Get Adobe Flash player

Ne bude li Hrvatska poštovala arbitražu, eskalirat će napetosti

 
 
Slovenski šef diplomacije Karl Erjavec uznemirio je hrvatsku javnost nedavnom najavom problema austrijskim i njemačkim turistima na putu prema Hrvatskoj u slučaju hrvatskog neprihvaćanja arbitražne presude. U ekskluzivnom razgovoru za Novi list Erjavec detaljnije pojašnjava što je zapravo želio reći tom izjavom, koja je, dakako, izazvala nove napetosti između Slovenije i Hrvatske.
http://www.slovenskenovice.si/sites/slovenskenovice.si/files/styles/s_1280_1024/public/2014/09/12/erjavec.jpg?itok=kgX5hR4v
• Kako biste uopće u praksi realizirali jednu takvu prijetnju?
- Moram primijetiti da hrvatski mediji, pa i hrvatski političari, kirurškom preciznošću prenose moje izjave. Neprijeporno je da će nepoštovanje arbitražne presude izazvati napetosti. To nije samo moje mišljenje, jer je slično stajalište iznijela i vaša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je još u ožujku prošle godine kazala da bi arbitražna odluka mogla izazvati incidente u Piranskom zaljevu. Posve je jasno da u slučaju nepoštovanja arbitražne odluke možemo očekivati napetosti, incidente i određene poteškoće na obje strane, i posve je jasno da to neće biti dobra reklama za turističku sezonu i za gospodarsku suradnju. Ako ne bude poštovana arbitražna odluka, koja će biti donesena na temelju međunarodnog ugovora, potpisanog pod okriljem EU-a, odnosno Europske komisije, možemo očekivati komplikacije, i to je ono što sam rekao u svojoj izjavi. U slučaju da hrvatska strana ustraje u odluci da ne poštuje arbitražnu odluku, možemo očekivati eskalaciju različitih napetosti i te će napetosti sigurno imati odjeka u međunarodnoj javnosti. Pa zar mislite da će nam u takvoj atmosferi masovno dolaziti turisti? Nisam govorio o sabotaži, o blokadi i tome slično.
 
• Ali kakve bi konkretne poteškoće turisti u tom slučaju mogli imati u Sloveniji? Što bi se konkretno moglo negativno dogoditi u tranzitu?
- U tranzitu ništa negativno, jer nikad nisam rekao da ćemo zatvoriti granicu i da ćemo stvarati poteškoće austrijskim i njemačkim turistima, kao što su to pokušali predstaviti hrvatski mediji. Mi smo zadovoljni kada strani turisti dođu u Sloveniju i kada nastave put prema Hrvatskoj. No još jednom želim naglasiti da bi jednostrano nepoštovanje arbitražne presude imalo izrazito negativan odjek u javnosti, a o tome će se sigurno govoriti i u Bruxellesu, budući da je Europska komisija u srpnju prošle godine, odmah nakon objave djelomične presude arbitražnog suda, izdala priopćenje u kojem je jasno izrazila očekivanje da će arbitražna odluka biti poštovana. Ako Hrvatska to ne bude htjela učiniti, vodit će se velika politička rasprava, i to ne samo između Zagreba i Ljubljane nego i šire, o čemu sam također govorio u svojoj izjavi. I još jednom naglašavam da sve to oko moje izjave vidim kao nervoznu reakciju hrvatske strane.
 
• Vaša je izjava najavljivala nešto čega u protekla dva i pol desetljeća , unatoč brojnim neriješenim problemima i političkim sukobima, nije bilo. Usprkos sukobima na političkoj razini, naime, to se nikad nije odrazilo na odnose između dvaju naroda, koji su, srećom, uvijek bili prijateljski. Sigurno vam je jasno da bi ugrožavanje hrvatskog turizma, na koji otpada skoro 20 posto hrvatskog BDP-a, ozbiljno ugrozilo te odnose?
- Ali zašto bi se to dogodilo? Zbog pogrješne odluke Hrvatske da ne poštuje arbitražu unatoč činjenici da je arbitražni sporazum na snazi, da je arbitražni sud odlučio da će nastaviti rad odlučivši da onaj incident nije ugrozio njegov rad. Ali do toga ne bi moralo doći ako bi se Hrvatska ponašala u skladu s međunarodnim pravom.
 
Turisti vole dobre odnose
 
• I dalje ne shvaćam kakve veze ima tranzit turista kroz Sloveniju s arbitražom granice?
- Turisti će radije doći ako države imaju dobre odnose i dobru suradnju. S tim će se problemom baviti Europska komisija i samo ta činjenica predstavlja antireklamu za turizam. Zato moram priznati da ne razumijem tvrde i nediplomatske pozicije Hrvatske.
 
• Nije li slobodan protok turista u interesu Slovenije i zbog slovenskih turista, koji su četvrta turistička nacija po brojnosti u Hrvatskoj? Više od 100 tisuća vikendica na Jadranu, kako se procjenjuje, u vlasništvu je slovenskih građana. Njima ćete se zamjeriti. I vi imate vikendicu u Hrvatskoj, zar ne?
- Moja supruga je vlasnica. Nikome se ne ću zamjeriti, a kada bi Hrvatska kao članica EU-a poštovala ono na što se obvezala, ne bi bilo nikakvih problema. I što dulje Hrvatska bude u tome ustrajala, veća će šteta biti napravljena. Ali ne zbog Karla Erjavca. Kako može jedna članica EU-a, koja potpiše sporazum pod okriljem EU-a, tvrditi da taj sporazum ne će poštovati zbog nekog incidenta za koji je arbitražni sud u svojoj djelomičnoj presudi utvrdio da neće imati utjecaja na konačnu presudu, koja će biti pravedna i poštena. Ustrajavanje na takvom stajalištu sigurno će imati štetne posljedice, i to ne samo po hrvatski turizam, nego i po slovenski turizam, kao i po hrvatsko i slovensko gospodarstvo, jer moramo znati da su naše dvije države imale čak 3,2 milijarde eura gospodarske razmjene, a riječ je o podacima za 2015. godinu i te su brojke sada još veće. Zbog toga je to hrvatsko stajalište nerazumno i u potpunom neskladu s međunarodnim pravom.
 
U prošlosti nije bilo napetosti između dvaju naroda, jer smo ta pitanja uvijek znali urediti. Kada se radilo o staroj deviznoj štednji ili odšteti za neisporučenu električnu energiju iz nuklearke Krško, Slovenija je priznala presude i odluke arbitraže i platila što je bilo presuđeno. Isto tako je Slovenija priznala i poštuje presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u vezi štediša Ljubljanske banke. Iako nam se te presude ne sviđaju, sudovi su izrekli svoje presude, u skladu s međunarodnim pravom, i mi to poštujemo. I to je stav članice EU-a, koja poštuje međunarodna pravila.
 
• Ali upravo ti podaci o odličnoj gospodarskoj suradnji potvrđuju da politički prijepori i političari nisu uspjeli pokvariti tu suradnju i naše odnose, zar ne?
- Ali problem granice je naš glavni problem, to je vitalan interes Slovenije, a vjerujem da je i vitalan interes Hrvatske da se to pitanje riješi. I plašim se da će se upravo na tom pitanju stvari promijeniti.
Stalni incidenti
 
• Zašto bi se to dogodilo? Između članica EU-a i danas postoji 20-ak neriješenih graničnih sporova i one normalno funkcioniraju, surađuju, trguju... I još nešto. Nikada se nije dogodilo ništa što bi ukazivalo da Hrvatska pokušava blokirati Sloveniji pristup međunarodnim vodama, zar ne? Zašto bi se onda taj problem morao sada rješavati na silu, uz pogoršanje ukupnih odnosa?
- Zašto Hrvatskoj nije u interesu i nema želje urediti odnose sa susjednim državama? Zašto Hrvatska jedino s Mađarskom ima uređenu granicu? Istina je da Hrvatska nikad nije pokušala blokirati Sloveniji pristup međunarodnim vodama, a to bi, dakako, imalo izrazito negativne reakcije u međunarodnoj javnosti. Ali pogledajte što se događalo u Piranskom zaljevu...
 
• Događali su se ispolitizirani incidenti.
- I pravi put da izbjegnemo ispolitizirane incidente je rješavanje ovog pitanja. A kako dvostrano to nismo znali napraviti, pa i onda kada smo tome bili najbliži - u vrijeme sporazuma Račan-Drnovšek - onda to moramo učiniti uz pomoć trećega. Ne shvaćam zašto Hrvatska to ne želi urediti. Osim ako je u vitalnom interesu Hrvatske da granica ostane neuređena, da u Piranskom zaljevu stalno imamo incidente, koji će opet utjecati na turističku sezonu i da Hrvatska može optužiti Sloveniju da provocira. Zašto je Hrvatska uopće potpisala arbitražni sporazum ako ga nije mislila poštovati?
 
Hrvati su nas nelegalno prisluškivali
 
• Hrvatska je strana poštovala taj sporazum, sve dok Slovenija s arbitražom nije pokušala to što je pokušala.
- U Sloveniji se pitamo zbog čega su Hrvati nelegalno prisluškivali. Slovenija je u dobroj vjeri potpisala arbitražni sporazum i uklonila sve prepreke na putu Hrvatske u EU, dok Hrvatska sada poručuje da taj sporazum neće poštovati.
 
• Slovenija i Hrvatska mogle bi živjeti s formalno neriješenim sporom.
- Ne, pogledajte, u životu probleme treba rješavati. S neuređenim problemima se teško živi. I znate da su se prije potpisivanja arbitražnog sporazuma stalno događali incidenti i napetosti.
 
• Izmanipulirani incidenti...
- Zato to pitanje treba urediti. Neriješena pitanja omogućavaju manipulaciju, uređena pitanja tu manipulaciju onemogućavaju. Kada budemo znali odluku arbitraže o granici, više neće biti prostora za manipulacije. Osim ustrajavanja hrvatske strane da presudu neće poštovati. Vjerujem da je Hrvatska potpisala arbitražni sporazum u dobroj vjeri da se problem riješi, a Slovenija je u dobroj vjeri uklonila sve rezerve kako bi Hrvatska mogla postati punopravna članica EU-a. Slovenija je za svoje članstvo 2004. morala prihvatiti tzv. španjolski kompromis.
 
• Shvaćam vašu frustraciju...
- Ne radi se o frustraciji. Frustracija je na hrvatskoj strani, koja ne želi poštovati međunarodni sporazum, svjesna da će zbog toga imati problema. I zbog toga mogu razumjeti zašto se svaka moja izjava želi problematizirati i potencirati. Dva i pol desetljeća smo pokušavali riješiti taj problem i nismo uspjeli. Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Kovač i sadašnji Stier su mi predlagali da to pitanje ponovno pokušamo riješiti bilateralno, ali recite mi, molim vas, koji je to svoj granični spor Hrvatska riješila bilateralno? Zato smo se dogovorili da problem prepustimo trećoj strani, iako Hrvatska arbitražni sporazum nikad nije prihvatila kao svoj. Hrvatskoj je cilj bio ući u EU, a nama je cilj bio riješiti granični spor.
 
Hrvatski sabor ne može odlučiti
 
• Zaboravljate što se dogodilo. Hrvatska je zbog incidenta u kojem je otkriveno nelegalno lobiranje slovenske strane istupila iz arbitražnog procesa, smatrajući ga kontaminiranim i kompromitiranim. Hrvatski sabor donio je odluku o istupanju i tu odluku nije moguće tek tako opozvati. Međunarodno pravo pritom ne poznaje mehanizam kojim je suverene države moguće prisiliti da prihvate arbitražnu odluku koju one ne priznaju.
- Kada govorite o nelegalnim razgovorima, ja bih umjesto toga govorio o nezakonitom prisluškivanju. Još uvijek ne znamo na koji su način napravljene te snimke i tko je prisluškivao, samo znamo da je temeljem njih bivši premijer Zoran Milanović rekao da je njima spasio Hrvatsku. Imali smo neke informacije da hrvatski arbitar Budislav Vukas spava u hrvatskom veleposlanstvu u Haagu, ali nismo od toga pravili problem. Unatoč odluci hrvatskog sabora, koja je donesena pod utiskom određenih emocija, kao i približavanja izbora, arbitražni sporazum i dalje je na snazi, njega nitko ne može poništiti, a na snazi je i djelomična presuda arbitražnog suda, koji je odlučio nastaviti rad do konačne odluke. Hrvatski sabor ne može odlučiti, ako je međunarodni ugovor još na snazi, o valjanosti djelomične presude arbitražnog suda. Ona je dio međunarodnog prava. I kao što je Sabor donio odluku o istupanju, Sabor može donijeti i odluku da će poštovati odluku arbitražnog suda.
 
• Ali nema mehanizama da se Hrvatskoj nametne takva odluka, zar ne?
- To je činjenica, ali Hrvatska je članica EU-a i kao takva je obvezana poštovati međunarodne sporazume. Očekujem da će i EU djelovati u tom pravcu i da će uvjeriti Hrvatsku kao svoju članicu da poštuje tu obvezu. I kakve bi bile posljedice tog nepoštovanja od strane Hrvatske? Ono o čemu smo govorili na početku: napetosti, neriješeni problemi, loša politička i gospodarska suradnja, što će sve odvraćati turiste.
 
• Kako mislite natjerati Hrvatsku da prihvati odluku arbitraže? Imate li plan?
- O tome sada ne želim govoriti. Pričekajmo arbitražnu odluku. Nadam se da će Hrvatska strana biti razumna, jer arbitražni je sporazum na snazi i članice EU-a ne će šutjeti. Riječ je o važnom sporazumu za cijelu regiju, budući da je arbitraža sigurno model rješavanja sporova koji su nastali kao posljedica raspada bivše države, jer ne mogu zamisliti kako bi, primjerice, Hrvatska i Srbija riješile svoj granični spor dvostrano. Mi ne očekujemo da će arbitraža odrediti granicu po onoj crti koju priželjkujemo, i zato mi je teško razumljivo to ustrajanje na odbijanju arbitražne odluke, ali vjerujem da će i u Hrvatskoj biti više razuma kad arbitražni sud donese odluku. Budite uvjereni da će arbitražna odluka biti kompromis u kojem neće biti pobjednika i gubitnika, osim ako netko ne smatra da je Hrvatska poražena ako Slovenija dobije pristup međunarodnim vodama, iako vi kažete da Slovenija taj pristup već ima. Razgovaramo cijelo vrijeme o nečemu što već imamo, samo to još moramo formalizirati.
 
• Mislim da vam je Hrvatska već odavno, nakon propasti sporazuma Račan-Drnovšek, nudila poseban režim slobodne plovidbe i neškodljivog prolaza, ali Slovenija na to nije pristala.
- Ne znam, to teško mogu komentirati, jer tada nisam bio na ovoj dužnosti. Ali žao mi je što ovaj problem nije bio riješen početkom devedesetih. Mislim da ga je tada bilo lakše riješiti. Uvjeren sam da bismo ga kvalitetno riješili poštovanjem arbitražne odluke i mislim da će u Hrvatskoj sazrjeti vrijeme za tu spoznaju.
 
• Je li vam šef hrvatske diplomacije Stier nedavno u Ljubljani iznio novi hrvatski prijedlog bilateralnog rješenja ovog spora?
- Nije. I bivši ministar Kovač, s kojim smo imali prijateljske odnose, uoči dolaska u Ljubljanu najavio mi je prijedlog bilateralnog rješenja, ali nikakav prijedlog nije predstavio. Hrvatska strana stalno ponavlja da arbitražu više ne priznaje i poziva na dvostrano rješenje, što znači da bismo se ponovno vratili na početak. Smatram da Hrvatska i Slovenija taj problem ne mogu riješiti dvostrano.
 
Ne priznajemo nikakvu odluku o granici sredinom zaljeva
 
• Što će se dogoditi ako arbitraža, primjerice, Sloveniji dodijeli dvije trećine Piranskog zaljeva, a Hrvatska to ne bude htjela priznati. Hoće li slovenska policija onda prijeći crtu sredine?
- Mi ćemo provoditi našu nadležnost tamo gdje to odredi arbitražni sud.
 
• I što će se dogoditi ako hrvatska policija to pokuša spriječiti?
- To će biti očiti znak da Hrvatska krši međunarodno pravo. U slučaju da hrvatska policija prijeđe crtu koju odredi sud, to će predstavljati kršenje međunarodnog prava. A znamo kakve posljedice trpe oni koji krše međunarodno pravo. Zato ne vjerujem da će Hrvatska biti država kršiteljica međunarodnog prava i mislim da je Hrvatska vjerna međunarodnom pravu. Nijedna država ne može dugo izdržati kao kršiteljica međunarodnog prava, kao što će Hrvatska, primjerice, u slučaju MOL-a poštovati odluku arbitraže, jer ne mogu ni zamisliti da bi moglo biti drukčije.
 
• Hoće li Slovenija u tom slučaju odmah vratiti Svetu Geru Hrvatskoj, čak i kada Hrvatska ne bude htjela provesti presudu na moru?
- Mi ćemo poštovati odluku kakva god ona bude. A Hrvatska će se morati odlučiti hoće li poštovati međunarodno pravo.
 
• A što ako arbitražni sud u novom sastavu korigira prvotnu odluku koja se nazirala iz objavljenih transkripata razgovora slovenske agentice i arbitra, koja je očito išla u slovensku korist? Hoće li Slovenija priznati i nepovoljnu odluku, kojom ne bi dobila teritorijalni koridor do međunarodnih voda, ili će je odbiti, u skladu s izjavom slovenskog parlamenta iz 2013. godine?
- Mislim da je arbitražni sporazum vrlo jasan. A u njemu piše da sud mora odrediti kontakt, »junction«...
 
• U sporazumu piše da sud mora odrediti spoj, odnosno vezu, a ne kontakt.
- Vi to prevodite po svome, no o tome će odlučiti arbitražni sud.
 
• Plašite li se ovog komentiranja arbitražnog postupka, budući da vas je arbitražni sud već jednom upozorio da to ne činite?
- Ne, jer je arbitražni sud uznemiren u slučaju komentiranja arbitražnog postupka, a u arbitražnom sporazumu je jedan članak koji kaže da se obje strane moraju suzdržati od izjava koje mogu intenzivirati spor i izazvati uznemirenost. I onda pogledajte samo kakvu sam samo uznemirenost izazvao sa samo jednom svojom blagom i benignom izjavom!
 
Ne kršimo međunarodne sporazume
 
• Stalno se pozivate na međunarodno pravo. Slovenija je istodobno u nekoliko važnih sporova pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu posljednjih godina pravomoćnim presudama obilježena kao kršiteljica međunarodnih normi i međunarodnog prava, a ovdje, u ovom jednom slučaju, Slovenija inzistira na njihovom poštivanju. Nije li riječ o kontradikciji?
- Poštujemo sve međunarodne sporazume i presude svih međunarodnih sudova. Kada sud kaže svoje, mi tu odluku poštujemo. Dakle, ne kršimo međunarodne sporazume, a kada sud utvrdi da nismo pravilno djelovali, spremni smo takvu odluku prihvatiti. Zato i od Hrvatske očekujemo da poštuje odluke arbitražnog suda.
 
• Slovenija, međutim, redovito gubi sve sporove s Hrvatskom: spor oko Ljubljanske banke, zatim arbitražu o nuklearci Krško, a sada još i teran. U tim sporovima Slovenija je izgubila stotine milijuna eura, a riječ je o velikom novcu. Zašto se čini da su Hrvati uvijek u pravu? Ili je možda riječ o tome da imaju bolje pravnike?
- Ako je to točno, zašto se onda Hrvatska boji arbitražne odluke?
 
• Vjerujem da bi vam se sada, s Trumpom u Bijeloj kući, napokon mogla isplatiti vaša prijateljska politika prema Rusiji, na kojoj ste inzistirali zadnjih nekoliko godina?
- Dobar ministar vanjskih poslova nikad za sobom ne zatvara vrata. Nikad nisam za sobom zatvarao vrata, pa ni za Rusiju. Isto želim i u odnosima s Hrvatskom, jer nema razloga da na ovoj točki napravimo povijesnu pogrešku.
 
• Ali opet imamo kontradikciju: Rusija je aneksijom Krima 2014. odgovorna za najveće kršenje međunarodnog prava u Europi.
- Dobro znate kakvo je stajalište Slovenije u Bruxellesu o ovom pitanju. Osudili smo taj postupak i zagovaramo suverenost i neovisnost Ukrajine i to uvijek kažemo. Moram reći da u Moskvi vrlo dobro poznaju naša stajališta.
 
Arbitražni sporazum Pahor - Kosor još je na snazi
 
• Kako vam ide s lobiranjem za prihvaćanje arbitražne presude? Znam da svaku vašu bilateralu koristite i za lobiranje za arbitražu.
- Ovdje se ne radi o lobiranju. Mogu reći da je hrvatska strana ona koja lobira kako bi uvjerila da arbitražni sporazum nije više na snazi i da arbitraža nije valjana. Na svojim sastancima objašnjavam da je arbitražni sud odlučio nastaviti postupak, da ne vidi nijedan razlog za obustavu postupka i da onaj incident nema utjecaja na provedbu arbitražnog sporazuma. I da je arbitražni sporazum, što su ga potpisali Borut Pahor i Jadranka Kosor, još na snazi. Riječ je o objašnjavanju činjeničnog stanja, a ne lobiranju.
 
• Čini mi se da vam trenutačne prilike i kaos u Europi, kao i očiti pad povjerenja u međunarodno pravo i njegove institucije ne idu u prilog. Međunarodno pravo je na sve manjoj cijeni u svijetu.
- Zato je važno da članice EU-a poštuju međunarodno pravo. Slovenija je ušla u EU upravo zbog tih vrijednosti, a mislim da je isto učinila i Hrvatska. Nepoštovanje međunarodnih ugovora početak je kraja međunarodnog poretka; u interesu svake vlade mora biti čuvanje vladavine prava.
 
• Imam dojam da su Amerikanci u ovom pitanju dosad bili na strani Hrvatske. Jesam li u pravu?
- Riječ je o poštovanju međunarodnog prava i uopće nije bitno tko je na čijoj strani. Jer ako ne budemo poštovali međunarodno pravo, ne znam kako ćemo ubuduće rješavati sporove na civiliziran način? Razumijem da neke afričke države to sebi mogu dopustiti, ali ne jedna europska, i to članica EU-a.
 
• Znači li vam u tom smislu nešto ulazak Slovenke u Bijelu kuću? Očekujete li bilo kakvu pomoć?
- Ne. Čudim se da se to uopće povezuje. Arbitražni sud svoje će kazati, na nama je da to poštujemo.
 

Denis Romac, Novi list

Nije me briga za Hrvate u Bosni i Hercegovini

 
 
Valentin Inzko, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH...
http://www.un.org/News/dh/photos/large/2015/May/631041Valentin_Inzko.jpg
• Što OHR radi po pitanju izbora u Mostaru. Naime, sve je više poziva prema Vama da djelujete i nametnete rješenje?
- Dobivam puno pisama i poruka te puno reakcija razočarenja od strane ljudi koji mi kažu što radim i zašto se nisam uključio u Mostar. Istina je da smo mi prije nekoliko godina imali zamjenika koji je bio izuzetno aktivan po pitanju Mostara, gospodina Moorea koji je imao preko 100 sjednica sa strankama koje su dole prisutne. U tim sastancima oni su došli do nekog okvirnog sporazuma što bi se trebalo učiniti u Mostaru. Postoji odluka Ustavnog suda koja nije provedena. Taj okvir postoji, a onda smo mi malo stali i domaćim snagama dali prostor da oni usvoje neke zakone ali nažalost to se nije desilo. U Mostaru ako ubrzo ne bude izbora ne ćemo ih imati 12 godina što je europski rekord. U prosincu sam pisao nadležnim tijelima i rekao da imaju obvezu u dogledno vrijeme riješiti pitanje Mostara. Danas mogu reći, ako se to ne će dogoditi, ja ću ih opet opomenuti a možda ću se onda i uključiti.
 
• Posljednje vrijeme se govori mnogo o nužnosti ali i o datumima izmjene Izbornog zakona. Hoće li OHR biti uključen u taj proces? 
- Izbori su osnova demokracije ali tu glavnu ulogu igra OSCE...
 
• Kakvo je Vaše mišljenje o novoj inicijativi hrvatskih vlasti u vezi Bosne i Hercegovine. Radi se o federalizaciji, novom Izbornom zakonu i je li itko vidio konkretan prijedlog?
- Ja mislim da Vesna Pusić odigrala jako dobru ulogu kada je rekla da Bosna i Hercegovina mora imati poseban tretman u okviru EU-a. Sada imamo upitnik. Bosna i Hercegovina je poslala pismo za članstvo, itd. Hrvatska naravno pošto ima 1000 kilometara zajedničke granice s Bosnom i Hercegovinom želi da ovdje bude dobra situacija. Međutim ja bih rekao da neke pojmove treba objasniti. Tu imamo pojam federalizacije Federacije, onda "treći entitet", pojam decentralizacije i konsocijacije. Puno je tu nekih priča. Treba objasniti te pojmove. Mislim da bi Hrvati ovdje morali deklarirati se jesu li oni konstitutivan narod (a jesu) ili su dijaspora. Onda bi ih se moglo uspoređivati s Hrvatima u Vojvodini i Čileu. To naravno nije isto, ali ako si konstitutivan narod, onda je to opet drugačije i nisi manjina. Mislim da je to vrlo važno pitanje. Ja vjerujem u pozitivnu volju Hrvatske da ona ima dobre susjede i da će onda svima biti bolje, i to je ono što želimo... (www.vijesti.ba)

Zla krv ubačena je među hrvatske pravoslavce

 
 
Nakon što je obnavljanje Hrvatske pravoslavne crkve izazvalo puno galame u javnosti, posebice nakon mise koju je održao arhiepiskop HPC-a Aleksandar na otvorenom na Cvjetnom trgu u Zagrebu, postavili smo nekoliko pitanja mitropolitu ocu Bonifaciju Andriji Škuliću.
• Preuzvišeni Metropolite oče Bonifacije Andrija, kako tumačite nastup arhiepiskopa Aleksandra na Cvjetnom trgu u Zagrebu na pravoslavni Božić?
- Hvaljen Isus i Marija - Slava Isusu Kristu +++ Performans jedne sekte koja nema pravno uporište, nema ispravno Apostolsko nasljeđe, koja nije dio kanonskog pravoslavnog svijeta, koju niti jedna autonomna ili autokefalna pravoslavna crkva kao ni rimokatolička ne prizna niti prizna njihovo ređenje - jer za sve navedene oni su članovi jedne sekte, obični laici - civili. Dovoljno je bilo vidjeti zašto su izabrali upravo Cvjetni trg i veliko zašto na dan kad julijanski pravoslavci slave veliki pravoslavni blagdan Rođenje Isusovo - Božić! O toj osobi najbolje govori broj vjernika koji ima ta sekta, a to je 5-10 osoba, ostalo su bili novinari, katolički vjernici i simpatizeri HPC-a. Poslije su me ljudi telefonski kontaktirali i pitali jer su mislili da smo mi to organizirali te su zbog toga i odazvali. Mi imamo crkvene prostore u Zagrebu i ne koristimo se ulicom i takvim govorom mržnje".
 
Ovo je prvenstveno naštetilo ugledu Republike Hrvatske, zatim nama Hrvatima pravoslavcima i našoj Svetoj crkvi HPC, svim građanima te svim dobronamjernim Srbima pravoslavcima koji su slavili taj dan Rođenje Isusovo - Božić.
 
• Tko po Vama stoji iza Aleksandra i organizatora ovoga tzv. performansa?
- Taj stranac i izopćeni bugarski pop Aleksander Radoev Ivanov obmanjuje svekoliku hrvatsku javnost lažima: "da je poslan od Mitropolita Bugarske Pravoslavne Crkve da u RH osnuje HPC", a evo prave istine: taj raspop je izbačen/izopćen iz BPC-a 1992.(!!!), a ne 2013.! Od 1993. do 2010., kada su ga izopćili, okušao se u politici u gradu Plovdivu kao operni pjevač, a najviše godina proveo je nezaposlen. Koji bi normalan oženjeni svećenik, koji ima parohije/župe, napuštao kanonsku crkvu u današnje vrijeme?! Kao nezaposleni civil, a ne kao svećenik (jer duže vremena je izopćen) dolazi na crnogorsku obalu, zatim u Zadar da na ulici prodaje svetačke slike. Na ulici u Zadru upoznaje se s pok. Ivom Matanovićem... Sve dalje je poznato javnosti. Znači, namjerno laže i misli da smo mi Hrvati glupi te da sve to o njemu ne možemo provjeriti u BPC-u i njegovu rodnom gradu. Osim toga možda je zaboravio da BPC ima svoju crkvenu općinu, crkvu i svećenika za bugarske vjernike u RH, svećenika, oca Emila.
 
On je velika laž i obmana ljudima dobrih i iskrenih namjera. A da ne spominjem da je ta sekta iz Pariza (!!!) registrirana kao tvrtka u kojoj su se okupili većina sličnih izopćenih članova raznih crkvi sumnjivih namjera. Iza toga stranca stoje ljudi koji prvenstveno nisu Hrvati pravoslavci, niti kršćani. Interesna skupina kao što je i on. Znači, svi oni su ljudi čudnih namjera, da pored nas Hrvata pravoslavaca i postojeće udruge i Hrvatske pravoslavne crkve osnovane u veljači 2012., dok je isti još bio besposlen u Bugarskoj i na karti nije znao gdje je Hrvatska, forsiraju stranca, čovjeka koji je tek stigao nedavno u RH i nije naš državljanin, nije Hrvat pravoslavac, nije 'čist', jer je bio članom kanonske crkve, a izopćen. Tko to od pravoslavnog svećenstva danas iziđe dobrovoljno, napusti crkvu i ode u politiku ili ostane bez posla?! Ili još bolje: zašto neka crkva izopći svećenstvo koje se može ženiti, čitatelji sami neka donesu zaključak. Ti isti ljudi skupa sa tim strancem iz Bugarske rade negativno na ugledu RH u svijetu, rade sve da HPC i Hrvati pravoslavci zbog njih dolaze u javnosti na loš ili zao glas. Ne bih se čudio da tog stranca podupire dio bivše Udbe i jedna struja SPC-a, jer istom je majka iz Niša. Čudni ljudi, čudnog cilja!
 
• Koliko to šteti hrvatskim pravoslavcima?
- To je nanijelo veliku štetu našoj Domovini u svijetu i nama Hrvatima pravoslavcima. Volio bih da državne institucije odrade svoj dio posla.
Širiti mržnju, iznositi laži, falsificirati dokumente, izraditi lažni pečat HPC-a, raditi novčane prijevare... kažnjiva su djela u svim državama, kako u Bugarskoj, tako i u Hrvatskoj! Pozivam DORH i MUP da preispitaju lažnu potvrdu prilikom prve prijave boravka u PP Zadar, odjelu za strance. Zakon za sve treba biti isti, pa tako i za strance koji rade kaznena djela u RH.
 
• Vi ste na čelu jedne od više hrvatskih pravoslavnih crkava. Gdje je Vaša Crkva danas?
- Ne postoji više pravoslavnih crkvi HPC-a, Hrvatska pravoslavna crkva (HPC) je jedna, a osnovana je u veljači 2012., vode ju Hrvati pravoslavci, priznata je od najbrojnije pravoslavne zemlje Rusije, preko Ukrajine, Crne Gore, Rumunjske... do najtradicionalnije Grčke. Preko 18.000.000 vjernika i njihovi poglavari dalo je potporu HPC-u od 2012. do danas na zajedništvu s Hrvatima pravoslavcima i HPC-om sa mnom na čelu. Naše Apostolsko nasljeđe, tj. moje ređenje, ređenje HPC duhovnika priznaju sve pravoslavne crkve kao i Rimokatolička, a mislim da to dovoljno govori koliko smo ozbiljni. Nas ne zanimaju performansi u javnosti jer mi smo crkva, svoje crkvene radnje odvijamo u našim crkvenim prostorima, a ne na ulici. Možemo reći da smo od 2012. Do danas mnogo postigli u tako kratkom vremenu i s jako malo financijskih sredstava, a tako što ne bi postigle velike crkve. Stalno sam na putu po našoj Domovini i inozemstvu... Imamo svoje crkve izvan Hrvatske u inozemstvu: 1 župu u Njemačkoj, 3 u Pragu u Češkoj, te misiju izvan Europe. Jednom riječju, MI smo živa Crkva na Slavu Božju i svog hrvatskog puka. Uskoro u ovoj godini otvaramo župu u SAD-u.
 
• Tko Vas sputava u registraciji?
- Sputava nas ta grupa od kad se u Hrvatskoj pojavio taj stranac koji radi nemir i pomutnju u javnosti. On i pok. Matanović izmišljali su i pisali laži o meni, a kad je istina isplivala na vidjelo da su lažirali sudske dokumente i da nikad nisam kažnjavan, sada taj stranac pokušava uz pomoć te grupe antidomoljuba koji imaju portale i novine, lažno se predstavljati, lagati, raditi kaznena djela, obmanjivati narod da je upravo on HPC, radeći performans na štetu Hrvatske i hrvatskih pravoslavaca da zadovolji svoj ego i njihove interesne ciljeve! Tko ih prizna? Tko im prizna njihovo 'ređenje' od kanonskih crkvi? Neka javno objavi Ukaz, dekret, Mitropolita "Bugarske kanonske pravoslavne crkve" da ga šalje u RH da osnuje crkvu, neka objavi dokument da je ta njegova "Europska pravoslavna crkva" državna crkva u Francuskoj.
 
• Gdje vidite izlaz?
- U tome svemu vidim izlaz, da ta istina iziđe na vidjelo i da se institucije naše države pozabave istim jer je napravio više kaznenih radnji. Mi Hrvati smo većinski narod u svojoj Domovini koji stoljećima doprinosimo razvoju i kulturnom napretku ove zemlje, a pokazali smo se u svim ratovima, kao i u ovom zadnjem, da smo izvoljevali slobodu našim građanima i našem narodu kao vjerni branitelj Svete nam rodne grude.
 
Naša Sveta Crkva, udruga sada pune pet godina postojanja, imamo naše vjernike s dovoljnim brojem vjernika koliko zakon traži, te imamo dokumente inozemne crkve, a ujedno smo priznati od drugih pravoslavnih crkvi koje su državne crkve u svojim zemljama. Mi Hrvati pravoslavci POŠTUJEMO odluku hrvatskog zakonodavstva i Ministarstva uprave. Mi nikoga ne mrzimo niti širimo netrpeljivost među narodima, niti se mješamo u rad drugih crkava. Lašca od Istine moramo izdvojiti! Mi Hrvati pravoslavci nismo išli u strane zemlje stvarati nered i uništavati ugled jedne zemlje - za razliku od tog stranca iz Bugarske. Svim građanima, Vašim čitateljima, Hrvatima pravoslavcima u Domovini i iseljeništvu zaželio bih u ime Svetog Sinoda HPC-a: puno zdravlja, sreće i sve najbolje u Novoj 2017. da vas sve skupa dragi Bog blagoslovi i Presveta Bogorodica štiti!
Radost i dobro +++
 

Marijan Majstorović

Anketa

Slobodan Milošević je ubio Ivana Stambolića, a Aleksandar Vučić Olivera Ivanovića. Slažete li se?

Subota, 20/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 916 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević