Get Adobe Flash player

Hrvatski Srbi i hrvatske vlasti zagorčavaju nam normalno djelovanje

 
 
Europska Pravoslavna Crkva sa sjedištem u Parizu uz blagoslov njezina Patrijarha Njegove Svetosti Nicolas I., te Svetog Sinoda osnovala je u prosincu 2013. Hrvatsku Pravoslavnu Crkvu sa sjedištem u Zadru. Zakonski rečeno, sve je bilo jasno da će se u kratkom roku kao i za registraciju drugih (pravoslavnih) crkvi u RH, brzo registrirati Crkva u Hrvatskoj. Smatrali smo da je Hrvatska samostalna, suvremena i nezavisna država, koja je ujedno članica Europske Unije te da je došlo vrijeme za njezino djelovanje, ali do danas to nije riješeno. Stoga smo za razgovor pozvali prvog Hrvata, svećenika i novoizabranog Episkopa Zagrebačko-Osječkog, Njegovu Eminenciju mons. Doroteja.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2015/02/Novoizabrani-Episkop-Zagreba%C4%8Dko-Osije%C4%8Dki-mons.-Dorotej.png
Vaša Eminencijo, recite nam nešto više o sebi?
- Civilno ime mi je Andrija Škulić. Rođen sam i odrastao u tradicionalnoj rimokatoličkoj obitelji u okolici Zadra, općina Ražanac. Od svoje šeste godine (1976.) u vrijeme komunističkog režima  postao sam aktivni ministrant u svojoj župi, sve do odlaska u bivšu vojsku. To vrijeme aktivnog katolika-vjernika i učenika u naročito komunističkom Ražancu, nije bilo nimalo lako! A sada isto to mjesto slavi da su veliki katolici i Hrvati, a pojedinci su odavali i ubijali domoljube! Nakon završetka osmogodišnjeg školovanja upisao sam se uz savjet svog župnika u sjemenište 'Zmajević' koje sam napustio u prvoj godini. Nakon toga upisujem i završavam srednju tehničku školu. Uz savjet duhovnika, obilazim do odlaska u bivšu vojsku više samostana u potrazi da nastavim svoje duhovno zvanje. Po povratku iz vojske, upoznajem određene ljude koji su tada bili u hrvatskoj politici, te me savjetuju da se pridružim Prvom Hrvatskom Redarstveniku, tj. Jedinici za posebne namjene Mup-a u Rakitju 1990. iz koje su izrasli poznati Tigrovi. Štitili smo suvremenitet RH, osiguravali nove hrvatske političare, zgrade Sabora, vlade te sudjelovali u obrambenim akcijama. Veliko im hvala za opstojnost lijepe naše domovine!Dao sam obol svojoj domovini, te nastavio svoj duhovni poziv kao redovnik  u Njemačkoj. Tamo sam usput organizirao humanitarne akcije- slao pomoć za Hrvatsku, te pomagao učenike- prognanike iz Đakova koje smo primili u naš samostan  u Schwabish Gmundu. U Njemačkoj sam kasnije pohađao teologiju. Na Institutu San Melaine 2013. završio sam pravoslavlje. Za đakona sam zaređen u rujnu 2012. u Budimpešti, a za svećenika godinu dana kasnije u Engleskoj. Upravo sam 27. veljače bio na hodočašću kod Sv. Pija u Italiji, kad sam dobio poziv od tajnika naše Crkve da je Sveti Sinod na čelu s Njegovom Svetosti patrijarhom Nicolasom I. odlučio imenovati me za novoizabranog Episkopa Zagrebačko-osječkog.
 
• Kakvo je trenutačno stanje?
- Vidite dragi moji iseljenici, kako onda tako i sada, nimalo nije lako boriti se za Hrvatsku i hrvatski narod! Sve pravoslavne i ostale crkve u Hrvatskoj su dobile bez ikakvog problema u roku 30-60 dana svoju registraciju kod Ministarstva uprave: SPC, Bugarska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva, te Crnogorska pravoslavna crkva, a mi većinski hrvatski narod, kojih je po vjeroispovijesti 16.647 pravoslavnih vjernika, očito smo unutar zidova Ministarstva uprave i njenog ministra Arsena Bauka sabotirani kao neprijatelji, jer je HPC osnovan u vremenima NDH od strane  vlasti. Zbog istog nam sadašnja skupina političara, većinske vlade i njenih saveznika iz SPC-a, svim silama koče našu registraciju. To je na žalost, istina! U roku od 48 sati u Bruxellesu sam registrirao HPC, bez ikakvih problema! U pravoslavlju je tako da se Crkva veže uz naciju i tako u većini država svijeta funkcionira - u Francuskoj Francuska pravoslavna Crkva, u Bugarskoj Bugarska pravoslavna crkva, u Grčkoj Grčka pravoslavna crkva... pa ne možemo se mi u Hrvatskoj zvati npr. Kineska pravoslavna crkva kad smo Hrvati, pravoslavci i većinski narod u svojoj zemlji! To što nekima smetamo, to je njihov problem, mržnje prema drugom i drugačijem! Naša vrata otvorena su za sve. Naravno, ni prvoj Crkvi,  apostolima, vjernicima i mučenicima nije bilo lako.To je moj i naš Put k samome Kristu!
 
• Kakvo je fizičko stanje Crkve?
- Njegova Eminencija Episkop Aleksander koji je podrijetlom iz Bugarske vodi primorje, a meni je dana kao Hrvatu odgovornost za kontinentalni dio Lijepe Naše. Obveza mi je u skoro vrijeme oformiti nove župe i svećenike. Za sada smo trojica, te imamo pripomoć laika- suradnika. Na Svetoj Liturgiji nekad bude desetak vjernika, nekad se desi da nema ni jednoga. Mnogi nam kažu da čekaju rješenje kada ćemo moći  više javno djelovati. Sada nismo poželjni na HTV-u i drugim TV postajama, za razliku od ostalih crkvi koje slobodno imaju pravo emitiranja, npr. Ekumena, Duhovni Izazovi...
 
• Gdje obavljate Sv. Liturgiju?
- Na području Zadra, imamo dva dana u tjednu (srijeda i subota) Svetu Liturgiju i korištenje kapelice i ureda u Zadarskoj bolnici. Tu nam dolaze i vjernici katolici, za njihove osobne molitvene namjene. U Rijeci imamo u privatnom prostoru jednom tjedno, a uskoro ćemo djelovati u Puli. Ipak, sve se više vjernika zanima za Liturgiju Sv. Ivana Zlatousta, jer istu koriste kako pravoslavci, tako i grkokatolici. Imamo Sv. Liturgiju na narodnom tj. hrvatskom jeziku, a poneki od nas koriste i staroslavenski.  Što se tiče prostora za područje Zagreba i Slavonije, sada smo u potrazi za istim.
 
• Kako se financirate?
- To je jedna od glavnih stavki koju nismo u stanju sada sami riješiti, ali zahvaljujući dobrim ljudima (kao što je to gospodin Franović) i Božjom pomoći uvjereni smo da ćemo prebroditi i ovo nadolazeće razdoblje do jesenskih izbora. Troškovi su veliki, jer se ne financiramo iz državnog proračuna kao ostale crkve. A i mjesečno nas trojica  moramo od nečeg živjeti (hrana, stan, režije, zdravstveno, gorivo, putovanja...). Nedostaju nam još dva kompleta za služenje Svete Liturgije, a to je oko 2.600 eura. Najvjerojatnije će u travnju/svibnju biti i moje biskupsko ređenje koje također iziskuje određene troškove, tako da nam je u ovom trenutku i najmanja pomoć od svih vas dobrodošla! Vjerujte mi, činimo ovo prvenstveno za Krista i njegov hrvatski narod!
 
• Kako Vas je okolina prihvatila?
- Onako kako su nekada prihvatili i apostole! Što mu to treba! Je li lud! Osramotio je svoje...! Pojedinci iznose i objavljuju laži o meni. Isti ti govorili su i širili mržnju za vrijeme bivše države kako bi omalovažavali i uništavali Hrvate i sve hrvatsko! Na žalost, ni u Rimokatoličkoj Crkvi i kod određenih biskupa nismo naišli na plodno tlo u Hrvatskoj. Za razliku od doba kada je djelovao kardinal blaženi Alojzije Stepinac koji je svima nastojao pomoći, pa čak i onima koji nisu kršćani. To je veličina čovjeka, a posebno svećenika ili pastira crkve. To je svetost. Odlično surađujemo s pojedinim svećenicima i redovnicima!
 
• Što biste poručili za kraj razgovora?
- Molio bih sve Hrvate u domovini i iseljeništvu da nam potpomognu na ovom Svetom Putu za opstanak Njegove Crkve, svatko koliko može. Imamo potrebu za  HPC kumstvo: npr. 400 obitelji x 20 €/mjesečno (ili godišnja pomoć= cca: 240 €).
Ujedno na sve čitatelje zazivam Božji blagoslov i blagoslov Sv. Oca Benedikta +++
Mir i Dobro!

 

Stjepan Tokić, www.hrvatska-pravoslavna-crkva.com

Kada HDZ dođe na vlast, treba nastojati da se konačno rasvijetle prošla vremena

 
 
U samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu u srijedu, 4. veljače započelo je obilježavanje 70. obljetnice komunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca. Tim povodom razgovarali smo s fra Miljenkom Stojićem, povjerenikom Komisije za hrvatski martirologij HBK i BK BiH te vicepostulatorom Vicepostulature "fra Leo Petrović i 65 subraće".
http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/02/fra-miljenko-stoji%C4%87.jpg
• Kakav je ovogodišnji program?
- Nastojali smo da i ove godine sve bude prožeto i vjernički i domoljubno. Kroz prva tri dana molitveni program počinje molitvom krunice u 17.30 nakon čega slijedi sv. misa u 18.00. Na sam dan bljetnice, 7. siječnja sve započinje u 16.00. Kroz prva tri dana molitveni program predvode provincijali fra Joško Kodžoman, fra Lovro Gavran i fra Miljenko Šteko, dok na obljetnicu to čini biskup Mile Bogović. Dijelit ćemo i nagrade nagrađenima na Nagradnom natječaju na temu pobijeni hercegovački franjevci. Predzadnjeg dana bit će predstavljena i prigodna poštanska markica koju je izdala HP Mostar. Skupština Županije zapadno-hercegovačke upravo je jučer 7. veljače proglasila Danom sjećanja na komunističko zlosilje u županiji pa ćemo ga obilježiti zajedno s gradom Širokim Brijegom, koji je sličan dan proglasio prije tri godine. Iz ovoga očito proizlazi da i mi fratri i društvena vlast brinemo o našim pobijenima na čemu zaista Bogu zahvaljujem.
 
• Uz Široki Brijeg, obilježavanje ubojstva hercegovačkih franjevaca bit će upriličeno u Mostaru i Zagrebu?
- Uobičajeno je da naša bratstva razasuta čak po kontinentima 7. veljače obilježavaju kao dan sjećanja na pobijenu našu braću i vjerni puk Božji. Posebno se to čini, kao što ste i sami naglasili, u Mostaru i Zagrebu. Nimalo nije čudno jer su u oba ta grada naša braća ubijana i ljudi to jednostavno ne mogu zaboraviti. Naravno da ne treba zaboraviti ni Humac, ni Tomislavgrad, ni Međugorje, ni... Kako zaboraviti te ljude i ta vremena! Budemo li to učinili, sebe smo izgubili. Jer briga o našim pobijenima je pripravljanje naše budućnosti kroz čišćenje pamćenja, suočavanje s prošlošću na pravi način.
 
• Najavljena je i premijera filma »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri«. O kakvom je filmu riječ? Nagrade na temu pobijenih franjevaca također su postala tradicionalna kategorija?
- Taj film snimila je naša buduća katolička televizija LTV (Laudato tv). Sržna njegova tema je ubojstvo 66 hercegovačkih franjevaca. Naravno, dotaknute su i povijesne okolnosti u kojima se sve to dogodilo. Predpremijera će mu 11. veljače biti u kinu Europa u Zagrebu, a premijera 12. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru u 19.00. Nakon toga već su uglavljena prikazivanja po nekim našim gradovima. Kako se širi vijest o filmu, tako tih gradova ima sve više. Želeći zahvaliti onima koji se zanimaju za našu pobijenu braću pokrenuli smo nagradni natječaj. Radova je uvijek dosta, s raznih područja, a njihovi stvaratelji su kako majstori u tom poslu tako i početnici. Ne gledamo nikada na to, nego gledamo kako je nešto napravljeno. Sve ih predstavljamo na našem portalu pobijeni.info tako da njihovi radovi dospiju do što većeg kruga ljudi.
http://www.hercegovina.info/img/repository/2012/03/web_image/fra-miljenko-stojic-pobijeni-franjevci-postaju-sveci.jpg
• U kojoj je fazi proces beatifikacije koji vodi Vicepostulatura?
- Već smo, hvala Bogu, napravili puno posla te držim da smo negdje pri kraju ove prve i najzahtjevnije faze u kojoj prikupljamo svjedočanstva i dokumente. Zapravo sve ostalo se temelji na ovoj fazi. Bit će to zaista događaj kada postupak službeno započne svečanom sv. misom u katedrali u Mostaru. Isplati se žrtvovati za taj dan. Oni su dali svoje živote, mi možemo dati malo našeg napora.
 
• Povjerenik ste Komisije za hrvatski martirologij u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji te dopredsjednik komisije na nacionalnoj razini. U kojoj su fazi pripremne aktivnosti za popis žrtava?
- Upravo prošlih dana imali smo jednu od svojih sjednica te smo ustvrdili da se rad zaista zahuktao. Već je uneseno mnogo osoba u bazu podataka, mnogo je podataka pročišćeno. Dotaknuta je svaka župa u Crkvi u Hrvata. Države s obje strane granice nisu to učinile, a bila im je dužnost, pa to sada čini Crkva, barem za svoje članove jer jednostavno nije u mogućnosti to produžiti i na druge. Kad dovršimo taj popis, među svim žrtvama izabrat ćemo kandidate za mučeništvo tako da ih Crkva jednoga dana proglasi blaženima i svetima. A svi će imati mogućnost zaviriti u tu bazu podataka jer će biti postavljena na Internet.
 
• Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko tijekom prošlogodišnjeg predavanja na Daksi istaknuo je kako će se buduća vlast u Republici Hrvatskoj uključiti u aktivnosti popisa. Što konkretno očekujete od te najave?
- Ne volim nikada da itko bilo što posebno očekuje od mene, pa nastojim i ja ne očekivati nešto posebno od drugoga. Međutim, u ovom slučaju stvar izgleda drukčija. Vremena su jednostavno teška i odgovorna. Zbog toga HDZ u oporbi, a još više kad dođe na vlast, treba nastojati da se konačno rasvijetle prošla vremena. Ne može se budućnost graditi na jugoslavenskim maglama. Te magle prouzročile su na stotine tisuća mrtvih, donijele patnju nebrojenim ljudima, zar nam treba još? Najmanji dostojanstveni odnos prema žrtvama je barem ih popisati. Neokomunistička vlast sve je činila i čini da se to ne napravi. Zbog čega? Očito krije svoju sramnu prošlost. Ali treba se pokajati i ispričati, da bismo mogli graditi bolju budućnost.
 
• Tijekom prošle godine mogla su se čuti čvrsta jamstva o početku povratka u vrijeme komunizma otete crkvene imovine. U kojoj je fazi taj postupak ili su to bila samo predizborna obećanja?
- Složeno je to pitanje i nije ga lako riješiti. Ali još ga je teže riješiti ako se to ne želi. Svugdje tamo gdje propala komunistička vlast ima i dalje svoga utjecaja ta pitanja ne mrdaju s mjesta. Sada su pridošli i raznorazni preko noći obogaćeni tipovi. Pa onda jednostavna ljudska sebičnost. Uvijek me mučilo i danas me muči pitanje kakav treba biti čovjek da se svjesno useliš u nešto tuđe? Ali bilo je tako i sada nam je kako jest. Treba računati na svjesne pojedince i onda se nešto i napravi. Ništa ne će doći samo od sebe, bez obzira što se busamo u prsa da je nešto naše.
 
• Sedmoga veljače proglašen spomendanom na žrtve komunističkog terora u Županiji Zapadnohercegovačkoj
- Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na prijedlog županijske Vlade, jednoglasno je usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače danom sjećanja – spomendanom - na žrtve komunističkog terora u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Za kratak komentar ove odluke zamolili smo fra Miljenka Stojića, povjerenika Komisije za hrvatski martirologij HBK i BK BiH te vicepostulatora Vicepostulature "fra Leo Petrović i 65 subraće".
-Ovo je nedvojbeno veliki dan za hrvatski narod koji stoljećima obitava na ovome prostoru i svojevrsno priznanje njegovoj žrtvi. Ovom prigodom zahvaljujem predsjedniku županijske Vlade Zdenku Ćosiću, predsjedniku Skupštine Anti Mišetiću, svim zastupnicima i svima onima koji su radili na pripremi i donošenju ove odluke. Nadam se da je ovo tek početak obimnih aktivnosti koje je pred nas stavila Rezolucija vijeća Europe o osudi zločina komunizma - ukratko je prokomentirao fra Miljenko Stojić.
 

Damir Šimić, www.hrsvijet.net

Njemačka je ta koja odlučuje i o politici prema Balkanu, a ne Rusija

 
 
Autor nekoliko knjiga i zapaženih geopolitičkih analiza Ivan Krastev kaže u intervjuu za RSE da iz perspektive Moskve sukob u Ukrajini nije sukob Rusije i Zapada, već je to sukob Rusije i Sjedinjenih Država. Krastev je direktor Centra za strateške studije u Sofiji i stalni suradnik bečkog instituta za društvene znanosti (IWM). U nizu tekstova objavljenih u posljednje vrijeme Ivan Krastev govori o Balkanu kao mogućem prostoru za Putinovo nadmetanje sa Zapadom.
http://gdb.rferl.org/980DF309-FC55-4E4A-9003-EA522CD08A93_cx35_cy13_cw59_w748_r1_s.jpg
• Sukob u Ukrajini najviše je uznemirio Baltik i neke zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Putinove ambicije izgleda da idu i izvan tog kruga?
- Veoma je teško otkriti Putinovu strategiju, ali ono što smo mogli naučiti tijekom proteklih godinu dana je da trebamo računati na nepredvidljivost. U srcu te strategije je namjera da se priredi iznenađenje. On pokušava iznenaditi Zapad. Sada su svi fokusirani na baltičke zemlje, ali se govori i o drugim zemljama koje su bile dio Sovjetskog Saveza kao mogućim ciljevima. Vjerujem da treba obratiti pažnju na Balkan kao mogući poligon za pojačanu vanjskopolitičku aktivnost Moskve u bliskoj budućnosti. Kada to kažem, ne mislim da će doći do ruske vojne intervencije na Balkanu, ali mislim da će u tom prostoru Rusija testirati jedinstvo Europske unije.
 
• Ukoliko je Putinova namjera destabilizirati Balkan, onda je njegov najvjerojatniji cilj Bosna i Hercegovina?
- Da, to je moguće. Ipak, treba naglasiti da sadašnja nestabilnost u Bosni i Hercegovini nije rezultat ruske politike. BiH je destabilizirana zbog političkih, ekonomskih i ustavnih razloga, ali se sada nalazi na kritičnoj točci. Utjecaj Moskve na Republiku srpsku je dobro poznat i veoma stvaran. Prije izbijanja ukrajinske krize mnogi su tvrdili da Moskva ima veći utjecaj na Banja Luku nego Beograd. To može stvoriti problem jer ruska podrška secesionističkoj politici Banja Luke može dodatno destabilizirati Bosnu i Hercegovinu. S ruske strane već imamo signal da su oni spremni upotrijebiti svoju destruktivnu moć, jer je prvi put od kraja rata (1992.-1995.) prilikom glasanja o produženju mandata europskih vojnih trupa u BiH, Rusija bila suzdržana. U pitanju je novi trend, jer je donedavno upravo Balkan bio jedna od rijetkih točaka gdje se suradnja Rusije sa Zapadom odvijala nesmetano. I ta suradnja je bila veoma produktivna. Kada usporedimo rusku politiku prema Srbiji i rusku politiku prema Ukrajini vidimo da Rusija nije vršila pritisak i lobirala da na čelo države dođe proruski političar kao što je to bio slučaj u Ukrajini 2004. Praktično do jučer je Rusija smatrala da je europski put potpuno prirodna stvar za balkanske zemlje. U situaciji kada imamo krizu Moskva, vjerojatno, i Balkan vidi kao prostor u kojem može poremetiti neke procese.
 
• "Russia Today" je od 1. siječnja počela s emitiranjem radio programa na srpskom. To se događa nakon Putinova posjeta, zajedničke vojne vježbe kao i prethodno sklopljenih niza ugovora u energetskom sektoru. Zašto je Srbija važna Rusiji?
- Uspjeh ili neuspjeh Moskve u Ukrajini najviše zavisi od toga hoće li Europska unija održati jedinstven stav u odnosu na ukrajinsku krizu. Održati jedinstvo nije lako za EU, to nije lako zbog trgovinskih veza s Rusijom, ali i zbog toga što europski jug i europski sjever nemaju iste brige, kada je riječ o sigurnosti. Ako gledate države kao što su Francuska ili Italija, za njih su glavni problemi militantni islam i terorizam. Zbog toga one žele vidjeti Rusiju kao saveznika, a ne kao neprijatelja. S druge strane, baltičke zemlje i Poljska s pažnjom prate sve što se događa u Ukrajini i strahuju od narednog Putinova poteza. U tom kontekstu, vjerujem da ono što Rusija može postići na Balkanu je da kreira još jednu kriznu točku, još jedan problem za EU, što bi dalje otežalo jedinstvenu poziciju oko Ukrajine.
 
• Srbija za sada pleše između Moskve i Bruxellesa. Mislite li da će Beograd morati odabrati stranu?
- Najprije vjerujem da je Beograd u lošijoj poziciji nego bilo koja druga država na Balkanu. Mnogo se stvari dogodilo u odnosima s Rusijom u posljednjih 20 godina. Rusija je igrala ulogu glavnog zaštitnika Srbije i glavnu silu u procesu odlučivanja o Kosovu u UN-u, posljednjih 20 godina. Pored energetskog sektora, razvijena je i vojna suradnja s Rusijom. Ali, s druge strane, gospodarstvo u Srbiji je potpuno ovisno o Europi. Zemlja koja može istinski pomoći u ekonomskom smislu je Njemačka, a ne Rusija. Ako srbijanski političari strateški razmišljaju, to premijer Vučić sigurno zna, mogu vidjeti da Rusija nema što im ponuditi. Mislim da neki političari u Srbiji još uvijek misle da Titina politika neutralnosti može donijeti korist. Ja mislim da ta politika u današnjim okolnostima ne vodi nigdje. Na drugoj strani su ljudi kao što je gospodin Vučić, koji ruski pritisak koristi kao kartu u sređivanju računa s EU-om. On uvijek može reći: "Vidite, mi imamo alternativu, pod velikim smo pritiskom, ako nam sada ne pomognete, sami ćete biti krivi zbog toga što ste 'izgubili Srbiju'." Tako ja vidim tu igru. Ali, tu ima još mnogo faktora, postoje povijesne veze, ekonomski interes, kao i veze stvorene kroz korupciju. Nemojte zaboraviti činjenicu da, ako neki srpski tajkun ima probleme, on ne bježi u Berlin - nego u Moskvu.
 
• Imajući u vidu razinu korupcije na Balkanu, Putinov način obavljanja biznisa ima više šansi pobijediti, nego jačanje vladavine prava, stvaranje nezavisnih medija, nezavisnog sudstva, svega onog što od država regije traži EU-a. Je li moguće uspostaviti neku operativnu grupu za borbu protiv korupcije?
- Najlakše bi bilo osnovati neku operativnu grupu. Korupcija je veoma složena anomalija, jer nije u pitanju samo novac koji je ukraden. Korupcija kreira specijalne veze među ljudima koji su u politici opasni. Neko o tebi zna nešto što javnost ne treba znati. Vjerujem da su brojni balkanski tajkuni spremni raditi s ruskom oligarhijom, ali to je veoma zahtjevna grupa. Mislim da su svi spremni uzeti novac, ali Rusija sada ima manje novaca, nego što je to bilo ranije. Ekonomska kriza je smanjila sposobnost Rusije da financijski intervenira na Balkanu. Odustajanje od Južnog toka je pokazalo da - kada se kladiš na Rusiju protiv EU-a - izgubiš dvostruko. Izgubio si plin, ali si izgubio i dobar imidž u Bruxellesu. Problem s korupcijom je što svatko želi monopol, želi biti jedini koji je korumpiran. Kada svi postanu korumpirani - to nije nimalo lijepa igra.
 
• Nedavno je Moskva prosvjedovala zbog toga što Bosna i Hercegovina izvozi oružje u Ukrajinu. Kakvo je značenje tog demarša?
- Tu se radi o strateškom pozicioniranju. Rusija igra na kartu dominantno europskog sentimenta, da konflikt u Ukrajini ne treba rješavati oružjem. Što se tiče Bosne i Hercegovine, sasvim je razumljivo da se ne propušta prilika da se proda oružje, da se iskoristi svaka šansa za izvoz. Najvažnije pitanje za Rusiju je kako oni vide svoje odnose s EU-om u idućih pet ili deset godina. Sa stajališta Moskve sukob u Ukrajini nije sukob Rusije i Zapada nego je to sukob Rusije i Amerike. Većina Rusa vjeruje da je glavni cilj ruske politike razdvajanje Europske unije od SAD-a. Najveći problem u ovom je pozicija Njemačke jer je, suprotno očekivanjima, kancelarka Merkel prva pozdravila sankcije. Stoga, pritisak na zemlje poput BiH i Srbije može tumačiti i kao pritisak na Berlin, jer Njemačka je ta koja odlučuje i o politici prema Balkanu. Moskva trenutačno pokušava poslati poruku Berlinu da, ako ne će biti uključena u rješavanje problema, onda može imati ulogu onog koji stvara problem.
 

Gordana Knežević, Radio Slobodna Europa

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Nedjelja, 20/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1489 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević