisam otvorio ja. Jedno su moji motivacijski govori pred izbore ili oni na stranačkim obljetnicama, a drugo moji istupi u medijima. Čitav je niz primjera da ideološke razdore proizvodi isključivo SDP. Jesam li ja rastakao vrijednosti Domovinskog rata, izjednačavao žrtvu i agresora, skinuo pokroviteljstvo Sabora na Bleiburgom, uveo zdravstveni odgoj u škole - čemu su se suprotstavile mnoge tradicionalne obitelji. Jesam li ja držao vatrene političke govore na mjestima na kojima se odaje pijetet žrtvama, dizao šaku u zrak i uzvikivao 'no pasaran'. A naše članstvo zahtijeva da imamo čvrst stav i da se suprotstavimo onima koji destruiraju ono što je nama sveto. 
 
• Pred vama su parlamentarni izbori, mediji pišu kako bi odluka Vrhovnog suda o konačnoj presudi HDZ-u u slučaju Fimi medija mogla biti baš u vrijeme kampanje, odnosno održavanja izbora. Koliki bi to mogao biti udarac HDZ-u potvrdi li se pravomoćna presuda za Finu mediju? U pitanju je imidž stranke, ali i 30 milijuna kuna bez kojih bi HDZ mogao ostati. 
- Svaka takva i slična presuda u predizborno vrijeme, ma prema kome ona bila usmjerena, utječe na rezultate izbora. Kad se netko počne baviti tempiranjem trenutka presude, kako povjerovati da se ne bavi i njezinim sadržajem. Pogotovo ako se sve to još i medijski eksploatira. Kad je riječ o slučaju Fimi medija, čini se da sve ide baš u tom smjeru. Što reći, krajnje nepošteno. 
 
• Mislite li da se odluka Vrhovnog suda ciljano tempira za izborno vrijeme? 
- Imamo odbačaje u predmetima koji su se ticali SDP-ovaca, a na drugoj strani u slučaju HDZ-a neke su se optužnice podizale, a istrage pokretale baš u izborno vrijeme. Što se tiče prvostupanjske presude protiv HDZ-a, ona je apsurdna. Ne bojim se konačne presude, ali volio bih da ona bude u neko drugo vrijeme. Želim vjerovati da će Vrhovni sud postupati po zakonu. 
 
• Što ako HDZ bude morao vratiti 30 milijuna kuna, to je ogroman financijski udarac? 
- Čvrsto sam uvjeren da ne će biti tako. Naravno da bi to bio udarac jer se iz dana u dan borimo s financiranjem hladnog pogona i svih dnevnih aktivnosti stranke. 
 
• S obzirom na sve dobivene izbore i na sadašnje ankete imate dobre šanse osvojiti vlast, i sami ste već najavili ozbiljne reforme. O kojim je točno reformama riječ? 
- HDZ ne će preuzeti odgovornost za upravljanje ovom zemljom s parcijalnim reformama i populističkim mjerama koje će biti blještave i privlačne, a zapravo neće rješavati probleme. Nas zanima dubinski pristup, riječ je o sveobuhvatnim strukturalnim reformama. Cilj svih reformi je pobuditi i oživjeti realni sektor, potaknuti proizvodnju i otvaranje radnih mjesta. To je početak svih početaka. Apsurdno je govoriti o štednji ako nemamo od čega štedjeti, o rezovima, a nemamo više što rezati. Štednja smanjuje broj radnih mjesta, a proizvodnja otvara nova radna mjesta. Naš se program uklapa u gospodarski program europskih pučana koji smo lani usvojili u Dublinu. Njegov temelj je oživljavanje malog i srednjeg poduzetništva i zapošljavanje mladih ljudi. Ali, ne samo mladih nego i one kategorije koja je zbog recesije ili sl. ostala bez posla, a u najboljoj je životnoj dobi. Moramo zaposliti ljude od 40 do 50 godina koji su ostali bez posla. 
 
• Koje su konkretne mjere kojima ćete potaknuti proizvodnju, otvaranje radnih mjesta, buditi realni sektor? Tome svemu moraju prethoditi rezovi. 
- Ne nužno i ne radikalno. Upravo se o tome i radi. Prve dvije reforme odvijat će se paralelno. Radi se o reformi javnog sektora, državne i javne uprave i poreznoj reformi. Ako provedemo samo reformu javnog sektora, bez poticanja poduzetništva, imat ćemo poplavu nezaposlenih nesretnih ljudi koji će biti socijalna bomba. Ako pak ne napravimo reformu javnog sektora, ne možemo poticati poduzetništvo. Javni sektor i državna uprava moraju biti racionalni, a ne opterećenje realnom sektoru koji posustaje. Zato se te dvije reforme moraju odvijati usporedo i tada ćemo izbjeći bolne rezove o kojima vi govorite. Ne može Porezna uprava biti represivni aparat, nego servis u funkciji poduzetnika. Svakome tko zapošljava deset ljudi, država treba pristupiti i reći: što da učinimo da zaposliš još jednog čovjeka. Kad ojačamo realni sektor on će tražiti radnu snagu, a to će biti višak zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi. Te dvije reforme imaju za cilj reformu tržišta rada i otvaranje radnih mjesta. Zato radije govorim o reformama, nego o rezovima. Tek kad porezno rasteretimo gospodarstvo i tako potaknemo srednje i malo poduzetništvo moći ćemo zaposliti mlade i radno sposobne. Kad provedemo te tri reforme Hrvatska će biti stabilno gospodarstvo koje će biti spremno koristiti vlastite komparativne prednosti, prirodne, ljudske i sve ostale resurse. Koja je ključna pogreška Milanovićeve vlade? Oni su sada pod pritiskom Europske komisije prisiljeni na rezove u javnim poduzećima. Javna poduzeća i danas u Hrvatskoj održavaju kakvu takvu gospodarsku aktivnost. Kresati njihovu rashodovnu stranu znači još manje novca za investicije. Nisu proveli reforme i zato im sada ne preostaje drugo nego kresati investicije i dodatno uzimati od građana putem trošarina, kako bi smanjili deficit. Oni su izgubili tri i pol godine prodajući jeftini populizam, šarene bombone i lažna obećanja. Nisu započeli nijednu reformu jer za to nisu imali program i pokazali su se potpuno nekompetentni. Mi već obavljamo snimku stanja i koncept reforme javnog sektora. Provodimo snimak radnih procesa i definiranje dinamike reformi javne uprave! Promjene moraju biti sabijene u kratko vrijeme. 
 
• Već ste najavili da trebamo proći kroz dolinu suza, dakle ne treba gajiti iluzije da neće biti otkaza, ili racionalizacije kako vi kažete? 
- Ne želim svom narodu davati lažna obećanja. Ako to učinim doći ću, ne pred Kineski zid, nego pred šest Kineskih zidova, odnosno problema koje ne ću moći riješiti i obećanja koja neću moći ostvariti. Vidite što se dogodilo u Grčkoj. Tzipras je obećavao populističke mjere i sada je stalno u Bruxellesu i traži kompromise. Kada sam govorio o dolini suza ne bih htio da me se shvati kao čovjeka koji nudi pesimizam. Upravo suprotno. Hoću reći da dolazi vrijeme istine i da se s njim treba suočiti. Ne možemo više trošiti ono što nije zarađeno i na uštrb realnog sektora širiti javni sektor i državnu upravu. Ne možemo govoriti o racionalizaciji i onda kao SDP politički podobne kadrove zapošljavati u državnoj upravi. Ne možemo dopustiti situaciju u kojoj na 11 zaposlenih dolazi 10 umirovljenika. Svoj program pripremamo već godinu i pol dana u suradnji s Ifo institutom iz Njemačke. Uskoro ćemo ga prezentirati svim relevantnim društvenim skupinama. SDP-ov Plan 21 nastao je u deset dana. Dečki su sjeli i nešto našvrljali. 
 
• Dakle, na jesen bismo ga trebali vidjeti? 
- Dopustite nama da mi sami odredimo svoju taktiku i pričekajmo da se odredi datum izbora. Želimo biti pokretač boljeg života, kao što smo i 90-ih bili pokretač neovisne i samostalne demokratske Hrvatske. I dr. Sinn, direktor Ifo instituta, jedan od vodećih svjetskih ekonomista, rekao je da je to program za Hrvatsku, ne samo za HDZ. Zato ćemo ga kvalitetno predstaviti. 
 
• Intervju Josipa Budimira, vašeg koalicijskog partnera iz HSLS-a, izazvao je brojne reakcije jer je najavio da će se smanjiti broj umirovljenika kao i opterećenje na mirovinski fond. Ni mirovine branitelja više ne bi išle iz tog fonda nego bi ih se prebacilo u socijalu. Navodno branitelji više ne bi imali ni svoje ministarstvo. Što očekujete kako će to prihvatiti branitelji, posebno u svjetlu prosvjeda u Savskoj? 
- Budimir se referirao na mirovinski fond, ali to nije naš program. Prava ne ćemo ukidati ni braniteljima ni umirovljenicima koji su najugroženija skupina. Kad program bude gotov, onda ćemo sjesti s našim koalicijskim partnerima i sve uskladiti. Važno je i kako pristupiti ljudima od 40 do 50 godina koji danas ne rade. To što su neki u tim godinama umirovljenici, ne znači da to moraju biti. Želimo smanjiti broj umirovljenika. Ima ljudi koji su silom prilika išli u prijevremene mirovine jer su se firme u kojima su radili raspale. 
 
• SDP tvrdi da iza prosvjeda branitelja stoji HDZ? 
- Milanović mora znati da se snaga političke moći iskazuje služenjem vlastitom narodu. Što si jači, to više moraš služiti vlastitom narodu. Biti sluga svom narodu, znači i doći u Savsku. SDP je stranka koja nije uspjela doći do političkog puberteta i transformirati se u socijaldemokratsku stranku. Volio bih da postoji hrvatska socijaldemokracija koja je niknula na vrijednostima devedesetih godina, neovisne države, parlamentarizma, antitotalitarizma, dakle i antifašizma i antikomunizma. Ne vidim razloga da dajemo popust bilo kojem totalitarizmu XX. stoljeća. Svaka politička filozofija koja je ubijala ljude mora biti osuđena. To moramo ugraditi u školske programe, reći im što je holokaust, nevjerojatnu tragediju zločinačke političke misli. Ali isto tako djecu moramo učiti i koja je zla nanio komunizam. Zašto bismo bili osjetljivi na komuniste od 1945. do 1990. godine, pa bi oni trebali biti amnestirani od svake krivice. Komunisti su sudjelovali u građenju kulta ličnosti, podržavali su verbalni delikt, bili su protiv slobode misli. Uopće ne razumijem zašto postoji ta zlatna telad koju ne možemo maknuti!? Postoji jedna svetinja, a to je neovisnost i sloboda ovog naroda i individualna sloboda. To su nam svetinje, kao i radno mjesto za svakog čovjeka. No, zlatna telad i dalje postoji, neki i dalje teturaju pustinjama i izmišljaju svog lažnog boga. 
 
• I obljetnice ovog svibnja svjedoče koliko smo kao društvo podijeljeni. Premijer Milanović bio je u Jasenovcu, tamo je održao i politički govor, a vi ste bili u Bleiburgu. On kaže da oni koji idu u Bleiburg, zapravo, oplakuju NDH. Kako to komentirate i zašto niste bili u Jasenovcu na komemoraciji? 
- Interesantna je kod Milanovića i njegove vlade ta prosvjetiteljska ambicija. Milanović izbaci neku frazu i onda svi njegovi to kao papigice ponavljaju. Pedeset tisuća ljudi je u Bleiburg došlo žaliti za NDH? Da su saslušali govore nadbiskupa, muftije, izaslanice predsjednice, organizatora i htjeli čuti na koje poruke je pedeset tisuća ljudi pljeskalo, bilo bi im jasno da su sudionici komemoracije duboko protiv svih totalitarizama. Bleiburg je ishodište svih križnih puteva, na kojima su komunisti pobili desetine tisuća pripadnika poraženih vojski, ali i mnoštva civila, bez suđenja. Ali Milanović i njegovi to ne žele čuti. 
 
• Ima povjesničara koji tvrde da je na Bleiburgu većinom bila riječ o vojnicima, a ne nevinim žrtvama. 
- To nisu pravi povjesničari. To su ideologizirani povjesničari s porukom koja obmanjuje. Kad kažemo Bleiburg ne mislimo samo na polje, nego i na tisuće civila, žena, djece čiji zbjegovi nikada nisu niti došli do Bleiburga, jer ih je na putu zaustavila komunistička vojska. Međutim, i oni su završili na križnim putevima, po logorima i u jamama. Ima niz ozbiljne literature sa snažnim svjedočanstvima što se tamo događalo. I sad se odjednom Milanović sjetio da ne treba ići tamo, nego u Tezno. A baš smo na pitanju Bleiburga uspostavili ravnotežu i pomirbu. Pa nije bez razloga upravo Sabor bio pokrovitelj obljetnice Bleiburga. I Tuđman koji je bio partizan prihvatio je Bleiburg. Međutim, Milanović uporno pokušava revidirati povijest. 
 
• Zašto niste bili u Jasenovcu? 
- Previše cijenim žrtve Jasenovca, to je sveto mjesto na koje morate doći na prstima u tišini i moliti se za te ljude. To je mjesto za nas previše značajno i nismo mogli sudjelovati u nečemu što se pretvorilo u čisto politikantstvo. Možda ću zvučati grubo, ali komemoracija u Jasenovcu pretvorila se u boljševički dernek na kojem se slavilo i skandiralo čovjeku koji pripada povijesnom otpadu, zločincu Titu. 
 
• Budete li izabrani za premijera, otići ćete na službenu komemoraciju u Jasenovac? 
- Da, ali to ne može biti veličanje bivšeg sustava. Veličanje nostalgije za nečim što je bilo ružno za hrvatskog čovjeka. Jasenovac nisu smjeli zloupotrijebiti. Na komemoraciji u Bleiburgu nitko nije propagirao nijednu stranku, niti je slavio čelnika bilo koje stranke ili vojske. Niti smo došli tamo kao čelnici HDZ-a. 
 
• I sina ste poveli na Bleiburg, vaš otac je prošao Križni put. 
- Da, moj otac je preživio Bleiburg. Da sam ja jedini čiji je otac to doživio, rekao bih - dogodilo se. Ali stotine i stotine tisuća ljudi to je doživjelo. U Bosni i Hercegovini nema obitelji kojoj netko nije ubijen u Bleiburgu. Treba razgovarati s tim ljudima i čuti kako su im ubijene sestre, majke... I tko je kriv za to? Licemjerno je bilo reći da je to mrlja koja je bacila sjenu na NOB, a pri tome ne reći i tko je odgovoran. 
 
• Predsjednica je bila gotovo u tajnosti u Jasenovcu i u Bleiburgu? 
- Nije bila u tajnosti, ona očito ima svoj specifični stil. Odala je počast žrtvama u diskreciji, za Bleiburg je prihvatila i pokroviteljstvo. 
 
• Za direktoricu kampanje postavili ste Josipu Rimac, a za koordinatora u devetoj izbornoj jedinici Božidara Kalmetu. Oboje su opterećeni aferama, protiv njih postoje određene sumnje, istrage. Zašto baš njih dvoje? 
- Prije svega, njih dvoje nisu u istim pozicijama, on je koordinator, ona direktorica kampanje. Gospođu Rimac postavili smo na tu funkciju jer će svojim iskustvom i težinom koju ima kao članica predsjedništva najbolje obaviti taj posao na terenu. Ona je i pobjednica nekoliko izbora zaredom. Kada je riječ o Kalmeti, o kojim aferama govorimo? Govorimo o onome što pišu mediji. Radi se o upornom stvaranju psihoze oko HDZ-a, kao i pojedinih članova uključujući i mene osobno. Kao predsjednik stat ću osobno iza svakog člana HDZ-a dok god nema pravomoćne presude, bez obzira što pišu novine i pričaju kuloari. Neću se odricati svojih kolega zato što su sumnjivi nekom novinaru. Važno je prekinuti presuđivanje prije pravomoćne presude. Ako se dokaže da su nešto skrivili, onda ja prvi od njih očekujem da postupe odgovorno. Ako neće, onda će HDZ postupiti i principijelno i odgovorno. Neću dozvoliti da SDP viče drž'te lopova i napada moje ljude, a istovremeno u Dubrovniku imaju pravomoćno osuđenog gradonačelnika! Za Sabu su se borili do zadnjeg trena, a sad će u zatvor. Sve je to normalno kada je o njima riječ. Sve rade po principu drž'te lopova. Vidjet ćemo tko su lopovi. Pa, postoji li uopće ministar ove vlade koji nije u sukobu interesa? Evo, Orsat Miljenić je genijalac, on je pokazao kako se racionalizira broj zaposlenih - ured za zapošljavanje otvorio je na cesti! Pa što će nam zgrada burze rada, petnaest tajnica i dvadeset kompjutera. Naravno zapošljava samo „svoje“. Kako ono kaže: „za početak 150, sve naši“. Zbog toga je trebao dati ostavku. Ako nema savjesti, onda bi ga trebao smijeniti 'savjesni' premijer koji tvrdi da ima najbolju Vladu ikada. Po čemu su najbolji, to nikome nije jasno. 
 
• Milanović vas neprestano izaziva na sučeljavanje, na fajt jedan na jedan? Hoćete li prihvatiti. 
- Pa, to mu je očito njegov „made in USA“ PR-ovac, na kojeg troši milijune, savjetovao. Neka se Milanović najprije sučeljava s rješavanjem nagomilanih problema u koje je doveo ovu zemlju. To je njegov posao. Ako ga ne zna obavijati neka raspiše izbore ili neka bar kaže građanima kad završava ova agonija vladavine njegove koalicije. Kad to napravi HDZ će promovirati svoj program strukturalnih reformi koji priprema dulje od godinu dana. Ako Milanović bude imao što za ponuditi možemo se sučeljavati. Nisam siguran da Milanović i njegova vlada uopće mogu kompetentno raspravljati o programu reformi. Ljude ne zanima čita li Milanović Šegrta Hlapića ili Frommov Biti ili imati, to nikoga ne zanima. Ljude zanima što je napravio. On se nema sa čime sučeljavati jer nije ništa napravio. U konačnici, ako mu je potrebna predstava onda ću još jednom reći: igramo basket do 20, vodim 20-0, i onda dođe Milanović i kaže pobjednik je onaj koji zabije prvi koš. Može, ja ću zabiti i taj koš, ali moraš priznati da gubiš 20-0. Ne bježim od sučeljavanja, ali želim odgovornu raspravu o tome kako ćemo Hrvatsku izvući iz ove agonije.
 

Ivana Puljić-Šego, Večernji list (tjedni prilog Obzor)

Partizani su bili jugoslavenska vojska koja se do zadnjeg trenutka borila protiv ideje hrvatske države

 
 
Svjedok Eterović poznat je Nobilu i Perkoviću iz doba kad se vodila istraga protiv Arkana. Tada se zvao Duško Erceg i dočekivao je Arkanovu sestru - Bože Vukušić, hrvatski imigrant u intervjuu za Hrvatski tjednik otkriva zanimljive detalje o münchenskom suđenju bivšim čelnicima Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču.
http://croatia-presse.de/wp-content/uploads/2015/01/Bozo-VUkusic.jpg
• Intenzivno pratite suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Münchenu, a nakon što ste i sami šest dana svjedočili. Još i prije svjedočenja, izjavili ste da će javnost biti upoznata s mnogim činjenicama o ponašanju hrvatskih institucija prema svjedocima. To se i potvrdilo kroz izjave tužitelja na tome suđenju o prijetnjama svjedocima. Te su prijetnje, međutim, nastavljene u slučaju novih svjedoka, primjerice Ivana Krmpotića kojega je njemačka policija morala skloniti iz Hrvatske i zaštititi. Kako objašnjavate činjenicu da se represija umjesto zaštite svjedoka nastavlja?
- To govori da aktalna vlast nakon pokušaja s „Lex Perković“ i izmjenom Ustava, a s čime je htjela spriječiti izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača njemačkom pravosuđu, sada aktivno sudjeluje u opstruiranju suđenja toj dvojici udbaša u Münchenu. Znači, ne događa se ništa novo, samo se u tu opstrukciju sada na svoj način uključio i MUP.
 
• Hoćemo li u nastavku suđenja u tom smislu doznati još neke neugodne istine?
- Pretpostavljam da hoćemo, posebice vezano za sramotnu ulogu DORH-a i njegova bivšeg čelnika Mladena Bajića koji su u ovom slučaju otvoreno radili protiv hrvatskog i europskog pravnog poretka.
 
• Odvjetnik optuženoga J. Perkovića izjavio je da svjedoci pretjeruju s pričama o prijetnjama i to objašnjava panikom optužbe i onih koji, kako veli, dosad nisu iznijeli ni jedan dokaz protiv Perkovića?
- Nobilov je posao iznositi tvrdnje i tumačenja koja idu u prilog njegovu klijentu J. Perkoviću. Međutim, postoji sumnja da upravo on sudjeluje u nekim konstrukcijama kojima je cilj kompromitirati aktivnosti njemačkog pravosuđa i policije oko zaštite svjedoka. Naime, i u njegovu rodnom listu je pisalo da je izvanbračno dijete nekog Save i Anice Erceg iz Raščana kod Vrgorca. Arkana je tada posjećivala sestra Svetlana iz Beograda, a taj Erceg ju je dočekivao i bio joj na usluzi dok je boravila u Zagrebu. A u međuvremenu su poznate relacije J. Perkovića i posebice Z. Mustača s Arkanom.
 
• Posebno je zanimljivo pitanje svjedoka Vinka Sindičića, odnosno njegovo ponašanje i kretanje. Prije par godina dao je pod pritiskom izjavu odvjetniku Nobilu da je lažno svjedočio protiv Perkovića u predmetu Prates, no čim je došao u Njemačku istražnoj sutkinji je ponovio optužujući iskaz. Hoće li pojaviti u ovome predmetu kao svjedok i što se događa?
- Suradnja sa Sindičićem je poput ugovora s đavlom i tu čovjek nikada ne može biti siguran kako će završiti. Zato je Sindičić problem i za Nijemce, ali zasigurno još više za Perkovića i Nobila.
 
• Je li se otkrilo tko financira skupu obranu J. Perkovića i Z. Mustača?
- Ne, ali Nijemci će sigurno i to otkriti ako budu smatrali relevantnim za postupak protiv te dvojice udbaša.
 
• Nedavno je svjedočio Vice Vukojević, posebice o radu saborske Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Nakon njega je jedan od čelnika Udbe Jan Gabriš govorio o „čerupanju“ dokumentacije 90-ih. Po njegovim riječima, vi ste selektivno baratali s tom dokumentacijom. Što je istina?
- Najveći dio te dokumentacije upravo mi je taj Gabriš stavljao na raspolaganje. Činio je to po nalogu tadašnjeg ravnatelja SZUP-a Jerka Vukasa. Vidjelo se, doduše, da to radi vrlo teškog srca, ali isto tako vrlo dobro zna da sam dokumentaciju vraćao u cjelovitom obliku kako sam je i preuzimao. Nikada nije nedostajala niti jedna jedina stranica.  Materijale koji su nam trebali za rad Komisije Vice i ja smo kopirali. S vremenom smo pronalazili dokaze da je tu dokumentaciju neposredno prije raspada Jugoslavije naveliko „čerupala“ upravo Gabriševa ekipa po nalogu J. Perkovića. O tome će u Hrvatskoj prije ili kasnije trebati provesti ozbiljnu istragu, jer postoji ozbiljna sumnja da upravo te „očerupane“ informacije služe neoudbaškoj i neokomunističkoj strukturi za raznorazne ucjene, prvenstveno u svrhu zadržavanja vlasti u hrvatskoj državi i sveukupnog monopola u hrvatskom društvu.
 
• Neki hrvatski mediji su objavili da je odvjetnik Nobilo postavio pitanje Vukojeviću o dr. Ernestu Baueru, navodno suraniku BND-a, koji je surađivao s Vama i Vukojevićem u Komisiji.
- Gospodin Vukojević je objasnio o kome se radi, odnosno da je dr. Bauer hrvatski Volksdeutscher koji je radio u diplomaciji NDH, a nakon Drugog svjetskog rata radio je u državnoj službi SR Njemačke. Dr. Bauer nije bio suradnik BND-a nego njegov visoki dužnosnik. U vrijeme njegovog angažiranja u Komisiji on je već dugo bio umirovljen. Interesantno je da se Nobilo prilikom ispitivanja gospodina Vukojevića zbunio oko tih kratica miješajući BND i BMW, odnosno pitajući je li dr. Bauer radio za BMW što je, naravno, izazivalo smijeh u sudnici.
 
• Nobilova je teza da je Stjepan Đureković radio za BND.
- U svakom povijesnom trenutku postoji raspored određenih snaga – nekih si dio, neke su ti partnerske a neke neprijateljske. Udba je 1983. godine bila neprijateljska snaga i to je ostala do kraja, odnosno i danas, uz napomenu da su pojedini njeni pripadnici prešli na hrvatsku stranu. Zapad je istodobno štitio i rušio SFRJ, pa su se tako ponašale i tajne službe zapadnih država. Nema smisla sada ulaziti u tu problematiku koju ne možemo objasniti u jednom novinskom intervjuu. U svakom slučaju danas je BND član savezničkih asocijacija EU-a i NATO-a, a kojima pripada i Hrvatska. To su činjenice koje Nobilo nikako ne može pihvatiti. Dokazivati da je Stjepan Đureković radio za BND upravo olakšava posao sudskom vijeću u Münchenu oko utvrđivanja motiva njegova ubojstva. A on je još pogubniji za J. Perkovića i Z. Mustača nego da se cijela priča zadržala oko kriminala generalskih sinova u INA-i ili Đurekovićevih knjiga protiv Tita.
 
• Bivši doživotni predsjednik Stjepan Mesić nedavno je u Novome listu izjavio da vas je on potjerao iz Hrvatskoga sabora. Komentar?
- Većina onoga što je Burduš izrekao o meni za te novine jest najobičnija izmišljotina. I ta činjenica potvrđuje stajalište da je Burduš kao pojedinac jedna od najvećih sramota u povijesti hrvatskog naroda, jer je u dva mandata - premda se radi o ordinarnom lažljivcu - izabran na slobodnim i demokratskim izborima za predsjednika države.
 
• Vidjeli ste kako je nedavno aktualna vlast komemorirala Jasenovac. Premijer Milanović je izjavio da su partizani za njega bili jedina hrvatska vojska. Kako to komentirate?
- Bilo bi dobro da su bili, jer tada ne bi imali Bleiburške tragedije i Hrvatskih križnih puteva, kao i 45 godina komunističke diktature. Ali nisu! Oni su bili jugoslavenska vojska koja se do zadnjeg trenutka borila protiv ideje hrvatske države, protiv hrvatske državne samostalnosti i slobode hrvatskog naroda, a za Jugoslaviju i komunistički režim. Milanović bi htio mijenjati neke povijesne činjenice kao što su to radili njegovi ideološki i politički prethodnici. Zaboravlja da su se vremena promijenila, da živimo u 21. stoljeću i da su prepoznate i osuđene sve diktature i totalitarizmi iz prošlosti, pa takvim pokušajima dokazuje da je promašen, nezreo, čak i smiješan.
 
• Što danas u vašim očima, kao čovjeka koji ste djelovali u Komisiji za utvrđivanje žrtava, predstavlja Jasenovac?
- O tome sam opširno pisao prije dvije godine upravo u feljtonu u Hrvatskom tjedniku. U Jasenovcu su počinjeni zločini koje ne smijemo nijekati prvenstveno iz općih civilizacijskih razloga, a niti je to u bilo kojem smislu u našem nacionalnom interesu. Tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac nazvao je počinitelje tih zločina „najvećom sramotom hrvatskog naroda“. Međutim, velikosrpski ideolozi još uvijek pokušavaju, preuveličavanjem broja jasenovačkih žrtava i izmišljanjem nekih okolnosti njihova stradanja, ozloglasiti cijeli hrvatski narod i nametnuti mu hipoteku genocidnosti. Tome se moramo suprostaviti, i to ponajprije stručno-znanstvenim utvrđivanjem stvarnog broja jasenovačkih žrtava i okolnosti njihova stradanja, kao i čuvanja uspomene na njih s punim pijetetom.
 
• Vi ste glavni tajnik Počasnoga bleiburškog voda koji je organizator komemoracija na Bleiburškom polju. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je prihvatila pokroviteljstvo nad komemoracijom, ali je rekla da tamo neće održati govor.
- Mi smo Predsjednicu zamolili za pokroviteljstvo i ona ga je spremno prihvatila. U toj zamolbi nije bilo riječi o njenoj mogućoj nazočnosti komemoraciji i pozdravnom govoru, to je ostavljeno njezinoj vlastitoj prosudbi, kako isključivo i treba biti. Predsjednica je sama najavlila dolazak na Bleiburško polje, a kasnije je dodala da tamo neće održati politički govor. Mi smo ponosni što je Predsjednica prihvatila pokroviteljstvo nad bleiburškom komemoracijom i tako ispravila povijesnu nepravdu koju je neokomunistička koalicija prije tri godine nanijela bleiburškim žrtvama ukidanjem pokroviteljstva Hrvatskog sabora nad komemoracijom. Uvjereni smo da će Predsjednica i ostale odluke donijeti u interesu očuvanja dostojne uspomene na bleiburške žrtve i svog položaja kao Predsjednice hrvatske države, te ćemo ih poštivati i prilagoditi im program komemoracije.
 
• Zašto ne bi održala govor?
- To je objasnila - jer općenito smatra da se komemoracije za ratne i poratne žrtve ne smije politizirati, ni u Jasenovcu ni na Bleiburškom polju. To nisu mjesta za političke govore i tu je apsolutno u pravu.
 
• Neki joj zamjeraju da nema isti odnos prema svim žrtvama, jer nije otišla na jasenovačku komemoraciju, a na bleiburšku će doći.
- Osobno sam uvjeren da se radi o zlonamjernim zaključcima, jer je Predsjednica jasno rekla da sve žrtve zaslužuju jednak pijetet i da su sve to naše hrvatske žrtve, jasenovačke i bleiburške. I da je i to jedna od tema oko koje trebamo postići nacionalno jedinstvo koje nam je neophodno za stvaranje preduvjeta za civilizacijski napredak i svekoliki razvoj hrvatske države i hrvatskog društva. Možda se Predsjednica ne odnosi jednako prema organizatorima jedne i druge komemoracije, što je i razumljivo, jer jedni komemoraciju koriste za politikanske svrhe a drugi to ne žele. Isto tako, jedni su spremni iskoristiti komemoraciju za diskreditiranje Predsjednice, a drugi je iznimno poštuju i učinit će sve za zaštitu njezina ugleda.
 

Ivica Marijačić, Hrvatski tjednik

Cilj nam je poboljšanje i modernizacija distribucije plina u okviru materijalnih ulaganja

 
 
Međimurje-plin od samog se početka uključio u plinsku tržišnu utakmicu. Rezultati tima su impresivni; plin prodaju na 750 obračunskih mjesta izvan svog koncesijskog područja, a lani su na "stranom terenu" prodali veće količine plina nego na domaćem distributivnom području. Na javnim natječajima, kažu, ponekad su prisutni ponuđači s dampinškim cijenama, koji nisu u stanju realizirati opskrbu plinom. "Išlo se ka dnevnom uravnoteženju plinskog sustava, no činjenica je da preduvjeti za to na našem plinskom sustavu još nisu stvoreni te su troškovni rezultati postojećih pravila za voditelje bilančnih skupina, a time i za opskrbljivače plinom, izrazito negativni", komentira direktor Međimurje-plina Nenad Hranilović, mag. oec.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/big/hranilovic-nenad-20150430095651283.jpg
• Jedan ste te od vodećih opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj. Kako poslujete i kakve rezultate očekujete ove godine?
- Poslovni rezultati Međimurje-plina su dobri i dokaz su da smo uistinu jedan od vodećih opskrbljivača i distributera plinom. Unatoč tendenciji pada potrošnje prirodnoga plina, unatrag nekoliko godina ostvarujemo povećanje ukupnih prihoda 15 – 20 %. Tako smo u 2014. godini ostvarili ukupni prihod nešto veći od 200 milijuna kuna te ostvarili dobit u visini 3,3 milijuna. To je prije svega rezultat poduzetih aktivnosti na području opskrbe plinom i iskorištenih mogućnosti i prilika koje su se pružile otvaranjem tržišta plina u kategoriji poduzetništva. I ove godine očekujemo nastavak trenda pozitivnih poslovnih rezultata iako smo svjesni činjenice sve jače liberalizacije tržišta, veće konkurencije u opskrbi prirodnim plinom, ali isto tako i obveza koje proizlaze iz obavljanja distribucije plina na siguran, pouzdan i kvalitetan način. Rezultat svih tih naših napora jest da je Međimurje-plin bitan energetski subjekt na energetskoj karti Republike Hrvatske u pogledu opskrbe i distribucije plinom, a osnovni cilj daljnjih poslovnih aktivnosti biti će jačanje naše pozicije, uz navedeno i iskorakom u druge energetske projekte.
 
Među prvima ste koji su nakon početka liberalizacije tržišta iskoračili iz svog opskrbnog područja. Možete li ilustrirati kako vam je rasla opskrba i prihodi, te kakvi su vam planovi za dalje.
- Slobodno možemo reći da smo bili pionir u liberizalizaciji tržišta, da smo među prvima 2011. godine prepoznali trenutak da su se i na hrvatskom tržištu stvorili stvarni uvjeti otvorenog tržišta, jer znamo da je to skoro do kraja 2011. godine bilo takoreći samo slovo zakona. Dalje smo sami stvarali mogućnosti i preduvjete za sudjelovanje na tržištu u okviru postojeće zakonske i podzakonske regulative, posebice s aspekta nabave prirodnog plina kako bi bili što konkurentniji. Uz to što smo opskrbljivač plinom, voditelj smo bilančne skupine, uvoznik plina iz Europske unije, a sve u smjeru jačanja konkurentnosti s nabavne strane. Danas smo prisutni gotovo na svim distributivnim područjima, opskrbljujemo preko 750 obračunskih mjernih mjesta krajnjih kupaca van našeg koncesijskog područja. Široka je paleta naših kupaca u cijeloj Republici Hrvatskoj, od tvrtki, poduzetnika, OPG-a, bolnica, domova zdravlja, fakulteta, škola, vrtića, policijskih uprava, ureda, .... Naravno da ovakvi rezultati u opskrbi ne bi bili mogući bez tima ljudi koji su se bili spremni suočiti sa svim izazovima koji donosi prijelazno razdoblje u plinskom biznisu, od stanja u kojem je svaki opskrbljivač imao “monopol” na svom distribucijskom području do potpune liberalizacije tržišta koja nas još očekuje, deregulacijom opskrbe u pogledu kućanstva. Činjenica je da smo započeli postupcima javne nabave, no sada veliku ulogu ima direktno pregovaranje s krajnjim kupcima, poduzetnicima koji nisu obveznici javne nabave, tako da nam je u svakom pogledu usredotočenost na krajnjeg kupca jedan od temelja za daljnji rast opskrbe, a time i prihoda. Ovakav pristup na tržištu doveo nas je do toga da smo 2014. godine izvan našeg distributivnog područja ostvarili veće količine prodanog plina nego u Međimurju.
 
• U što ćete ove godine ulagati?
- Međimurje-plin kao koncesionar na području Međimurske županije, sukladno sklopljenom Ugovoru o koncesiji, svake godine ima obavezu određenog financijskog ulaganja u izgradnju novih dijelova distribucijskog sustava, te rekonstrukciju postojećeg sustava, te će se dio investicija i ove godine odnositi na izgradnju i rekonstrukciju. Poboljšanje i modernizacija distribucije plina u okviru materijalnih ulaganja, cilj nam je kao što nam je i obveza, pa ćemo sukladno odobrenim planovima i na tome raditi. Isto tako, obzirom na neizvjesnost koju nam donosi tržište, a u cilju zadržavanja kontinuiteta dobrih poslovnih rezultata te disperzije rizika koje nam donosi budućnost, određena promišljanja idu i u nove oblike ulaganja u energetskom sektoru.
 
• Imate li u planu širenje svoje energetske djelatnosti?
- Pratimo situaciju u našem energetskom sektoru i osim razmišljanja o iskoraku u obnovljive izvore, svjesni smo neophodnosti u procesu okrupnjavanja distributera, te u tom pogledu razmišljamo o jačanju pozicije kao distributera širenjem na drugo distributivno područje.
 
Nedavno su donesene nove tarife za distribuciju i opskrbu plinom, a smanjila se i dobavna cijena plina. Kako to utječe na vaše poslovanje?
- Povećanje tarifa za distribuciju posljedično je rezultat pada potrošnje plina u 2013., a pogotovo u 2014. godini. Na nekim distributivnim područjima pad potrošnje plina iznosio je i 20% u odnosu na količine plina koje su distributeri realno očekivali i planirali. Stoga smatramo da je povećanje tarifa dobro došlo jer ide u prilog distributerima i njihovim nastojanjima da posluju pozitivno i izvršavaju sve svoje obaveze u okviru distribucije plina, što podrazumijeva i određeno investiranje u rekonstrukcije i izgradnju, te održavanje distributivnih sustava. Međutim, moramo biti oprezni, jer svako povećanje cijena u ovim trenucima može imati za posljedicu daljnji pad potrošnje. Uz to, u kategoriji poduzetništva veće distributivne naknade imaju direktan utjecaj na konkurentnost u opskrbi.
 
• Kakva iskustava imate na otvorenom tržištu te s kakvim izazovima se susrećete kad su u pitanju javni natječaji, naplata energija uravnoteženja i drugo?
- Otvaranje tržišta zahtijevalo je promjenu procesa rada u odnosu na prijašnje stanje, tako da smo i kao distributer i kao opskrbljivač plinom, stručno pomagali u provođenju promjena kod ostalih distributera. Na sve smo gledali kao na izazov, svjesni činjenice neophodnosti naše strategije bavljenja opskrbom plinom ako želimo opstati na tržištu i pripremiti se na sve veću konkurenciju na otvorenom tržištu. U tom razdoblju mijenjala se i zakonska i podzakonska regulativna, što je bilo nužno u smjeru veće liberalizacije tržišta, tako da smo svojim aktivnošću, prisutnošću i iskustvom na tržištu i u tome sudjelovali. Što se tiče javnih natječaja, na tom području su povremeno prisutni ponuđači s dampinškim ponudama i cijenama, bez mogućnosti realizacije usluge opskrbe plinom. Energija uravnoteženja je, možemo reći, priča za sebe. Zakonska regulativna na tom području, odnosno pravila o tržištu plina koji definiraju energiju uravnoteženja se kontinuirano mijenjaju u smjeru usklađivanja s europskom regulativnom i smjernicama, što je normalan slijed. Išlo se ka dnevnom uravnoteženju plinskog sustava, no činjenica je da preduvjeti za to na našem plinskom sustavu još nisu stvoreni, te su troškovni rezultati postojećih pravila za voditelje bilančnih skupina, a time i za opskrbljivače plinom, izrazito negativni. Posljednja izmjena pravila na tom području dogodila se sa 1. siječnjem 2015. godine, pa se postavlja pitanje, da li je upravo sredina plinske godine pravi trenutak za primjenu novih pravila, kada su ugovori o nabavi plina već sklopljeni. Rekli bismo, novim je modelom uvedeno određeno količinsko i cjenovno virtualno odstupanje na koje pojedini voditelji bilančnih skupina nemaju utjecaja, a troškovi energije uravnoteženja, bez dozvoljenog odstupanja, su veliki i moraju se platiti. Sve se to u konačnici odražava na poslovanje opskrbljivača plinom jer ni jedan krajnji kupac ne želi i ne može platiti ono što nije stvarno potrošio.
 
• Prošle godine objavljen je podatak da vam građani duguju osam milijuna kuna, a jednako toliko duguje i industrija. Kakva vam je naplata i kako ste prošli u predstečajnim nagodbama?
- Možemo reći da nam je naplata u okvirima postojeće gospodarske i ekonomske situacije koja je u cijelom našem društvu. Svjesni te situacije kontinuirano radimo na naplati dugovanja, no pri tome pokušavamo pronaći način kako problem dugovanja riješiti na partnerski način, a primjena isključenja iz distributivnog sustava tek je krajnja mjera. Što se tiče predstečajnih nagodba, one su nam donijele otpis jednog dijela dugovanja i ukoliko je ta mjera doprinijela spašavanju određenog dijela poduzetnika da prežive, onda je na neki način prihvatljiva, ali bojimo se da i nije tako i da je izazvala i niz novih nepravdi.
 
Što bi prema vašem mišljenju trebalo mijenjati u plinskoj regulativi?
- Prije svega, svjesni smo činjenice da se nalazimo u određenom tranzicijskom razdoblju i u plinskoj regulativi koja se zadnjih nekoliko godina intenzivno mijenjala kao posljedica usklađenja s europskom regulativom. Treba dati šansu i vremena da to bude učinjeno na najbolji način za sve nas koji smo dio plinskog biznisa, ali da u tom razdoblju prilagođavanja i usklađivanja možebitne nove troškove svedemo na najmanju moguću mjeru, upravo zbog konkurentnosti plina kao energenta. Plinska regulativa do sada je bila, možemo reći, savršeno posložena za otvoreno i slobodno tržište, s time da bi se svi sudionici na tržištu trebali voditi poslovno fer tržišnom utakmicom i na jednakopravan način nastupati na tržištu.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1313 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević