Get Adobe Flash player

U sat vremena prikazali smo stravu u kojoj su živjele generacije Hrvata od Karađorđevića do Pupovca

 
 
Jakov Sedlar snimio je novi dokumentarni film "Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj (Od Karađorđevića i Pribičevića do Vučića i Pupovca)" koji će 9. 10. i 11. studenog biti premijerno prikazan u Zagrebu, Splitu i Zadru. To je bio i povod za naš razgovor s poznatim hrvatskim redateljem, tim više što je riječ o temi koja će zasigurno uznemiriti pojedine duhove u Hrvatskoj, a i šire.
https://direktno.hr/upload/publish/136596/thumb/sedlar-kola-_5bc89be9dc716_970xr.jpg
• Gospodine Sedlaru,  koji je bio neposredan povod za snimanje filma na tu temu?
- Film je nastao da se ne zaboravi 100. obljetnica stvaranja jedne umjetne države koja se zvala Jugoslavija. Mislim da smo kao narod skloni zaboravu, a najgroznije stvari za hrvatski narod događale su se upravo u prvoj i drugoj Jugoslaviji. Stoga sam smatrao da je tu obljetnicu dobro  obilježiti, a najbitniji dio cijele priče o Jugoslavijama jest srbijanski teror koji se u njima provodio nad Hrvatima u Hrvatskoj i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Naravno, pritom nisam zaboravio ni na Hrvate koji su u tom srbijanskom teroru sudjelovali ili su ga podržavali. Naime, nisu nama Srbi najveći krivci za naše nedaće i stradanja... I sami smo tome pridonijeli odnosno učinile su to određene grupe i pojedinci o kojima također u ovom filmu govorimo. Jedna instrumentalizirana grupa Srba, ali i Hrvata u Hrvatskoj i dan danas čini sve kako bi omalovažili hrvatsku državu i onemogućili nam normalan život u njoj.
 
• Tko je autor teksta u filmu i koliko je njegovo snimanje trajalo?
- Dogovorio sam se s novinarom i publicistom Nenadom Piskačem u ožujku ove godine i on je napisao tekst, a samo snimanje filma trajalo je oko šest mjeseci.
 
• Jeste li se prilikom snimanja filma konzultirali s povjesničarima?
- Gospodin Piskač je izuzetno obrazovan čovjek s dobrim povijesnim znanjem. Isto tako, u filmu su prikazani događaji koji se znaju, to su povijesni fakti. Temom se nismo bavio na 'impresionistički način' nego smo govorili o faktografiji koje ima za pet sati filma, a ne za sat koliko naš traje, ali mi smo to napravili u dinamičnoj formi da gledateljima ne bude dosadno. Riječ je o čistom dokumentarcu u kojem su naratori Sanja Marin i Joško Ševo. Nismo priču širili svjedočanstvima jer bi to bio skroz drugi koncept i priča.
 
• Hoće li u filmu biti prikazan materijal ili snimke koje javnost možda nije imala priliku vidjeti do sada?
- Dobar dio snimki u filmu nisu nikad prikazane, pogotovo ne one iz starije povijesti, odnosno iz Drugog svjetskog rata.
 
• Kako ste do njih došli i o kojim se snimkama radi?
- Kopali smo po raznim arhivima, primjerice imamo snimke u boji završetka Prvog svjetskog rata koje su uistinu bile raritetne i nismo za njih znali prije travnja ove godine. Tu su i snimke u boji prijestolonasljednika Ferdinanda neposredno prije smrti u Sarajevu. Imamo dosta snimaka koje su filmski vrlo zanimljive.
 
• Jeste li u financijskom smislu imali potporu države odnosno Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) kao javne ustanove koja se bavi poticanjem proizvodnje audiovizualne djelatnosti jer je riječ o filmu koji se bavi poviješću hrvatskog naroda?
- Na žalost, s njima nemam nikakav odnos. HAVC je ustanova koja takvu vrstu filmova ne financira i bavi se stvarima koje su po mom mišljenju, izvan svake pameti. Stoga sam se i ovaj put obratio 'svom HAVC-u' a riječ je o ljudima kao što su Anton Kikaš, Marko Franović, Nikola Babić, Frank Lulić i ostali, čija su imena na odjavnoj špici filma.
 
• Jednom ste prilikom izjavili da Vas kao autora najviše zanima ispričati neispričanu priču. Pripada li i 'Sto godina srbijanskog terora u Hrvatskoj' u tu kategoriju, odnosno mislite li da se o tome nedovoljno ili malo zna?
- Apsolutno. U mediju filma to je neispričana priča jer još nitko nije napravio nešto slično; nitko još nije sažeo i prikupio sve relevantne podatke i napravio presjek svih najvažnijih događaja i ključnih osoba i figura u jednom filmu kada je riječ o Jugoslavijama i srbijanskom teroru u Hrvatskoj u posljednjih sto godina. To je priča koja je uvijek djelomično ispričana i ovo je prvi put da se na jednom mjestu nalazi sve ono što je čini mi se, važno, da bi se uopće razumjelo o čemu se tu radi. Jer ljudi zaboravljaju, a posebice mlade generacije koje to nisu imale priliku gdje  čuti i naučiti. Zato mislim da je taj film bitan jer će u sat vremena biti kristalno jasna sva ta strava u kojoj su sve te godine živjele generacije Hrvata.
 
• U filmu ste se bavili i akterima političke, medijske i društvene scene koji su vladali i vladaju Hrvatskom od raspada Jugoslavije do danas?
- Naravno, i velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i Domovinskim ratom uključujući i sve figure koje su provodile velikosrpsku politiku i teror u koji je bio uključen i dobar dio Hrvata i nakon '90., a posebice nakon 2000.  godine. Nismo izostavili nikog od političara pa sve do novinara koji su kao Hrvati sudjelovali u toj velikosrpskoj agresiji.
 
• Možete li navesti neka imena u tom kontekstu?
- Od Račana i Sanadera do Josipovića i Mesića, zatim cijelu plejadu novinara od Tomića, Pavičića, Jergovića, Drage Hedla i drugih, uz neizostavnog Milorada Pupovca i njegovih Novosti. Dakle, riječ je o cijeloj jednoj bulumenti, jednom hranidbenom lancu koji je napravio sve da im bude lijepo u ovoj državi, a cijelo vrijeme su rovarili i rovare protiv nje. U našoj priči je mjesto i onim političarima u Hrvatskoj koji se nisu borili protiv velikosrpske i jugoslavenske ideologije nego su je dopustili ili je čak promovirali. Kako ćete vi primjerice izuzeti jednog Ivu Sanadera koji je prvi ustoličio Milorada Pupovca na takvu poziciju da o njemu ovisi sudbina Hrvatske?  Kako izostaviti novinare kojima i danas pogled stalno čeznutljivo bježi prema Beogradu i istoku?
 
• Očekujete li negativne reakcije ili napade nakon prikazivanja ovog filma, a možda i optužbe u smislu da stigmatizirate Srbe,  da potičete međunacionalne napetosti i sl.?
- Nikad u životu nisam radio film protiv nekoga, nego sam uvijek želio pokrenuti stvari. Ovo je jedna priča koju treba ispričati. To je povijest. Napadi će biti opravdani jedino ako mi netko dokaže da ta priča nije točna, što je nemoguće jer je riječ o povijesnim činjenicama. Ne očekujem ništa. Meni je samo važno da ljude koje zanima istina i ono što se događalo to imaju i mogućnosti vidjeti u jednoj dokumentarnoj formi. Napadat će me oni kojima smeta istina kada je riječ o Hrvatskoj. No nije me briga, radim po svojoj savjesti i nikome nisam ništa dužan, osim istini.
 
• Ako ne stignemo na premijeru, gdje ćemo moći pogledati film?
- Nakon premijera u Zagrebu, Splitu i Zadru, film će biti prikazan u SAD-u i Kanadi. Ako vam to nije usput, film ćete moći pogledati na DVD-u...
 
• Hoćemo li ga moći gledati i na Hrvatskoj televiziji, jeste li ga uopće ponudili našoj javnoj televizijskoj kući?
- Pa ja ću im poslati film, ali s obzirom na situaciju na HTV-u ne vjerujem da će biti išta od toga. Hrvatska televizija je jedan začahureni hranidbeni lanac, ta je televizijska kuća sve prije negoli hrvatska televizija. Na to, na žalost, ne mogu utjecati.
 

Daniela Dujmović Ojvan, https://direktno.hr/direkt/sedlar-za-direktno-o-novom-filmu-u-sat-vremena-prikazali-smo-stravu-u-kojoj-su-zivjele-generacije-hrvata-od-karadordevica-do-pupovca-136596/

Nova knjiga i instalacija Dimitrija Popovića

 
 
Suvremeni likovni umjetnik, akademski slikar europskog renomea, Dimitrije Popović, nedavno je predstavio svoju novu knjigu Eros, krv i svetost. Istom prigodom umjetnik je izveo i instalaciju sa živim modelom.
http://www.vijesti.me/media/cache/e9/43/e943131b8dac56c7d3c368343a3779a6.jpg
• Nedavno ste predstavili novu knjigu Eros, krv i svetost u Muzeju Mimara. Knjiga se bavi likovima tri biblijske žene u likovnoj umjetnosti od renesanse do danas.
= Knjiga koju sam naslovio Eros, krv i svetost zbir je eseja o tri biblijske žene Juditi, Salomi i Mariji Magdaleni prikazivanih u likovnoj umjetnosti od renesanse do danas. To je malroovski rečeno moj imaginarni muzej onih slika, crteža i skulptura koje su me posebno zaokupljale. Dakle od Botticellija do Bacona, od Tiziana do Picassa. Budući da sam se bavio ovim trima ženama u mojim ciklusima njima posvećenim, poseban dio knjige se odnosi na eksplikaciju mojih likovnih kompozicija, dakle modernih interpretacija starih biblijskih motiva. Eros, krv i svetost su posebno označile svaku od ove tri intrigantne ženske personalnosti.
 
• Judita je prva. Što je ključno za njezin lik?
= Judita je starozavjetna priča o židovskoj heroini koja svojom ljepotom uspijeva zavesti neprijatelja njenog naroda, asirskog vojskovođu Holoferna i nakon intimnog odnosa u vojskovođinom šatoru njegovim mu mačem odsjeca glavu te tako spašava svoje sunarodnjake i svoj grad Betuliju od uništenja. Ovaj je motiv bio često korišten u renesansi i baroku zbog svoje dramatičnosti i imanentnog erosa. Zato je ta tema s više aspekata zanimljiva i u tom smislu su i pisani moji eseji.
 
• Slijedi Saloma i njezina posebnost.
= Saloma je posebno zanimljiv lik. Po kazivanju Biblije ona, pastorka kralja Heroda, na njegov rođendan pleše tako zanosno i izazovno da su Herod i visoki uzvanici na njegovom dvoru bili očarani njenom pojavom i plesnim umijećem. Kada je kralj moli da nastavi plesati i da će joj dati za nagradu pola kraljevstva ona za nagradu traži odrubljenu glavu Ivana Krstitelja. Po biblijskoj verziji se Salomina majka, koja se udala za kralja Heroda, Salominog strica, preko kćeri sveti Ivanu Krstitelju što je kritizirao tu bračnu vezu. Postoji i verzija, koja je poslužila Oscaru Waildu da napiše čuvenu dramu po kojoj se Saloma zaljubljuje u Ivana Krstitelja koji odbija njene ljubavne naklonosti i lijepa mu se princeza okrutno sveti. Dakle i tu imamo zanimljivo prožimanje erosa i smrti.
• Za kraj Marija Magdalena, možda najzanimljivija.
= Magdalena je višestruko zanimljiva osoba koja je doživjela radikalnu preobrazbu. Od bludnice je postala svetica. Nekad samosvjesna lijepa i bogata žena iz Magdale koja je vodila razbludni život, koja je bila opsjedenuta demonima , proglašena prostitutkom nakon što ju je Krist oslobodio od demona i oprostio joj grijehe postaje njegova sljedbenica i završava život u isposništvu, šireći Kristov nauk i posvećujući se meditacijama o prolaznosti zemaljskog života i mislima o Kraljevstvu nebeskom. Dakle u likovnoj umjetnosti je veoma zanimljiv i izazovan zadatak kako tijelom grješnice izraziti preobraćenu ženu koja je postala svetica.
 
• Prigodom predstavljanja knjige izveli ste i živu instalaciju na temu Magdalene.
= Na osnovu ovih bitnih karakteristika Magdalenine osobnosti u sklopu promocije sam postavio živu instalaciju s manekenkom Ivanom Majstorović koja mi je poslužila kao osuvremenjena lijepa žena iz Magdale. Njeno položeno tijelo na postamentu bilo je okruženo čavlima i križevima kao simbolima Arma Christi, predmetima Kristove muke i stradanja na Golgoti. Na manekenkin trbuh postavio sam zlatnu lubanju, taj tipičan Magdalenin atribut. Razlog takvom postavljanju simbola smrti na trbuhu žive žene nije nikakva umjetnička provokacija nego na moderan likovni način akcentiranje one suštine koja se odnosi na misterij života i smrti. U jednoj točci se istovremeno otvara i zatvara krug zemaljskog bitisanja. Krist je rođen da bi bio raspet. Čovjek se rađa da bi umro. Zlatna boja lubanje  osim estetske vrijednosti ima simboličko značenje - zlato je metafora vječnog, neprolaznog a upravo Kristov primjer pokazuje da smrt nije definitivan kraj, ništavilo, već da se iz smrti rađa novi život. “Krist je prvorođeni među mrtvima“. Dakle, uskrsnuća nema bez smrti.
 
• Kako pristupate pojedinim sakralnim temama?
= Mene su gotovo od početka bavljenja likovnom umjetnošću posebno zanimale sakralne teme. Posebno Kristovo raspeće na Golgoti. Još iz djetinjstva pamtim jednu reprodukciju raspetog Krista, čuvene Grunewaldove slike Isusove smrti sa izenheimskog oltara. Ta je slika ostavila neizbrisiv trag na moje biće i zasigurno ujecala na prirodu mog umjetničkog senzibiliteta.
 
• Koji Vam je sakralni motiv najdraži?
= Kristovo raspeće je tema koja me zbog svoje složenosti, religijske, povijesne, mistične, filozofske, metafizičke najviše zaokuplja. S likovne strane gledano ta je tema poseban izazov za umjetnika. Kako dati novo viđenje tako jednostavnoj kompoziciji u formalnom smislu koja je u osnovi uvijek ista s raspetim tijelom na križu dakle bez mogućnosti radikalnih promjena a da se ostane u karakteru i prepoznatljivosti motiva. To je  i bio razlog zašto je moja slika “Raspeće“, koja prikazuje Krista s leđa, bila uvrštena u serijal francuske televizije „Pasija u umjetnosti“ i prikazana uz Picassovu sliku „Raspeće“ u kotekstu tretiranja ove sakralne teme u umjetnosti XX. stoljeća.
 
• Postoji li sakralni motiv s kojim ste teško izlazili na kraj?
= S likovnog aspekta gledano, svaki motiv, bio banalan ili uzvišen, svjetovan ili sakralan za umjetnika je zanimljiv U tom smislu ima situacija kada se , kako kažete „teško izlazi na kraj“ sa nekim motivom koji se želi likovno oblikovati. Kada u radu stvar „zapne“ onda uništavam sliku. Ne volim prerađivanja ili naknadna dorađivanja nečega sa čime nisam od početka rada bio zadovoljan. Ali to jest draž stvaranja. Umjetnik nije programirani stroj.
 
• Na početku nove koncertne sezone u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga za izvođenje 8. Mahlerove simfonije (Simfonija tisuće) napravili ste monumentalni triptih „ALEGORIJA O DUHU SVETOM“, Mahler je bio inspiriran srednjovjekovnom pjesmom.
= Drago mi je da se i ovog puta ostvarilo lijepo suglasje auditivnog i vizualnog prilikom izvođenja Mahlerove Osme simfonije , poznatije kao Simfonija tisuće. Iznad orkestra je bio postavljen moj triptih naslovljen „Alegorija o duhu svetom“. Ta je likovna kompozicija inspirirana klasičnim predloškom na kojem se temelji odnosno referira Mahlerova simfonija a to je srednjovjekovna latinska svečana pjesma „Veni Creator Spiritus“ a čiji smisao govori o iskupljenju snagom ljubavi što se također odnosi na drugi dio Mahlerovog djela inspiriranom posljednjim činom Goetheovoga „Fausta“. U latinskoj se pjesmi spominje Otac i Sin njegov Krist, koji je začet po Duhu Svetom. Zato jezgru kompozicije čini „plod utrobe“ dolazak na svijet Onog koji će se iz ljubavi žrtvovati za druge.
• Što je novo u atelijeru?
= Radim ciklus radova proizišao iz ciklusa ,“Frojdizmi“ a odnosi se na fenomen mode koji me inače jako privlači i zanima zbog svoje specifičnosti u smislu estetizacije i erotizacije odjevnih predmeta koji istovremeno skrivaju i pokazuju tijelo žene. Ciklus je naslovljen „Mit mode“. Planiram ga izložiti sljedeće godine.
 
• Planovi, izložbe, knjige...?
= U pripremi je za tisak moja knjiga  naslovljena „Labirinti sjećanja“ u izdanju Litterisa iz Zagreba. Riječ je o literarnim portretima Ranka Marinkovića, Danila Kiša, slikara Dada Đurića i filozofa Emila Ciorana.
 

Miroslav Pelikan

Dobio sam Grand Prix za svjetlosnu instalaciju

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar i kipar, Hamo Čavrk, autor je iznimnog opusa. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u domovini i svijetu.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/38111/hamo_cavrk.jpg
• Godinu 2018. započeli ste suspješnom samostalnom izložbom.
= Da, godinu 2018 započeo sam samostalnom izložbom u Galeriji Greta u Zagrebu - svjetlosnim objektom.
 
• Slijedi niz izlaganja.
= Slijedile su kolektivne izložbe u Austriji, BiH, Sloveniji, Portugalu, Poljskoj, a na kraju završavamo ovu godinu u Ljubljani Majskim salonom koji se održava u listopadu u Narodnom muzeju Slovenije, ove godine je tema GRAFIKA. Selektor izložbe prof. Črt Frelih me je uvrstio u pozvane autore kao priznatog umjetnika u grafici.
 
Jučer ste obaviješteni o iznimnom priznanju iz Slovenije.
= Dana 2. 10. 2018. bilo je službeno otvaranje izložbe 7. Mednarodni festival likovnih umetnosti u Krnju, Slovenija. Tema je bila Geometrija-racionalnost pogleda. Izvjestili su me da sam dobio Grand Prix za svjetlosnu instalaciju.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/SLIKA%20HAMI%20%C4%8CVARAK.JPG
Doista, iznimna godina.
= Ova godina je bila plodna nadamo se da će takova biti i naredna!
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Tko je po Hrvatsku i Hrvate opasniji?

Četvrtak, 19/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1239 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević